Integracije

SPORAZUM ILI NESPORAZUM: Da li smo zaista zaslužili "zeleno svjetlo" za EU?

Pripremila: M.S.L.

Iako je prema Izvještaju o napretku za 2014. godinu Bosna i Hercegovina postigla “vrlo ograničen” napredak na putu evropskih integracija, ministri vanjskih poslova zemalja EU su “progledali kroz prste” i odobrili potpisivanje Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju

Nakon sedam godina zastoja, ministri vanjskih poslova Evropske unije su odobrili potpisivanje Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju sa Bosnom i Hercegovinom, koji bi mogao stupiti na snagu početkom juna.

Vijeće za vanjske poslove je usvojilo tri zaključka:

1. U kontekstu svojih zaključaka od 15. decembra 2014. godine, Vijeće pozdravlja usvajanje Izjave o opredjeljenosti od strane Predsjedništva BiH dana 29. januara, te njeno potpisivanje od strane lidera političkih stranaka i naknadno usvajanje u Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine 23. februara 2015. godine tokom posjete visoke predstavnice Mogherini Sarajevu.

2. S obzirom na obaveze koje je Bosna i Hercegovina ovime preuzela te u skladu sa zaključcima od 15. decembra 2014. godine, Vijeće napominje da su zadovoljeni sadržani uslovi i saglasno je nastaviti sa zaključkom i stupanjem na snagu Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju s Bosnom i Hercegovinom.

3. Vijeće poziva lidere Bosne i Hercegovine da u cijelosti ispunjavaju svoje obaveze, uključujući i one koje se odnose na prilagodbu predstojećeg SSP-a, da ostanu angažirani u odnosima s Europskom unijom u okviru obnovljenog pristupa i zadrže pozitivan zamah tako što će raditi na izradi inicijalnog programa reformi u dogovoru s Europskom unijom. Ovaj program reformi, koji je potrebno izraditi i provesti također i u dogovoru s civilnim društvom, treba uključiti reforme u okviru kriterija iz Kopenhagena i usaglašenih pitanja u vezi sa funkcionalnosti (uključujući mehanizam koordinacije sa Europskom unijom). Kako bi Europska unija razmatrala zahtjev za članstvo, potrebno je ostvariti značajan napredak u provedbi programa reformi, uključujući i Sporazum za rast i zapošljavanje.

Tim zaključcima prihvaćena je preporuka visoke predstavnice EU-a za vanjsku i sigurnosnu politiku Federice Mogherini da SSP s Bosnom i Hercegovinom stupi na snagu.

Preporuka je uslijedila nakon što su se čelnici Bosne i Hercegovine pismeno obvezali na reforme. Predsjedništvo BiH se u pismenoj Izjavi krajem januara obavezalo da će institucije vlasti provesti sve neophodne reforme da bi se uspostavila institucionalna funkcionalnost i efikasnost i omogućilo da se BiH pripremi za buduće članstvo u EU.

Također, obećalo je Predsjedništvo, u što kraćem roku biti će uspostavljen efikasan i efektivan Mehanizam koordinacije institucija svih nivoa vlasti, a institucije na svim nivoima vlasti u BiH sačiniće i provesti program mjerljivih inicijalnih reformskih mjera koje uključuju ekonomske i socijalne mjere, mjere za izgradnju funkcionalne tržišne ekonomije, mjere za jačanje vladavine prava, mjere za ubrzanje procesa pomirenja, mjere za jačanje administrativne sposobnosti, unapređenje funkcionalnosti i povećanje efikasnosti institucija za preuzimanje i provođenje pravne stečevine EU i drugih obaveza za članstvo. U kasnijoj fazi, odnosno nakon inicijalnih reformskih mjera, provešće se ostale neophodne reforme i provesti presudu u slučaju Sejdić i Finci protiv BiH.

RAZOČARAVAJUĆA SITUACIJA

“Rokada” prioriteta reformi neophodnih za prijem u članstvo u Evropskoj uniji je dijelom posljedica prošlogodišnjih februarskih protesta. Do potpisivanja Izjave o opredijeljenosti, jedan od ključnih zahtjeva EU je bilo provođenje odluke Evropskog suda za ljudska prava u slučaju Sejdić i Finci protiv BiH.

- Sve države članice EU su ratifikovale Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju (SSP) potpisan u junu 2008, ali Vijeće još uvijek nije donijelo odluku o njegovom stupanju na snagu, zbog neuspjeha zemlje da provede presudu Evropskog suda za ljudska prava u predmetu Sejdić-Finci. Puna provedba presude Sejdić - Finci je ključni element da bi EU zahtjev za članstvo Bosne i Hercegovine prihvatila kao vjerodostojan, stoji u Izvještaju o napretku BiH u 2014. godini.

Ovaj izvještaj je usvojen u oktobru prošle godine i jasno pokazuje kakvo je stanje u Bosni i Hercegovini i šta nas sve čeka sa potpisivanjem SSP-a. Izvještaj o napretku za 2014. godinu je bio poražavajući. Evropska komisija nije krila svoje razočarenje ograničenim napretkom po pitanju političkih kriterija.

- Ova razočaravajuća situacija nastupila je uglavnom zbog nedostatka kolektivne političke volje na strani vodstva zemlje. Potrebno je unaprijediti efikasnost i funkcionalnost političkih institucija na svim nivoima vlasti i hitno uspostaviti funkcionalan mehanizam za koordinaciju o pitanjima EU integracije, stoji u izvještaju.

U nastavku donosimo ključne nalaze Izvještaja o napretku, u skladu sa Kriterijima iz Kopenhagena, odnosno takozvanim pristupnim kriterijumima.

