Društvo

Medijima vjeruje tek jedan od deset građana

Novinarima i medijima ne vjeruje 43,4 posto građana, pokazuju rezultati online ankete našeg magazina.

Još porazniji podatak je da onome što mediji objavljuju vjeruje tek manjina čitalaca, gledalaca i slušalaca, 13,1 posto, što je definitivno pokazatelj katastrofalnog stanja, kako u samim medijima tako i u čitavom društvu.

- Sigurno je da ima puno razloga za nizak nivo povjerenja građana prema domaćim medijima. Radi se posljedici stanja u kome se nalaze bh.mediji ali i ukupnog stanja u našem društvu, tako da ne zavisi sve isključivo od medija. Vjerovatno je jedan od glavnih problema kvalitet domaćih medija, pri čemu je ključ za izlazak iz ovakvog stanja veći profesionalizam novinara, kaže u razgovoru za Žurnal, Mehmed Halilović, zamjenik Ombudsmena Federacije BiH za medije.

 

Najveću grupu ipak čine oni koji medijima vjeruju “djelimično”. Zavisno od toga da li ste optimista, koji čašu vidi do pola punu ili pesimista, za koga je čaša uvijek poluprazna, ova najveća grupacija, sa svojim “uslovnim povjerenjem” može donekle popraviti ukupnu sliku kada je riječ o povjerenju građana u medije.

Ipak, ni najveći optimisti ne mogu ignorisati više od 40 posto građana koji medijima ne vjeruju. Najbolji pokazatelj (ne)povjerenja građana u medije su i simbolični tiraži bh. štampanih medija u odnosu na tiraže u susjednim državama, Hrvatskoj, Srbiji i Crnoj Gori, za šta jedini krivac sigurno nisu samo prazni džepovi bh. građana. Razlog je mnogo jednostavniji, barem kada je riječ o štampanim medijima.

Ako je medijima prvenstvena zadaća da informišu a građani ponuđenim informacijama ne vjeruju, onda je sasvim logično da građani ne vide nikakav razlog da svoj novac potroše na kupnju takvih novina ili magazina. Utoliko prije što podjednako nepozdane informacije mogu dobiti besplatno, na radiju, TV i pogotovo na Internetu.

(zurnal.info)

 

VLADA FBIH:Šest miliona za bolje uslove osuđenika
Monthy Python dobili priznanje za životno djelo
UEFA snima film o sarajevskoj školi nogometa
KARADŽIĆ: Moja je savjest čista


"Ne žalim zbog svoje uloge", navodi bivši čelnik bosanskih Srba u pisanom intervjuu za Reuters iz ćelije u Den Haagu u kojoj čeka početak suđenja za genocid pred Međunarodnim kaznenim sudom za bivšu Jugoslaviju (ICTY). 

"Nisam tražio javnu funkciju, ali kada sam je obnašao, obavljao sam svoje dužnosti misleći na interese svojeg naroda", dodaje Karadžić. 

"Najviše se ponosim time što sam ispunio svoju dužnost ne tražeći osobnu korist i ne za vlastiti interes", rekao je. "Zato ću se osjećati slobodnim gdje god se budem nalazio ostatak života."
 
Bivši sarajevski psihijatar optužen je u 11 tačaka za ratne zločine i zločine protiv čovječnosti, uključujući dvije za genocid zbog 43-mjesečne opsade Sarajeva i pokolj 8.000 Bošnjaka u Srebrenici 1995. 

On odbacuje sve optužbe, ali u pismu žali zbog rata za koji, kao i prije, okrivljuje Bošnjake. "Žalim zbog onoga što se dogodilo tokom rata u Bosni, mnogih izgubljenih života, zbog patnje ljudi svih narodnosti i uništavanja obitelji i imovine", navodi Karadžić. "Duboko žalim zbog rata, ali on nije bio naš izbor." 

Srbijanske vlasti uhapsile su Karadžića prošlog ljeta u Beogradu gdje je živio skrivajući se iza guste brade i predstavljajući se kao iscjelitelj. 

"Ne sanjam o nezavisnoj Republici srpskoj", nastavlja Karadžić u pismu Reutersu. "Nema razloga zašto BiH ne bi mogla postojati s dva etnička entiteta. To ne bi bio prvi takav slučaj u Evropi. Treba se samo sjetiti Belgije, Švicarske i Španije..."

Karadžić se ne smatra srpskim herojem i ne želi reći kako bi ga povijest trebala pamtiti, prenosi Hina. "Jedan veliki srpski pisac rekao je da vrijeme najbolje sudi", kaže on. "Moj doprinos povijesti moći će se procijeniti samo kad prođe mnogo vremena", zaključio je.

(Fena)

Metalci strahuju od novih otpuštanja
Obustavljen postupak protiv Udruženja "Žena žrtva rata"

Rješenje je donijeto nakon davanja iskaza svjedoka Amre Hadžimuhamedović, predsjedavajuće Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika BiH, a na prijedlog advokata Omera Borovca, branioca okrivljenih.

Da podsjetimo, prije nekoliko godina ovo udruženje je na Mostu Mehmed-paše Sokolovića postavilo spomen-ploču nastradalim sugrađanima, a koje ju je komunalna inspekcija uklonila.

(FENA)

FBiH: Pronađene granate iz dva rata
CURE : Važne žene u Travniku i Sarajevu

 

Program će se sastojati iz dva dijela, prvi će se održati u Travniku, a drugi u Sarajevu.


Edukacija je osmišljana kroz interaktivne radionice, prezentacije, performanse i istraživanja.


- U sklopu ovog edukacijskog programa govorit će se o spolu, rodu, dakle o definicijama tih pojmova. Učesnice će biti podijeljene u četiri grupe. Radit će se istraživanja o važnim ženama koje su se pojavljivale kroz historiju. Bit će riječi i o emancipaciji žena, pravnom okviru, razgovaraćemo o nasilju nad ženama te kako to nasilje spriječiti, analizirat će se uloga medija. Vrlo je bitno govoriti o feminističkom aktivizmu, te lokalnim akcijama koje kod nas nedostaju, kaže Taida Horozović aktivistica Fondacije CURE.


Svrha ove edukacije, kako nam je rečeno iz Fondacije, je predstavljanje informacija djevojkama koje će im pomoći da misle pozitivno i djeluju aktivno.


- Želja nam je da kod žena podignemo svijest na višu razinu, a to se može postići aktivizmom, kroz predavanja, učenja, interakciju i druženja, govori Taida.


Nakon završetka programa, polaznice će dobiti certifikate, mogućnost za besplatno pohađanje pozorišnih radionica, mini grantove za svoje akcije, mogućnost da sarađuju sa aktivisticama iz BiH i svijeta.


Edukativni program je besplatan i sve troškove edukacije snosi Fondacija CURE uz podršku Švicarske feminističke organizacije.


 

 

BEOGRAD: Potjernica za Žarkom Lauševićem