PJESME: Refik Ličina

zurnal.info

Refik Ličina rođen je 1956. godine u selu Radmanovcima kod Berana. Do 1992. godine živio je i radio kao bibliotekar u Novom Pazaru, a od 1994. godine živi u švedskom gradu Lundu. Prevodi poeziju sa skandinavskih jezika. Do sada je objavio zbirke pjesama Poznavanje prirode, Pčele, Ex Solio, April je mjesec mrtvih, knjigu dječje proze Priče iz daljine, proze Staklenici, dnevničke proze Dani u Valhali, a na švedskom jeziku mu je prošle godine štampan izbor iz poezije. Dobitnik je Goranove i Brankove nagrade.

Izdavačka kuća Buybook u svojoj ediciji Savremena BH književnost objavila je zbirku Prigodne prisile. Iz nje prenosimo dvije pjesme.


Nedjelja


Nedjeljom po podne

počeli su svi ratovi.

O tome mislim

parkom šetajući

sa šarenim svijetom koji pluta

između bojlera s toplom vodom

i poruka blica: kako

umrijeti

umrite

samo po uputstvima naše kuće.

Veseli svijet rekoh s trbusima

žitkih riječi

koje se vare i odišu

kao truhli kupus.

Oni iz soba

kijavičnih soba

jedne ovakve nedjelje izmisliće

dugo ratovanje duša ali

dotle šta da činim

jer sunce drobi trgove gradske

zakone asfalta i betona

čijim dlanovima

kao jegulja

gamiže vruća sahrana.

Da krenem za njom do svetilišta

da idem kući

ili da stojim na ovom bedemu

i da obrćem zvrk praznine?


Vestervik


Tijesna sobica u potkrovlju

starinske kuće od žutih cigala na broju

pet u Strandvagenu koji od centra

vuče ka obali. Sobica ima tri prozora:

jedan je okrenut prema trgu a dva

čeona ka uvali čija je voda još pod ledom

premda se april primakao kraju. Ovdje sam

došao da te vidim i da se, smiren, posvetim

pisanju. I ni jednog retka nisam napisao jer

ubija me depresija koja se javlja kad s podneva

malo izvedri i razdani i kad ugledam, dole, na trgu,

red onih duplih, gvozdenih klupa na kojim dreždi

par stranaca, dimom duhanskim zavejani.


(23.04.2009.)

(zurnal.info)

Nedjeljom po podne

počeli su svi ratovi.

O tome mislim

parkom šetajući

sa šarenim svijetom koji pluta

između bojlera s toplom vodom