Politički kriteriji

BiH je ponovo načinila veoma ograničen napredak u pogledu političkih kriterija. Nije bilo konkretnog napretka na uspostavljanju funkcionalnih i održivih institucija. U istom smislu je Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine načinila veoma ograničen napredak u pogledu usvajanja zakonodavstva vezanog za EU integracije. Politička i među-etnička neslaganja imala su izrazito negativan uticaj na rad skupština na državnom nivou i u Federaciji.

Uprkos intenzivnim naporima Komisije na omogućavanju njene provedbe, BiH još uvijek nije provela presudu Evropskog suda za ljudska prava u predmetu Sejdić-Finci. Ovo je navelo Komesara Fülea da okonča svoj angažman na tom planu u februaru. Sve dok se ne riješi pitanje iz presude u predmetu Sejdić-Finci, BiH nastavlja da krši vlastitu međunarodnu obavezu.

Nedostatak efektivnog mehanizma koordinacije za pitanja EU integracije nastavlja uticati na interakciju BiH sa EU, uključujući tu i nivo finansijske pomoći. Sektorske strategije u područjima kao što su transport, energetika i okoliš koje bi se odnosile na cijelu zemlju još uvijek nisu usaglašene, a upravo one čine preduslov za pomoć u tim područjima.

S obzirom na političku klimu načinjen je veoma ograničen napredak u reformi javne administracije i unapređenju njenih kapaciteta za ispunjavanje zahtjeva EU integracije. Efikasnost i funkcionalnost javne administracije na i između raznih nivoa vlasti i dalje prouzrokuje ozbiljnu zabrinutost. U sličnom smislu je i u pravosudnom sistemu postignuto veoma malo napretka. Strukturirani dijalnog o pravosuđu ostaje važna platforma za konsolidaciju konsenzusa o pravosudnoj reformi, a proširen je i na druga pitanja vezana za vladavinu prava. Malo je napretka postignuto u reformama za smanjenje korupcije koja i dalje pogađa cijeli javni sektor i ostaje najviše akutna u područjima pružanja usluga i pristupa zapošljavanju.

Povećani politički i finansijski pritisci na medije, kao i zastrašivanje i prijetnje novinarima i urednicima prouzrokuju ozbiljnu zabrinutost. Potrebno je osigurati efektivnu prevenciju i istrage u slučajevima govora mrženje, nasilja i diskriminacije LGBTI osoba.

Ekonomski kriteriji


Tokom 2013. ekonomija se donekle oporavila i rast je dostigao 1,5%. Međutim, ovaj skromni uspon je posustao u prvoj polovini 2014. kada se rast ponovo usporio, a kratkoročni rast je dodatno osujećen poplavama u maju. Stopa nezaposlenosti je ostala uporno visoka.

Kvalitet javnih finansija ostao je nizak iako je upravljanje javnim finansijama donekle ojačano. Uprkos nekim sitnim poboljšanjima, konsenzus o središnjim pitanjima ekonomske i fiskalne politike i dalje je slab i time nastavlja kočiti reforme na nivou cijele zemlje. Veliki i neefikasni javni sektor sa višestrukim preklapanjima nadležnosti i dalje predstavlja rizike za fiskalnu održivost. Neefikasni pravni i sudski sistem ugrožava provedbenu sposobnost i ostaje da predstavlja jasan faktor odvraćanja za investicije kao i izvor korupcije.

Kao i prošle godine Bosna i Hercegovina je načinila malo dodatnog napretka ka funkcionalnoj tržišnoj ekonomiji. Potrebno je uložiti značajne dodatne napore na reformi uz odlučnost da se zemlji dugoročno omogući da odgovori na konkurencijske pritiske i tržišne sile unutar EU. Nizak nivo efikasnosti u javnom trošenju u Bosni i Hercegovini i dalje je razlog za zabrinutost. U tom kontekstu je potrebno dalje unaprijediti fiskalno izvještavanje.

Nastavak strukturalnih krutosti kao što je pretjerano oporezivanje rada, loše usmjereni socijalni transferi i neefikasnost obrazovnog sistema zahtijevaju mjere koje će osloboditi potražnju za radnom snagom. Udio javnih preduzeća u ekonomiji uporno je visok. Vlasti bi trebale ponovo pokrenuti privatizaciju kako bi se unaprijedila fiskalna situacija i uvelo više konkurencije.

Zakonodavstvo EU

Nedostatak istinske političke podrške za plan EU integracija, izostanak funkcionalnog mehanizma za koordinaciju o pitanjima EU integracije i unutrašnji sporovi oko nadležnosti doveli su do ograničenog napretka u pogledu približavanja zakonodavstvu  i standardima EU u mnoštvu različitih sektora. U nizu područja dalji napredak koči nedostatak strategija koje bi se odnosile na cijelu zemlju.

Nažalost, nedostatak usklađenosti sa zahtjevima EU u područjima poljoprivrede i ruralnog razvoja, sigurnosti hrane, veterinarske i fitosanitarne politike i ribarstva i dalje sprečava izvoz robe životinjskog porijekla u EU. U području prirodnog gasa dolazi do ozbiljnog i stalnog kršenja obaveza države shodno Ugovoru o energetskoj zajednici što je potrebno hitno riješiti. Napredak je postignut na području unutrašnjeg tržišta kroz usvajanje zakona o javnim nabavkama čime je BiH omogućeno usklađivanje sa relevantnim zakonima EU.

(zurnal.info)

Pročitajte više tekstova sa pojmovima:

Bosna i Hercegovina, Evropska unija