Region

Građani Srbije bez viza putuju u EU Prva skupina od 50 građana u društvu potpredsjednika srbijanske vlade za europske integracije Božidara Đelića, simbolično je, minut iza ponoći, otputovala u Bruxelles, obilježavajući tako početak putovanja državljana Srbije u EU bez viza.

Građani Srbije koji žele putovati u zemlje Europske Unije, to ubuduće mogu učiniti bez ograničenja, pošto je u subotu stupila na snagu odluka članica Unije o ukidanju viza.

Kako su izvjestili beogradski mediji, ministar vanjskih poslova Vuk

Jeremić i građani Subotice u ponoć su, simboličnim prelaskom prelaza Horgoš ka Mađarskoj, obilježili ukidanje viza.

Istim povodom tijekom prijepodneva to su učinili i ministar unutarnjih poslova Ivica Dačić te ministrica pravosuđa Snežana Malović, a svo troje ministara je na granici dočekao mađarski ministar vanjskih poslova Peter Balazs.

Odlukom EU od 30. studenog vize su također ukinute građanima Makedonije i Crne Gore, pri čemu će građani sve tri zemlje, ali samo oni s biometrijskim putovnicama, moći ostati unutar schengenskog prostora do 90 dana i nemaju pravo na rad.

Oni će moći putovati u zemlje Europske unije, osim u Veliku Britaniju i Irsku, pri čemu će također moći putovati i u Norvešku, Švicarsku i Island, te u dvije nove članice EU-a koje još nisu dio schengenskog prostora, Bugarsku i Rumunjsku.

(FENA)

Hrvatska: 5.000 policajaca čuvat će granicu EU Hrvatska će u 2010. i 2011. uložiti gotovo četiri milijarde kuna na prilagodbe EU-u, uključujući i osiguranje nove schengenske granice na kojoj će biti 5.000 hrvatskih policajaca, izjavila je u subotu u Zagrebu premijerka Jadranka Kosor.

Kosor je u Banskim dvorima razgovarala s glavnih hrvatskim pregovaračem Vladimirom Drobnjakom i voditeljima pregovaračkih skupina o planu rada do završetka pristupnih pregovora, što se očekuje do sredine iduće godine.

"Vlada je u ovogodišnjem proračunu izdvojila dvije milijarde kuna za aktivnosti i projekte vezane za prilagodbu EU-u...U 2011. za istu namjenu ćemo osigurati 1.9 milijardi kuna", rekla je Kosor na konferenciji za novinare nakon sastanka.

Po njezinim riječima, za prilagodbu poljoprivrede u 2010. namijenjeno je više od 500 milijuna kuna, za reformu pravosuđa 112 milijuna, 235 milijuna za uspostavu schengenskog sustava na hrvatskim granicama, 132 za modernizaciju carine i 83 milijuna kuna za modernizaciju graničnih prijelaza.

U trenutku ulaska u EU Hrvatska će na granici sa Srbijom, BiH i Crnom Gorom imati 5.000 graničnih policajaca, rekla je Kosor, a Drobnjak dodao da Bruxelles na tome posebno inzistira jer će se raditi o vanjskim granicama Unije.

Granični policajci, kao i svi drugi potrebni kadrovi za pripremu ulaska Hrvatske u EU, osigurat će se u sklopu reforme državne uprave, najavila je Kosor i najavila pojačane aktivnosti vlade, ministarstava i ostalih državnih tijela u pristupnom procesu.

"Tražila sam da od danas svi ministri svakodnevno kontroliraju poslove koji su važni za otvaranje i zatvaranje poglavlja", rekla je premijerka.

"Svi poslovi koje od danas odrađujemo ujedno su europski poslovi, a na Hrvatsku od danas gledamo kao na 28. članicu EU-a", naglasila je Kosor.

Kao prioritetne zadatke u poglavljima poljoprivreda i tržišno natjecanje, navela je osnivanje agencije za plaćanja u poljoprivredi čiji će se čelni čovjek izabrati natječajem, a za kraj idućega tjedna najavila je raspisivanje novoga natječaja za privatizaciju brodogradilišta.

