ŽURNAL U DOLINI BOGOVA: Ovo đe sada stojim neka se zove Cetinje

Tekst i fotografije: Mirna Stanković Luković

Žurnal je ovog ljeta posjetio Cetinje u kojem je u toku rekonstrukcija istorijskog jezgra. Obnova Cetinja je preduslov da se ovaj grad nađe na listi UNESCO-a

Nekada davno u najstarija vremena
Bog napravi zemlju i narode koji će živjeti na njoj.
Dijelio je Bog narode po zemlji
dajući svakom narodu prostor koji mu je namijenio.

I kad Bog pomisli da je završio anđeli mu rekoše:
Mili Bože ostao je jedan mali ali vrijedan narod,
dostojan tvoje pažnje.

Božije se obrve nabraše
i na sve strane poče da grmi i sijeva.

Na moru se digoše ogromni talasi,
a Zemljom dunuše pomamni vjetrovi.

A onda sve stade.
Bog progovori:
ovo što sam za sebe ostavio
i što nazvah Crna Gora
neka bude dom tom narodu
i neka se oni zovu Crnogorci,
a ovo đe sada stojim neka se zove
Cetinje
i svi oni koji se rode i odrastu na Cetinje
neka budu bogovi, a
Cetinje dolina bogova
zagrmlje i sunu kiša iz neba i iz zemlje,
a onda sunce
kako tada tako i dan danas

 

Ova legenda koristi se kao priča o nastanku Cetinja – crnogorske prijestonice i drugog po veličini grada u Crnoj Gori. Manje romantična, ali vjerovatnija priča kaže da je grad dobio naziv po rijeci Cetini koja je dolinom tekla do kraja 17. vijeka. U istorijskim spisima, Cetinje se prvi put spominje 1440. godine.

Žurnal je ovog ljeta posjetio Cetinje u kojem je u toku rekonstrukcija istorijskog jezgra. Obnova Cetinja je preduslov da se ovaj grad nađe na listi UNESCO-a.

 


SPOMENIK IVANU CRNOJEVIĆU I BILJARDA
Spomenik osnivaču Cetinja, Ivanu Crnojeviću, podignut je 1982. godine, a rad je vajara Anta Gržetića. Ivan je, kao mladić, proveo 10 godina u zarobljeništvu kod Stjepana Vukčića Kosače, velikog vojvode bosanske države, oca posljednje bosanske kraljice Katarine. Ivan će kasnije oženiti njegovu kćer Maru. Prijestolje je preuzeo nakon smrti oca Stefana I 1465, a 20 godina kasnije Ivan Crnojević šalje svog najmlađeg sina Stanišu u Carigrad na sultanov dvor, gdje je primio islam i dobio ime Skender-beg.

Zgrada koju je Petar II Petrović Njegoš sagradio 1838. godine, u neposrednoj blizini Cetinjskog manastira, kao svoju rezidenciju, za potrebe Senata, perjanika i državne administracije u početku je nazivana „nova kuća“, da bi ubrzo dobila ime „Biljarda“. Tako je nazvana po prvom bilijaru koji je Njegoš donio u Crnu Goru i koji je bio smješten u jednoj od prostorija. Bilijarski sto su iz Kotora donijeli crnogorski mladići na svojim plećima.


CETINJSKI MANASTIR
Manastir Rođenja Bogorodice, se nalazi na mjestu na kojem se nekad nalazio dvor Ivana Crnojevića. Podigao ga je vladika Danilo između 1701. i 1704. godine. U manastiru se čuvaju tri velike hrišćanske svetinje: ikona Bogorodice Filermose, ruka svetog Jovana Krstitelja i čestica Časnog krsta.




FRANCUSKO POSLANSTVO
Zgrada Francuskog poslanstva, sagrađena 1910. godine, važi za najljepšu zgradu u Cetinju. Zgrada je neobičnog izgleda i stila za Cetinje, a legenda kaže da je projektant ovog objekta istovremeno projektovao i zgradu francuskog poslanstva u Kairu, pa je prilikom poštanskog slanja planova ovih dviju zgrada došlo do zamjene. Tako se ova „orijentalna“  ljepotica se našla u crnogorskoj prijestonici. U dolini Nila zato Francusko poslanstvo liči na crnogorsku kuću od kamena.



ZGRADA CRNOGORSKE BANKE I MUZEJ NOVCA
Prvi novčani zavod u Crnoj Gori osnovan je 1906. godine kada je Crna Gora uvela i sopstveni novac – perper, a zgrada namijenjena banci podignuta je 1910. godine u glavnoj ulici, blizu Francuskog poslanstva.



ĐUKANOVIĆEVA PALATA
Svojim arhitektonskim izgledom, od kada je podignuta (1910.) pa do danas, skreće pažnju na sebe takozvana Đukanovićeva palata. Projektovao je (najvjerovatnije) njen vlasnik građ. ing Marko Đukanović koji je bio predsjednik Državnog savjeta Kraljevine Crne Gore. Četiri ženske figure predstavljaju godišnja doba.



