Izbori 2014.

INTEGRITET: Osobe bez integriteta u utrci za Predsjedništvo BiH

FOTO: Adi Kebo/zurnal.info
Piše: Semir Mujkić

Ocjena integriteta napravljena je na osnovu stotina revizorskih izvještaja u posljednjih desetak godina. Stranke i političari dobijaju ocjenu na osnovu prosjeka svih revizorskih izvještaja koji se odnose na njih dok institucije ocjenu dobijaju na osnovu posljednjeg dostupnog revizorskog izvještaja

Ovogodišnji kandidati za Predsjedništvo Bosne i Hercegovine uglavnom nemaju iskustva u izvršnoj vlasti ili imaju loše ocjene integriteta, pokazuje analiza kandidata napravljena na osnovu ocjene integriteta zasnovane na revizorskim izvještajima.

Žurnal je analizirao sve kandidate za članove Predsjedništva i došao do zaključka da su stranke ponudile ili kandidate bez prethodnog iskustva u politici odnosno izvršnoj vlasti ili predlažu političare sa iskustvom ali lošim ocjenama revizora. Željka Cvijanović, kandidatkinja za srpskog člana Predsjedništva, jedina je sa relativno dobrom ocjenom integriteta ali je on zasnovan tek na tri revizorska izvještaja.

Za ovu poziciju najmanje je kandidata, svega tri. Uz Željku Cvijanović iz Saveza nezavisnih socijaldemokrata tu su i kandidat Saveza za promjene Mladen Ivanović i kandidat Stranke pravedne politike Goran Zmijanjac.

Iskustvo ne garantuje dobru ocjenu

Suosnivač Stranke pravedne politike i magistar političkih nauka iz Prijedora Goran Zmijanjac ranije nije obavljao političke funkcije. Na izborima prije četiri godine kadidovao se za Parlament BiH kao član Srpske radikalne stranke dr. Vojislav Šešelj ali nije osvojio dovoljan broj glasova za mandat pa nema ocjenu integriteta.

Predsjednik Partije demokratskog progresa Mladen Ivanić najiskusniji je kandidat za srpskog člana Predsjedništva. Njegova ocjena integriteta je 60 posto izračunata na osnovu sedam revizorskih izvještaja.

Tri izvještaja odnose se na njegov mandat predsjednika Vlade Republike Srpske od 2001. do 2003. godine. Kako ne postoje revizorski izvještaji za Vladu odnosno njenog predsjednika, integritet je računat na osnovu izvještaja Generalnog sekretarijata Vlade Republike Srpske u čijem sklopu je i kabinet predsjednika.

Prvi izvještaj za 2001. godinu za Ivanića je negativan. Ocjena je ponajviše zasnovana na trošenju mnogo više novca nego je budžetom planirano, poput iznosa za plate koji je prekoračen za više od 20 posto odnosno 152.000 maraka.

Troškovi toplog obroka i prevoza uposlenicima su plaćani unaprijed i za sve dane u mjescu “bez obzira dali su radni ili neradni, da li je lice prisutno ili odsutno sa posla što je suprotno sa odredbama Opšteg Kolektivnog ugovora”, otkrili su revizori.
“Naknada toplog obroka isplaćivana je i za vrijeme godišnjeg odmora, a nepravilno je utvrđivana i obračunavana za vrijeme prekovremenog rada”, piše u izvještaju revizora za 2001. godinu gdje je još navedeno da su topli obrok o troškovi prevoza plaćani i radnicima sa ugovorom o djelu što nije predviđeno ugovorom.

Revizori su skrenuli pažnju i na nabavku loš ulja koja nije bila u skladu sa pravilima javnih nabavki te loša evidencija održavanja službenih vozila.

Naredna dva izvještaja imala su bolje ocjene ali i dalje tek mišljenje s rezervom, najčešće uz upozorenja o lošem provođenju javnih nabavki.

Jedna od njih je ona za promjenu lifta u zgradi Vlade Republike Srpske. Iako je tender za demontažu bio odvojen od tendera za ugradnju i ponuđena cijena servisa DAKA bila duplo veća od ponuđene cijene za demontažu druge dvije firme, pišu revizori, izabran je najskuplji ponuđač.
“Sa 'DAKA' servisom su naknadno potpisana dva aneksa ugovora o ugradnji liftova koji su uvećali cijenu investicije za 36.346 KM, što je za 28.000 više od najskuplje ponude na tenderu”, navodi se u izvještaju za 2002. godinu.

