Romske priče

DEKADA ROMA U BiH: Zbog rasističkih predrasuda poslodavci ne žele zapošljavati Rome

Romi u selu Poljice
FOTO: Žurnal arhiva
Piše: Dalibor Tanić

U poređenju sa zemljama u regionu, Bosna i Hercegovina ima više nego skromne rezultate u zapošljavanju Roma. Za deset godina zaposleno je samo 212 Roma

Od kako je 4.septembra 2008. godine potpisana Deklaracija o pristupanju BiH projektu Dekade uključenja Roma 2005.-2015. godine, a naredne 2009. izdvojena i prva sredstva, kroz programe zapošljavanja prošlo je svega 212 Roma.

U ovu cifru nisu uključeni podaci o broju Roma koji su prošli kroz programe zapošljavanja sredstvima iz 2012. godine, jer se ta sredstva troše u tekućoj 2013. godini.

Program zapošljavanja Roma podrazumijeva dva načina: zapošljavanje kod poslodavca - gdje se poslodavac sufinansira da zaposli Roma i samozapošljavanje, gdje oni pokreću sopstveni biznis.

U poređenju sa zemljama u regionu, Bosna i Hercegovina ima više nego skromne rezultate.

Dosadašnji rezultati

U proteklom periodu za dvije godine realizacije Akcionog plana za zapošljavanje Roma, izdvojeno je ukupno 1,5 milona KM, a rezultat je, kao što smo već napomenuli 212 uposlenih Roma. Sredstvima koja su izdvojena u 2012. godini, planirano je da se do kraja tekuće godine uposli još 90 Roma.

U poređenju sa susednom Hrvatskom koja ima čak sedam mjera kojima država potiče zapošljavanje ili edukaciju Roma, naši rezultati su prilično skromni.

Prema podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje samo u prvih sedam mjeseci ove godine mjere za zapošljavanje Roma u Hrvatskoj koristila je 621 osoba, u programe javnih radova uključeno je 596 osoba, a u program obrazovanja, odnosno kvalifikacija uključeno je 15 Roma.

U protekloj godini, mjerama za zapošljavanje Roma u Hrvatskoj obuhvaćeno je 664 Roma iz evidencije nezaposlenih, a što je u poređenju sa 2011. godinom, povećanje od čak 18 procenata.

U Srbije je pored programa subvencija za zapošljavanje Roma, odavno uveden program lokalnih koordinatora u opštinama, zdravstvenih medijatora i asistenata u obrazovanju. Na ovaj način, veliki broj mladih i obrazovanih Roma uposleno je u javnom sektoru. Veliki broj njih je steklo status stalno zaposlenih.

Koji su problemi

Trogodišnja implementacija Akcionog plana zapošljavanja Roma nažalost nije ispunila očekivanja.

S obzirom na sve veću složenost ekonomsko-političke situacije i uslova velike nezaposlenosti u zemlji, nerealno je očekivati značajnije pomake u zapošljavanju Roma u narednom periodu.

Prema postojećim budžetskim projekcijama, u predstojećem trogodišnjem periodu, ne očekuju se bitne promjene u planiranim izdvajanjima. Jedino na šta se može računati je iznos od ukupno 850.000 KM godišnje. Ovo su informacije iz zvaničnog izvještaja Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice o sprovođenju Akcionih planova u BiH. U izvještaju se dalje navodi da je ukupan broj od 212 uposlenih Roma, zapravo dobar rezultat, jer je napravljen pozitivan pristup u problemu zapošljavanja Roma.  
                  
S druge strane u izvještaju Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice navedeni se osnovni problemi koji su prepoznati kao vodeće prepreke za kvalitetniju realizaciju ovog Akcionog plana i na koje bi u budućnosti trebalo obratiti više pažnje.

Ono što je definitivno najveći problem jeste niska kvalifikovanost Roma. Kao takvi ne mogu biti konkurencija na tržištu rada, a isto tako je mala verovatnoća da će uspiješno voditi sosptveni biznis.