Vezano za poglavlje 23. - pravosuđe i temeljna prava, čije je otvaranje sporno zbog tzv. topničkih dnevnika, Kosor se nada će se to pitanje uskoro zatvoriti i da će skoro izvješće glavnog haaškog tužitelja o suradnji Hrvatske biti pozitivno.

"Očekujem da će izvješće biti na tragu napora vlade da se određena pitanja zatvore", rekla je Kosor ne želeći otkriti što je konkretno učinjeno.

Izvješće o suradnji Hrvatske s haaškim tužiteljstvom glavni tužitelj Serge Brammertz podnijet će Vijeću sigurnosti UN-a 3. prosinca.

(FENA)

Hrvatska ulazi u EU 2012. i dobija 3,5 milijardi eura u prve dvije godine Riječ je o prijedlogu Evropske komisije o kojem će potkraj ove godine raspravljati Vijeće EU-a, to jest države članice.

U dokumentu se polazi od "radne pretpostavke" da će Hrvatska biti članica EU-a od januara 2012. ako budu ispunjeni uvjeti za članstvo.

Prijedlog pokriva samo prve dvije godine članstva 2012. i 2013. jer Evropska unija ima dugoročni sedmogodišnji financijski okvir, tzv. Finansijsku perspektivu, a sadašnja finansijska perspektiva vrijedi do kraja 2013.

U prvoj godini članstva Hrvatska bi iz evropskog proračuna mogla povući 1,561 milijardu eura, a u drugoj 2,006 milijardi eura. To su iznosi koji se predviđaju u proračunima EU-a za 2012. i 2013., ali to ne znači da će ta sredstva biti isplaćena tokom te dvije godine, javila je Hina.

Naime, evropski proračun se iskazuje na dva načina, odvojeno se prikazuju preuzete obaveze, odnosno rashodi koji su vezani za aktivnosti dulje od jedne financijske godine i rashodi koji pokrivaju aktivnosti iz tekuće i prijašnjih finansijskih godina, koji su isplaćeni u toj godini.

Ukupni iznos za te dvije godine od 3,568 milijardi odnosi se dakle na projekte koji se mogu odvijati kroz kroz više godina.

Najveći dio otpada na sredstva za poticanje gospodarskog rasta i zapošljavanja - za 2012. predviđeno je 1,005 milijardi eura, za 2013. 1,386 milijardi, ukupno 2,392 milijarde eura.

Nakon toga slijede izravna plaćanja poljoprivrednicima, sredstva za ruralni razvoj i ribarstvo - ukupno nešto preko 750 miliona eura godišnje.

Za finansiranje investicija za jačanje kontrole na vanjskim granicama Evropske unije, u sklopu priprema za ulazak u Schengenski prostor, namijenjeno je 120 miliona eura, po 60 miliona u svakoj od te dvije godine.

Komisija navodi da će finansijski učinak hrvatskog pristupanja na proračun EU-a biti ublažen uplatama Hrvatske u zajednički proračun.

Prema procjenama Komisije, Hrvatska bi u prvoj godini trebala u proračun EU-a uplatiti 609 miliona eura, a 2013. godine 647 milijuna.

Kao i za ostale nove zemlje članice, predviđeno je postupno povećavanje sredstava iz Evropske unije, sukladno povećanju hrvatskih apsorpcijskih kapaciteta za povlačenje tih sredstava.

Primjerice, za izravna plaćanja poljoprivrednicima namijenjeno je 373 miliona eura godišnje, ali će prve godine Hrvatska moći povući 25 posto od toga iznosa. Onda se to povećava na 30 pa na 35 posto u trećoj godini članstva, a nakon toga svota se povećava za 10 posto na godinu do puna iznosa, koji će biti dosegnut za 10 godina. Kad je riječ o ruralnom razvoju, predviđeno je da Hrvatska već 2014. povuče pun iznos od 352 milijuna eura na godinu.

Evropska komisija navodi hipotetički iznos koliko bi članstvo Hrvatske godišnje koštalo proračun Evropske unije kada bi do 2013. bili dostignuti puni iznosi koji su predviđeni. Riječ je o svoti od 2,6 milijardi eura.

(FENA)