Knjiga

Čitaonica Žurnal
Nestajanje domovine Kad je domovina počela da nestaje, sjurila si niz strmu ulicu posljednji put, zajedno s komunizmom, odvodeći djedove i roditelje, i njihove djedove i roditelje, što dalje od plamena koji je, napokon, zacvrčao i ispekao meso italijanske lutke
Neće biti djece za rat
Zatamnjeno srce koje ne odustaje od svjetla Mehmed Begić piše o zbirci Neće biti djece za rat pjesnikinje Dijale Hasanbegović
Šantić između kulture i politike
Ko je odvojio pjesnika od njegovog grada? Kulturni identiteti naroda i etnija koji ovdje vjekovima žive – Srba, Bošnjaka, Hrvata, Jevreja i svih ostalih – razumijevaju se pojedinačno, bez njihovog uzajamnog djelovanja i povijesne prožetosti. Pripadnost drugom i drugačijem ovdje se danas ne prašta nikome, pa ni Aleksi Šantiću
Nova osjećajnost
Tri zbirke poezije za svijet koji se raspada Zbirke „Neće biti djece za rat“, „Ježene kožice“ i „Gutač nula“ su punokrvna savremena poezija Napisali su ih iskreni i autentični autori, ljudi koji svojim stihovima pred vas staju ne razmećući se vrlinama i ne stideći se svojih ljudskih mana
POEZIJA I ŽIVOT GARYJA SNYDERA
Dharmina lutalica & pjesnik prirode Gary Snyder je jedan od najvećih živih američkih pjesnika. Hrvatsko društvo pisaca nedavno je objavilo njegove izabrane pjesme "Prašina u vjetru". Objavljujemo predgovor prevodioca Voje Šindolića i nekoliko Snyderovih pjesma.
INVENTAR OPASNOSTI
Muzički paviljon Mehmeda Begića Tiha voda koja teče kroz cijelu ovu zbirku, povezujući Managvu i Mostar, u sebi krije mnogo toga, u skladu sa Ecovom teorijom čitanja iz knjige Šest šetnji pripovjednim šumama, pa je preporučljivo i drugo čitanje.
Odlazak Predraga Matvejevića
Ništa nismo naučili, jer nismo znali slušati profesora Nismo znali slušati profesora. Nikada ništa nismo naučili. Tko ne sluša razum, robovat će gluposti. Tko unakazi ljepotu, živjet će u ruglu
O Predragu Matvejeviću
Bio je pjesnik među ruševinama Preminuo je Predrag Matvejević, veliki pisac, neohumanistički tribun, pjesnik među ruševinama
Godina mrtvih
Stari svijet definitivno je nestao Popularna je kultura konačno dobila ranopravan status u odnosu na onu tzv. elitnu. Umjetnost se time vratila narodu, na neki način, ali napustili su nas oni koji su od sporta radili umjetnost i oni koji su popularnu kulturu učinli gospodstvenom
Govorite li apsurdistanski
Odbrana i poslednji dani ćirilice Šta bi se desilo da sutra ovaj naš zajednički b/h/s/cg jezik dobije recimo zvaničan naziv apsurdistanski? Da li bi jezik kojim svi mi govorimo i prilično se dobro razumemo – iščezao? Da li bismo govorili bolje ili lošije? Da li bismo bili nepismeniji na apsurdistanskom nego što smo bili na srpskom ili bosanskom? Ništa se ne bi promenilo, osim što bi naš jezik dobio nešto adekvatnije ime, u skladu sa situacijom u kojoj smo se zaglibili zahvaljujući, između ostalih, i našim vrlim jezikoslovcima