Svijet

BiH od EU dobila 39 miliona eura za borbu protiv ekonomske krize
EU: Lisabonski ugovor od danas na snazi
Hrvatska: 5.000 policajaca čuvat će granicu EU Hrvatska će u 2010. i 2011. uložiti gotovo četiri milijarde kuna na prilagodbe EU-u, uključujući i osiguranje nove schengenske granice na kojoj će biti 5.000 hrvatskih policajaca, izjavila je u subotu u Zagrebu premijerka Jadranka Kosor.

Kosor je u Banskim dvorima razgovarala s glavnih hrvatskim pregovaračem Vladimirom Drobnjakom i voditeljima pregovaračkih skupina o planu rada do završetka pristupnih pregovora, što se očekuje do sredine iduće godine.

"Vlada je u ovogodišnjem proračunu izdvojila dvije milijarde kuna za aktivnosti i projekte vezane za prilagodbu EU-u...U 2011. za istu namjenu ćemo osigurati 1.9 milijardi kuna", rekla je Kosor na konferenciji za novinare nakon sastanka.

Po njezinim riječima, za prilagodbu poljoprivrede u 2010. namijenjeno je više od 500 milijuna kuna, za reformu pravosuđa 112 milijuna, 235 milijuna za uspostavu schengenskog sustava na hrvatskim granicama, 132 za modernizaciju carine i 83 milijuna kuna za modernizaciju graničnih prijelaza.

U trenutku ulaska u EU Hrvatska će na granici sa Srbijom, BiH i Crnom Gorom imati 5.000 graničnih policajaca, rekla je Kosor, a Drobnjak dodao da Bruxelles na tome posebno inzistira jer će se raditi o vanjskim granicama Unije.

Granični policajci, kao i svi drugi potrebni kadrovi za pripremu ulaska Hrvatske u EU, osigurat će se u sklopu reforme državne uprave, najavila je Kosor i najavila pojačane aktivnosti vlade, ministarstava i ostalih državnih tijela u pristupnom procesu.

"Tražila sam da od danas svi ministri svakodnevno kontroliraju poslove koji su važni za otvaranje i zatvaranje poglavlja", rekla je premijerka.

"Svi poslovi koje od danas odrađujemo ujedno su europski poslovi, a na Hrvatsku od danas gledamo kao na 28. članicu EU-a", naglasila je Kosor.

Kao prioritetne zadatke u poglavljima poljoprivreda i tržišno natjecanje, navela je osnivanje agencije za plaćanja u poljoprivredi čiji će se čelni čovjek izabrati natječajem, a za kraj idućega tjedna najavila je raspisivanje novoga natječaja za privatizaciju brodogradilišta.

Vezano za poglavlje 23. - pravosuđe i temeljna prava, čije je otvaranje sporno zbog tzv. topničkih dnevnika, Kosor se nada će se to pitanje uskoro zatvoriti i da će skoro izvješće glavnog haaškog tužitelja o suradnji Hrvatske biti pozitivno.

"Očekujem da će izvješće biti na tragu napora vlade da se određena pitanja zatvore", rekla je Kosor ne želeći otkriti što je konkretno učinjeno.

Izvješće o suradnji Hrvatske s haaškim tužiteljstvom glavni tužitelj Serge Brammertz podnijet će Vijeću sigurnosti UN-a 3. prosinca.

(FENA)

Kalašnjikov je heroj Rusije
Hrvatska ulazi u EU 2012. i dobija 3,5 milijardi eura u prve dvije godine Riječ je o prijedlogu Evropske komisije o kojem će potkraj ove godine raspravljati Vijeće EU-a, to jest države članice.

U dokumentu se polazi od "radne pretpostavke" da će Hrvatska biti članica EU-a od januara 2012. ako budu ispunjeni uvjeti za članstvo.

Prijedlog pokriva samo prve dvije godine članstva 2012. i 2013. jer Evropska unija ima dugoročni sedmogodišnji financijski okvir, tzv. Finansijsku perspektivu, a sadašnja finansijska perspektiva vrijedi do kraja 2013.

U prvoj godini članstva Hrvatska bi iz evropskog proračuna mogla povući 1,561 milijardu eura, a u drugoj 2,006 milijardi eura. To su iznosi koji se predviđaju u proračunima EU-a za 2012. i 2013., ali to ne znači da će ta sredstva biti isplaćena tokom te dvije godine, javila je Hina.

Naime, evropski proračun se iskazuje na dva načina, odvojeno se prikazuju preuzete obaveze, odnosno rashodi koji su vezani za aktivnosti dulje od jedne financijske godine i rashodi koji pokrivaju aktivnosti iz tekuće i prijašnjih finansijskih godina, koji su isplaćeni u toj godini.

Ukupni iznos za te dvije godine od 3,568 milijardi odnosi se dakle na projekte koji se mogu odvijati kroz kroz više godina.

Najveći dio otpada na sredstva za poticanje gospodarskog rasta i zapošljavanja - za 2012. predviđeno je 1,005 milijardi eura, za 2013. 1,386 milijardi, ukupno 2,392 milijarde eura.