U posljednjoj godini svog premijerskog mandata Ivanić je kritikovan zbog nenamjenskog trošenja budžetske rezerve: preduzećima za pokretanje proizvodnje, povjeriocima u postupku likvidacije Prijedorske banke, organizacijama i institucijama koji nisu budžetski korisnici i za finansiranje sportskih, kulturnih i naučnih manifestacija čiji organizator nije Vlada RS.

Tu je i finansiranje medija, Glasa Srpske sa gotovo milion maraka i agencije Srna u iznosu od 1.200.000 maraka.

Kao ministar vanjskih poslova Bosne i Hercegovine od 2003. do 2007. godine Ivanić je imao mnogo bolje ocjene revizora, tri pozitivna mišljenja sa isticanjem predmeta i u posljednjoj godini čisto pozitivno mišljenje.

Jedan od istaknutih predmeta su potraživanja od bivših i tadašnjih ambasadora tokom 2004. godine.

“Nadalje istražujući uzroke i razloge ovolikih potraživanja od zaposlenih, utvrdili smo kako se uglavnom radi o neodgovornom ponašanju odgovornih lica, izvršenim nabavkama bez prethodne saglasnosti sjedišta Ministarstva i drugim nepoštivanjima internih pravila i procedura”, naveli su revizori.



Željka Cvijanović sa ocjenom integriteta od 83 posto najbolje je ocijenjen predsjednički kandidat u BiH. Istina, njena je ocjena napravljena na osnovu tri revizorska izvještaja kao premijera Republike Srpske i bivše ministrice za ekonomske odnose i regionalnu saradnju Republike Srpske.

Cvijanovićeva ima dva pozitivna mišljenja revizora i jedan mišljenje sa rezervom za 2011. godinu.

Jedan od slučajeva istaknutih za 2012. godinu je ugovor sa Ekonomskim institutom Banja Luka. Ovaj ugovor ukupno je vrijedio 585.000 maraka a ministarstvo koje je vodila Cvijanovićeva učestvovalo je sa 200.000 maraka. Generalni sekretarijat Vlade Republike Srpske koju je tada vodio Aleksandar Džombić uložio je 185.000 maraka u ovu studiju koja je trebala analizirati kako unaprijediti odnose Republike Srpske i Srbije.

Revizori navode da ministarstvo Željke Cvijanović za ovaj posao nije provelo postupak javne nabavke.
Nakon što je 2013. godine Cvijanovićeva naslijedila Džombića na premijerskom mjestu, on je postao predsjednik savjeta Ekonomskog instituta Banja Luka.


Kandidati bez ocjene integriteta

Najviše kandidata je za mjesto bošnjačkog člana Predsjedništva. Većina kandidata nikada ranije nije obavljala izvršne funkcije pa ni nemaju ocjenu integriteta.

Džebrail Bajramović kandidat je Stranke dijaspore BiH i ranije nije obavljao izvršne funkcije u vlasti. Kandidat SDP-a Bakir Hadžiomerović također nije učestvovao u izvršnoj vlasti u prošlosti i nema ocjenu integriteta. Bivši reis Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini Mustafa Cerić također nema ocjenu integriteta jer nije obavljao funkcije u vlasti. Nezavisni kandidat Adil Žigić bio je u prošlosti kratko član Stranke za BiH ali ni on nije obavljao funkciju i nema ocjenu integriteta.

Još jedan nezavisni kandidat je trenutni načelnik općine Breza Halil Tuzlić. On također nema ocjenu integriteta jer ne postoje revizorski izvještaji za općinu Breza od kada je počeo njegov mandat 2012. godine.

Još dvojica kandidata su obavljali političke funkcije ali nemaju izvještaj revizora. Kandidat Demokratske fronte Emir Suljagić bio je kratko ministar obrazovanja, nauke i mladih Kantona Sarajevo.

Osnivač BPS-a Sefer Halilović 2000. godine je bio ministar za rad, socijalnu politiku, izbjegla i raseljena lica u Vladi Federacije tokom “Alijanse za promjene”. Bio je i poslanik u Parlamentu BiH od 2006. godine. Nema ocjene integriteta.

Samo tri kandidata za bošnjačkog člana Predsjedništva imaju ocjenu integriteta. Najmanje iskustva u izvšrnoj vlasti ali i najbolju ocjenu od 75 posto ima Fahrudin Radončić, utemeljitelj Saveza za bolju budućnost. U kratkom mandatu državnog ministra sigurnosti Radončić ima dva pozitivna mišljenja sa isticanjem predmeta. Radončić je imao problema sa javnim nabavkama.