S druge strane, ono što je mnogo veći problem i teže rješiv je nezainteresovanost poslodavaca. Bez obzira što bi upošljavanje Roma bilo subvencionisano, poslodavci se rijetko ili gotovo nikako ne odlučuju da pruže šansu Romima. Razloge za ovakav stav poslodavaca možemo tražiti u ukorijenjenim predrasudama o Romima.

Šta je sve planirano

Prvobitnim Akcionim planom za zapošljavanje Roma tokom osmogodišnjeg perioda, bilo je planirano izdvajanje od ukupno 170 miliona KM, odnosno nešto više od 20 miliona KM godišnje. Međutim, taj plan je revidiran, a prema podacima prikupljenim tokom njegove revizije, došlo se do podatka da je u prethodne četiri godine izdvojeno ukupno 2,7 miliona KM, što je u prosjeku 681 hiljada KM, odnosno svega 3 procenta od prvobitno planiranog. Akcionim planom je bilo predviđeno i da niži nivoi vlasti učestvuju (finansijski) u realizaciji programa upošljavanja Roma, no to je izostalo.

Tokom prethodnog perioda, Akcioni plan za zapošlajavnje Roma u BiH bilo je najvećim dijelom finansirano od Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice, tačnije preko 2 miliona KM, a ostatak su  obezbejedili  Federalno ministarstvo rada i socijalne politike i Ministarstva za rad, socijalnu politiku i povratak Tuzlanskog Kantona.

Definitivno, stari Akcioni plan nije donio dobre rezultate. Novi, revidirani, bar u najavi obećava bolje rezultate, ali o tome će se tek govoriti. Ono što se za sada pouzdano zna je da će se zauzeti novi stav.

Zapošljavanje Roma će se ovog puta pokušati realizovati kroz zadrugarstvo, udruživanje Roma, otvaranje romskih zanatskih centara, prikupljanje sekundarnih sirovina kroz otvorene zadruge, podsticanje poljoprivrede i drugih oblika koji do sada nisu primjenjivani.
 
Revidirani akcioni plan za zapošljavanje Roma

Novi Akcioni plan za zapošljavanje Roma, napravljen je na osnovu realne potrebe za zapošljavanje Roma, ali i na osnovu postojećeh finansijskih mogućnosti. Sredstva su planirana krajnje restriktivno, a ovog puta se vodilo računa da Akcioni plan za zapošljavanje bude u tesnoj vezi sa druga dva akciona plana (stambeno zbrinjavanje i zdravstvo).

Prema postojećem revidiranom planu za naredne tri godine će biti potrebno oko 11,4 miliona KM. Na godišnjem nivou to iznosi oko 3,8 miliona KM, što je gotovo šest puta manje od ranije planiranog iznosa.

Nakon 2015. godine, planira se dalji nastavak realizacije u periodu od 2016.-2020. godine.
Novim planom je predviđeno da se do 2020. godine uposli 5.000 Roma, odnosno po jedan član iz isto toliko najugroženijih porodica.

Ono što ima poseban značaj u revidiranom planu je strategija za upošljavanje Roma u javnom sektoru. Akcioni plan predviđa upošljavanje 62 romska medijatora/medijatorke u opštinama, odnosno zdravstvenim ustanovama. Također, planom su predviđena i sredstva za obrazovanje i do(pre)kvalifikacije Roma.

Ako uporedimo cifru od 850 hiljada KM što predstavlja maksimum, barem u naredne tri godine, koji će država izdvajati za zapošljavanje Roma, upitno je da li će se uspješno obezbijediti ostatak od skoro nekih 3 miliona KM. Preostali dio sredstava po revidiranom Akcionom planu, treba da obezbjede niži nivoi vlasti i putem donacija. Također, "razlika" će se nadomjestiti i projektima nevladinih organizacija koje se bave pitanjima Roma.

U ovom momentu je nezahvalno ulaziti u analizu uspješnosti novog plana, ali valja vjerovati da će dati bolje rezultate.
Na kraju želimo da podsjetimo samo da po podacima romskih organizacija, u BiH živi između 50 i 80 hiljada Roma. Revidirani Akcioni plan je, kako se navodi, napravljen na osnovu realnih potreba za zapošljavanje Roma i predviđa da se do 2020. godine uposli 5.000 Roma.

(zurnal.info)