Nakon toga slijede izravna plaćanja poljoprivrednicima, sredstva za ruralni razvoj i ribarstvo - ukupno nešto preko 750 miliona eura godišnje.

Za finansiranje investicija za jačanje kontrole na vanjskim granicama Evropske unije, u sklopu priprema za ulazak u Schengenski prostor, namijenjeno je 120 miliona eura, po 60 miliona u svakoj od te dvije godine.

Komisija navodi da će finansijski učinak hrvatskog pristupanja na proračun EU-a biti ublažen uplatama Hrvatske u zajednički proračun.

Prema procjenama Komisije, Hrvatska bi u prvoj godini trebala u proračun EU-a uplatiti 609 miliona eura, a 2013. godine 647 milijuna.

Kao i za ostale nove zemlje članice, predviđeno je postupno povećavanje sredstava iz Evropske unije, sukladno povećanju hrvatskih apsorpcijskih kapaciteta za povlačenje tih sredstava.

Primjerice, za izravna plaćanja poljoprivrednicima namijenjeno je 373 miliona eura godišnje, ali će prve godine Hrvatska moći povući 25 posto od toga iznosa. Onda se to povećava na 30 pa na 35 posto u trećoj godini članstva, a nakon toga svota se povećava za 10 posto na godinu do puna iznosa, koji će biti dosegnut za 10 godina. Kad je riječ o ruralnom razvoju, predviđeno je da Hrvatska već 2014. povuče pun iznos od 352 milijuna eura na godinu.

Evropska komisija navodi hipotetički iznos koliko bi članstvo Hrvatske godišnje koštalo proračun Evropske unije kada bi do 2013. bili dostignuti puni iznosi koji su predviđeni. Riječ je o svoti od 2,6 milijardi eura.

(FENA)

Fort Hood: Major Hasan ubio 12 osoba

U pucnjavi u vojnoj bazi Fort Hood u Texasu poginulo je 12 osoba dok ih je trideset povrijeđeno. Pretpostavka vojnih zvaničnika je da je ubistva počinio psiholog zaposlen u bazi američke vojske. Ubica, koji je preživio nakon što je pogođen četiri puta, identifikovan je kao major Nidal Malik Hasan. Za vrijeme dužnosti, odjeven u vojničku uniformu i naoružan automatskim pištoljema, on je sasuo kišu metaka u gomilu vojnih službenika i civila koji su se nalazili unutar medicinskog centra za tretman vojnika koji odlaze na teren van američkog kontinenta, saopštili su vojni zvaničnici.

Radi se o oružanom napadu sa najvećim brojem žrtava u nekoj američkoj vojnoj bazi na području SAD-a uopšte. Sve žrtve, uglavnom vojno osoblje te dvoje civila, pobijeni su na istom mjestu. Nakon prvih pucnjeva, na napadačevu vatru odgovorili su prisutni vojni službenici. Major Hasan ustrijeljen je prvim mecima koje je ispalila osoba koja je takođe ranjena u pucnajvi. Prvi izvještaji s mjesta nesreće govorili su kako su u razmjeni vatre poginuli i napadač i službenica koja je uzvratila vatru.

Osam sati nakon pucnjave, portparol u bazi, izjavio je da je major Hasan, kojeg je identifikovao kao jedinog napadača i koji je pogođen četiri puta, smješten u bolnicu u bazi, gdje se nalazi pod stalnom vojnom prismotrom, i ne nalazi se u životnoj opasnosti. Drugi vojni portparol izjavio je da je njegovo stanje kritično. Nije rečeno u kakvom je stanju povrijeđena službenica koja je ustrijelila Hasana.

Ranjeni napadač nije u mogućnosti da govori sa istražiteljima, tako da je više detalja o pozadini njegovog napada za sada nepoznato. Prema izjavama zvaničnika države Texas, major Hasan uskoro je trebao biti raspoređen na dužnost u Iraku ili Afganistanu.

Vojni zvaničnici tvrde da terorizam nije isključen, no prvi rezultati istrage ne ukazuju na to da se radi o terorističkom napadu. Radne kolege napadača ispričale su kako je Hasan uvijek govorio o tome kako se nada da će predsjednik Obama povući trupe iz Afganistana i Iraka i zalagao se da spriječi odlazak svoje jedinice na ratišta u Iraku ili Afganistanu.

Predsjednik SAD Barack Obama nazvao je pucnjavu stravičnim izlivom nasilja i pozvao Amerikance da se pomole za poginule i povrijeđene.

- Teško je kad naši muškarci i žene ginu u borbama izvan Amerike. Stravično je pogotovo kad se to dogodi u američkoj bazi na američkom tlu, rekao je predsjednik Obama.

Predsjednik Obama zatražio je da se provede detaljna istraga koja će dati odgovore i na najsitnije detalje ovog tragičnog događaja. Prema vojnim podacima, major Nidal Malik Hasan rođen je u mjestu Virginia, neoženjen je, nikada nije služio van granice i u dosijeu nema podataka o religiji.

