Analiza dnevnika

RTRS/BNTV: Federacija nema pravo da komentira Rezoluciju

Piše: Gordana Katana

BNTV i RTRS o nacionalnim temama izvještavaju gotovo isto – patriotski. Uobličavaju i pojačavaju konsenzus srpskih političkih elita s obje strane Drine. O pitanjima koja se ne smatraju velikim nacionalnim svetinjama, BNTV daje glas i poziciji i opoziciji. RTRS se drži vladinih struktura

 

RTRS: UOBIČAJENO MANIPULIRANJE ČINJENICAMA

1. – 07. juli 2015.        

SVE SE MIJENJA, OSIM KAMENJA: Panta rei. Izreka koja ne vrijedi za RTRS. Još jedna nedjelja u kojoj su u centralnoj informativnoj emisiji javnog servisa entiteta Republika Srpska dominirale teme vezane za prijedlog britanske rezolucije o Srebrenici i najavu donošenja odluke o referendumu u RS-u o Sudu i Tužilaštvu BiH. Jednako tako, dominantna ličnost političkog života u Dnevniku 2 bio je ponovo predsjednik RS-a Milorad Dodik.

RTRS-ovo PRAVILO DRUGE STRANE: Dnevnik 2. jula bio je u znaku zahtjeva predsjednika RS-a upućenog Narodnoj skupštini RS za održavanje sjednice na kojoj bi se donijela odluka o raspisivanju referenduma o Sudu i Tužilaštvu BiH. Osim izvještaja s konferencije za novinare, urednik Dnevnika 2 Momčilo Ostojić postarao se da gledaoce informiše da referendum podržava i koalicioni partner Dodikovog SNSD-a  – Socijalistička partija. RTRS je obavijestio javnost o reakcijama i protivljenju održavanja referenduma predstavnika međunarodne zajednice u BiH. No, ne zato da bi se ispoštovao jedan od temeljnih postulata objektivnog izvještavanja kroz iznošenje stavova “druge strane”, nego tek kao povod da se iznesu optužbe bh. pravosuđu i međunarodnoj zajednici. Reporter Goran Andrić, najavljujući izvještaj o reagovanju udruženja proisteklih iz minulog rata u RS-u, kaže da je pravosuđe BiH “samo stavljalo so na rane porodica zarobljenih i svirepo umorenih Srba”. U prilogu nakon toga, novinarka Branka Kusmuk ističe, između ostalog, da “teret neprocesuiranja ratnih zločina, koje su počinili Bošnjaci, Srbi nose 20 godina”. Pa naglašava da postoje dokazi su “Orić i orićevci ubijali Srbe”.

Kada je u pitanju spomenuta novinarka, na način njenog izvještavanja, koji vrvi od neprofesionalizma i komentara kojima nije mjesto u vijestima, upozoravamo tokom cijelog monitorisanog perioda. I kada pomislimo da nema više ništa novo, onda nas Kusmuk iznenadi. Ovaj put odabirom sugovornika. Uzima, ni manje ni više, nego predsjednika Udruženja porodica nestalih RS da govori o strukturalnom dijalogu o reformi pravosuđa u BiH. Dodatni komentar je suvišan.

SNSD BRANI RS: Dnevnik 2. jula jedan je od onih koji u cijelosti može ponijeti epitet minus nedjelje. Ignorisanje opozicije i njenih stavova nastavlja se u dnevnicima, a iz ovog izdvajamo izvještaj o pismu koje je 25 zastupnika, Bošnjaka iz Parlamentarne skupštine, uputilo UN-u, a u kojem daju podršku britanskoj rezoluciji u Srebrenici. Za urednika Dnevnika 2, stav zamjenika predsjedavajućeg Predstavničkog doma PS BiH Mladena Bosića o pomenutom pismu je irelevantan. Zato su gledaoci imali priliku čuti komentar predsjedavajućeg Kluba poslanika SNSD-a u Predstavničkom domu Staše Košarca. Evidentno je da RTRS namjerno stvara utisak kako samo predstavnici SNSD-a zastupaju stavove i interese RS-a u državnim institucijama.

SAMO JEDAN DAN: Od ustaljene uređivačke prakse – u kojoj se sve vrti oko političkih tema koje diktira vlast u Republici Srpskoj – odustalo se tek u Dnevniku 2 emitovanom 1. jula. Iako ni taj dnevnik nije prošao bez izvještaja, ovog puta o stavu premijera Srbije Aleksandra Vučića o Rezoluciji o osudi genocida u Srebrenici, ova tema mjesto je dobila u drugom dijelu dnevnika.