Revizori su otkrili kako su prekoračeni iznosi za nabavke.
“Vrijednost okvirnog sporazuma za uredski materijal u iznosu od 70.750 KM, prekoračena je za 6.193 KM, a ukupna vrijednost okvirnog sporazuma za avio karte za 31.834 KM”, navode revizori u izvještaju za 2013. godinu.



Bakir Izetbegović, kandidat SDA, ima puno više iskustva u zakonodavnoj nego izvršnoj vlasti. Trenutni je član Predsjedništva i na njega se odnose tri izvještaja koji mu daju ocjenu integriteta od tek 41 posto. Predsjedništvo je za 2011. i 2012. godinu dobilo mišljenje s rezervom uz isticanje predmeta. Tek za prošlu godinu ima pozitivno mišljenje ali ponovo uz isticanje predmeta.

Najviše zamjerki revizori su imali na prevelike troškove zaposlenih u Predsjedništvu, od mobilnih telefona do putnih troškova i stimulacija.

Tokom 2011. godine Predsjedništvo je potrošilo oko 650.000 maraka na putne troškove. Revizori su otkrili da u određenom broju slučajeva nije moguće utvrditi razlog službenih putovanja. Kao njihova svrha navedeno je samo “službeno”.

“Ovakvim načinom sačinjavanja putnih naloga, bez izvještaja i navođenja svrhe putovanja, ne možemo se uvjeriti u namjensko trošenje javnih sredstava”, pišu revizori i dodaju da se ova zamjerka ne odnosi na službena putovanja članova Predsjedništva odnosno delegacija.

Dugogodišnji član SDA a danas nezavisnih kandidat za Predsjedništvo, Mirsad Kebo, posljednjih 12 godina je na različitim izvršnim funkcijama u vlasti. Na njega se odnosi 13 revizorskih izvještaja

Kako sam kaže u svojoj zvaničnoj biografiji “na fukcijama u organima vlasti nalazi se od 1996. godine” - poslanik u Skupštini Kantona Sarajevo, guverner Kantona Sarajevo, poslanik u Predstavničkom domu Parlamenta Federacije.

Adnan Terzić imenovao ga je za državnom ministra izbjeglih i raseljenih osoba. Od 2007. godine do danas je potpredsjednik Federacije BiH.

Kebine ocjene u prvim godinama mandata su rasle da bi na mjestu potpredsjednika počele da opadaju da bi danas imao prosječnu ocjenu integriteta od 67 posto.

Od četiri kandidata za hrvatskog člana Predsjedništva dvojica imaju ocjene integriteta.

Psiholog u mirovini i kandidat Demokratske fronte Anto Popović iz Livna nije ranije obavljao političke funkcije i nema ocjenu. Iznenađujuće, ocjenu nema ni Martin Raguž, kandidat HDZ 1990.

Raguž je od 1992. do 1993. godine bio ministar za izbjeglice i socijalna pitanja Republike BiH nakon čega je obavljao niz funkcija, većinom u zakonodavnoj vlasti pa nema izvještaja revizora koji se odnose na njega a time ni ocjenu integriteta.

Kandidat Stranke pravde i povjerenja Živko Budimir nanizao je tri mišljenja sa rezervom od 2011. do 2013. godine pa je završio sa konačnom ocjenom integriteta od 50 posto.

Revizori su Budimira najčešće kritikovali za rastrošnost kod reprezentacija.

Iskusni Dragan Čović, predsjednik HDZ-a, obavljao je niz funkcija u izvršnoj vlasti. Još prije osnivanja ureda za reviziju bio je federalni ministar finansija. Na izborima 2002. godine izabran je za hrvatskog člana Predsjedništva. Zanimljivo je vidjeti kakve je ocjene dobijao za funkciju za koju se danas kandiduje. U prvoj godini mandata Čović je dobio negativno mišljenje. U godini prije nego što će ga smijeniti visoki predstavnik Paddy Ashdown Čović je uspio popraviti ocjenu ali tek na mišljenje s rezervom uz isticanje predmeta. U njegovu ocjenu integriteta od 50 posto ušla su i tri izvještaja Parlamenta BiH od 2011. godine gdje je Čović član Kolegija Doma naroda Parlamentarne skupštine.

(zurnal.info)