MINISTARSTVO KULTURE
U zgradi nekadašnje Hipotekarne banke, u Njegoševoj ulici-preko puta Francuskog poslanstva,  koja je podignuta 1934-36. godine, donedavno se nalazila rezidencija Predsjednika države.



OBOD
U zgradi uprave Elektroindustrije Obod AD Cetinje, danas se nalazi Uprava za zaštitu kulturnih dobara. Obod, koji je nekad zapošljavao i do pet hiljada radnika, danas je u stečaju, a u proizvodnim halama bi trebao biti Marina Abramović Community Center Obod.



PLAVI DVORAC - REZIDENCIJA PREDSJEDNIKA
Dvorac prijestolonasljednika Danila, poznat i pod imenom Plavi dvorac, sagrađen je 1895. godine. Prijestolonasljednik Danilo, rezidencijalno zdanje koristio je do 1916. godine.
Danas Plavi dvorac služi kao rezidencija Predsjednika Crne Gore.



Urušene fasade pojedinih kuća su prekrivene kulisama



Rodna kuća osnivača Komunističke partije Crne gore


U ČAST NJEGOŠEVE MISLI
Rad Dimitrija Popovića, svečano predstavljen povodom 200 godina od rođenja Petra II Petrovića Njegoša.



CRNOGORKIN BUNAR ŽELJA
Bunar na Dvorskom trgu urađen je po idejnom projektu Dimitrija Popovića, crnogorskog i hrvatskog slikara i književnika. Bio bi to spomenik mitskim ženama čija su lica bila posebne ljepote, majčinske toplote i iskonske dobrote, gordim ženama koje su nosile u sebi snagu i ćutanje kamena, koje su brinule za svijeću u domu, vatru na ognjištu, toplinu koja grije i okuplja, za vaspitavanje djece u slobodarskom duhu, ženama koje su uvijek bile spremne da svojim životima zaštite one koje vole, ženama koje su bile stub “zdrave” familije a time i crnogorske države …  Ženama koje su išle kilometrima za vodu, koje su rađale od petoro do desetoro djece, …, obrazložio je prof. arh. Svetislav Popović projektant rekonstrukcije Dvorskog trga. Zmija se smatra čuvaricom kućnog praga i duša predaka.



CETINJSKI PUTOKAZ
Putokaz je postavljen za cetinjsko Bijenale 1994. godine, a autor je ruski umjetnik Juri Albert.



BOGORODICA?
Cetinjani o ovome umjetničkom radu znaju samo da je postavljen u vrijeme jednog Cetinjskog bijenala. Više se ne sjećaju ni koje godine, ni ko je autor rada.

CETINJSKI BIJENALE
Međunarodni bijenale savremene likovne umjetnosti na Cetinju je pokrenuo princ Nikola Petrović - Njegoš, praunuk crnogorskog kralja Nikole. Zbog finansijskih teškoća, princ je 2004. godine pokrenuo proceduru ozvaničenja prestanka rada bijenala. Ministarstvo kulture je željelo obnoviti ovaj kulturni događaj, na čijem je čelu od 2010. godine trebala biti Marina Abramović, zbog čega je izbila afera – autorstvo na manifestaciju polaže princ Nikola. Nakon javnog protesta princa Nikole, Abramovićeva je povukla svoju nominaciju.


PETAR LUBARDA
Jedan od najznačajnijih jugoslovenskih slikara 20. vijeka učestvovao je u formiranju prvih stručnih likovnih institucija u Crnoj Gori. Bije je predavač i direktor Umjetničke škole na Cetinju, a danas njegovo ime nosi Srednja likovna škola na Cetinju. Od 1997. je utemeljeno najveće priznanje “Petar Lubarda” za likovnu umjetnost u Crnoj Gori.



KOVAČ BOGDAN
Bogdan Marcano, kovač čija se radnja nalazi na Dvorskom trgu, cetinjska je turistička atrakcija. Marcano je po zanimanju, zapravo, profesionalni fotograf, a u mladosti se bavio folklorom i glumom. Ove vještine danas koristi da zabavlja turiste i privuče ih u svoju suvenirnicu, dok u ritmu rock'n'rolla, twista ili argentinskog tanga pleše i kuje potkovice.



NJEGUŠKI VIKEND
Tradicionalna privredno-turistička manifestacija koja ima za cilj da afirmiše njeguški kraj i na daleko poznate tradicionalne njeguške proizvode: sir, kobasicu, pečenicu, sve vrste sušenog mesa, krompir, medovinu, a posebno crnogorski brend - njeguški pršut.



D.O.O. JEDVA
Nakon višegodišnje borbe sa birokratijom za dobijanje dozvole za otvaranje prodavnice tekstilne robe, ime je došlo samo od sebe
(Žurnal)

Pročitajte više tekstova sa pojmovima:

Cetinje