No, buđenje iz “zimskog sna”, odnosno činjenica da je u ovom dnevniku progovoreno i o važnim ekonomskim temama za RS, te smjenama zbog loših poslovnih rezultata javnog preduzeća Šume RS, trajalo je samo jedan dan.

Plus nedjelje

Nijedan prilog ne možemo izdvojiti kao plus nedjelje.

Minus nedjelje

Svojim sadržajem, dnevnik 2. jula u cijelosti je zaslužio da bude ocijenjen kao minus nedjelje. Školski primjer kako ne treba raditi. Medijsko manipuliranje činjenicama, ignorisanje stavova druge strane o ključnim temama ili njihovo korištenje isključivo kao povod za diskreditaciju neistomišljenika. Poseban minus predstavlja ustrajno nepoštivanje obaveze RTRS-a kao javnog servisa da gledaoce informiše o stavovima i aktivnostima opozicije.

Ocjena 1

 

...

 

BNTV: JOŠ UVIJEK IGNORISANJE DOGAĐAJA IZ FEDERACIJE BiH 

1. – 07. juli 2015.       

O SREBRENICI: Kako su zvaničnici Republike Srpske i Srbije podizali tenzije oko prijedloga Velike Britanije o Rezoluciji o osudi genocida u Srebrenici, tako je ta tema zauzimala sve više prostora u udarnom dijelu dnevnika BNTV-a. U dnevniku 2. jula, ovoj temi posvećena su tri priloga. Novinarka Nevena Stanković korektno je prenijela izvještaj o “istini o Srebrenici” bivših pripadnika bezbjednosnih službi Republike Srpske. Ipak, postavlja se pitanje kakav je kredibilitet ovih pripadnika da bi dobili prostor u centralnoj informativnoj emisiji BNTV-a? Zbog čega nije analitički pristupljeno njihovim ulogama u proteklom ratu, posebno na području Srebrenice tokom jula 1995. godine?

POZICIJA I OPOZICIJA: Ono po čemu je BNTV ipak potpuno drugačiji od RTRS-a jeste činjenica da o svim ključnim političkim temama građanima pruža uvid u stavove kako vlasti tako i opozicije. To se u prošloj nedjelji najbolje potvrdilo kroz izvještavanje o inicijativi predsjednika Republike Srpske o referendumu o državnom Sudu i Tužilaštvu. Sve što je RTRS, kada su u pitanju upozorenja opozicije o štetnosti takve odluke po RS, prešutio, BNTV je gledaocima predstavio (izvještaj novinarke Slađane Jašarević, dnevnik 1. juli, urednik Slobodan Durmanović).

POSLJEDNJA U NIZU? Koliko god su političke teme dominirale, gledaocima nisu uskraćene ni informacije o pitanjima koja određuju svakodnevni život građana. Kao primjer izdvajamo prilog novinara Milana Kovača o tome kako je zastupnica SNSD-a u Predstavničkom domu Parlamenta BiH Dušanka Majkić, koristeći zakonske pogodnosti, za samo jedan dan u penziji naplatila otpremninu od 28 hiljada KM. Novinar je ukazao da je Majkić samo posljednja u nizu državnih parlamentaraca koja je koristila to pravo, pa potom nastavila profesionalni angažman. Istovremeno, njegovi sugovornici ukazali su na sve mane zakonodavstva BiH, ali i nedostatke moralne odgovornosti političara prema građanima.

Plus nedjelje

Način na koji je u dnevnicima BNTV ispratio dešavanja u Grčkoj u danima prije i nakon referenduma. Iako je BNTV koristio isključivo agencijske vijesti, gledaoci su imali priliku dobiti širok uvid u odnos Grčke prema međunarodnim finansijskim institucijama i EU, kao i stavove zvaničnika EU, grčkog premijera, ali i građana te države.

Minus nedjelje

Nijedan prilog nije zaslužio da bude ocijenjen kao minus nedjelje. 

Ocjena 7

 

Komparativna analiza

Iako su Rezolucija o osudi genocida u Srebrenici i najava održavanja referenduma u RS-u o državnim pravosudnim institucijama pobudile jednako interesovanje kako u RS-u, tako i Federaciji BiH, i RTRS i BNTV gledaocima su uskratili mogućnost da čuju stavove političara iz FBiH, političkih analitičara i ukupno javnosti. Ovo je samo nastavak prakse obje kuće da se u potpunosti ignorišu dešavanja u Federaciji BiH. Alternativno, vijesti iz FBiH prezentiraju se ukoliko su u domenu crne hronike ili povod za reakcije političkih zvaničnika Republike Srpske.

Preuzeto sa Analiziraj.ba

(zurnal.info)

 

Pročitajte više tekstova sa pojmovima:

Gordana Katana, Analiza dnevnika