Fort Hood je inače najveća aktivna vojna baza u SAD-u i bila je glavni centar za trupe raspoređene u misije u Iraku i Afganistanu. Baza je ubrzo poslije pucnjave zatvorena, a svo osoblje osim osnovnog je pušteno kući. Škole su zatvorene i na ulicama je pustoš, građani su se povukli u svoje domove.

FBI je na teren odmah poslao veliki broj agenata koji će pomoći istragu. U toku dana ispitano je preko stotinu lica. Oružje koje je koristio napadač pronađeno je na licu mjesta i prema izjavama zvaničnika, najvjerovatnije se ne radi o službenom oružju. Također, istražitelji će detaljno provjeriti podatke na kompjuteru i telefonu napadača te ispitati saradnike, rodbinu i prijatelje kako bi dobili jasan profil počinioca i eventualno doznali šta su motivi ovog događaja.

Ovaj čin će bez sumnje, s obzirom na Hasanovo jordansko muslimansko porijeklo, ponovo produbiti nepovjerenje američkih građana na muslimane u Americi. Stoga je muslimanska zajednica u SAD-u osudila pucnjavu kao gnusan incident te izjavila da muslimani Amerike dijele mišljenje sa predsjednikom Obamom po pitanju tragedije u Fort Hoodu. Zajednica je također naglasila da cijela organizacija suosjeća sa familijama poginulih i ranjenih.

Spor Albanije i Indije
TIMES: ČIJA JE MAJKA TEREZA?

Times u srijedu izvještava o sporu Albanije i Indije, oko posmtrnih ostataka majke Tereze.

Albanski premijer Sali Berisha izjavio je da njegova vlada traži od Indije da u Albaniju vrati posmrtne ostatke poznate katoličke misionarke, prije 100. godišnjice njenog rođenja koja se obilježava u augustu iduće godine.

Majka Tereza je po nacionalnosti bila Albanka, ali je veći dio života provela u Indiji i imala je indijsko državljanstvo.

Ima onih koji strahuju da bi u cijelu priču mogla da se uključi i Makedonija, budući da je Agnes Gondža Bojadžiu, kako joj je bilo pravo ime, rođena u Skoplju.

Prve reakcije iz Indije navode na zaključak da albanski zahtjev neće biti uslišen.

- Majka Tereza je indijski državljanin i počiva u svojoj zemlji, istakao je jedan zvaničnik indijskog ministarstva vanjskih poslova, piše Times, prenosi BBC.

(Fena) 

Putin će vladati do 2024.godine Listovi prenose da je premijer Putin dao dosad najjači nagovještaj o svojim namjerama u vezi s predsjedničkim izborima 2012., mada je objasnio da će to zavisiti od datih okolnosti u to vrijeme i ličnog dogovora s predsjednikom Dmitrijem Medvedovom.

The Times piše da će mogućnost Putinove političke dominacije do 2024. šokirati liberalnu manjinu u Rusiji – koja mu zamjera nepoštovanje ljudskih prava i slobode govora – i uplašiti ruske susjede, ali da će većina Rusa biti oduševljena povratkom na čelo zemlje najpopularnijeg postkomunističkog lidera, koji je Rusiji povratio samopouzdanje, rehabilitirao ekonomiju i uspostavio red nakon haosa 90-ih godina.

Iako priznaje da je Putinova uprava dovela do dramatičnog uspona standarda i u najzabitijim ruskim oblastima, Times u uredničkom komentaru upozorava da su pred njim i ozbiljni izazovi: korupcija, demografski pad, potreba ulaganja u zastarjelu infrastrukturu...

Putinu bi stoga bilo bolje da traži saradnju u inozemstvu, da "razvija" rusku međunarodnu politiku u pitanjima kao što je Iran i prestane zastrašivati svoje susjede. Bivši u budući predsjednik je i dalje u vrhunskoj formi; ostaje mu još da pokaže zrelost, zaključuje Times.

The Guardian u uredničkom komentaru pod naslovom "Dvije Rusije" konstatira da se od čovjeka s tako izraženim osjećajem historijske misije, što Putin nedvosmisleno posjeduje, ne može očekivati da se olako povuče iz politike, i u tom smislu ne iznenađuje njegova najava o preuzimanju vlasti od Medvedeva.

Putin je bio u svojoj uobičajeno dobroj formi, primjećuje Guardian, i u razgovoru sa stranim novinarima odgovarao je na njihova pitanja i prije nego što ih postave – i u tom smislu je skrenuo pažnju na činjenicu da je Gordon Brown preuzeo dužnost od Tonyja Blaira bez ikakvog sudjelovanja britanskih birača.

Ovaj list ipak primjećuje da nije jasno koliko su Putin i Medevedev istinski tim – dan prije Putinovih optimističnih komentara Medevedev je na svome blogu pisao o ekonomskim slabostima Rusije, ozbiljnim socijalnim i zdravstvenim problemima i neuspjehu u obuzdavanju kavkaskih pobunjenika.

Ova dva Rusa kao da su govorila o dvije različite zemlje, komentira Guardian.

(FENA)