2015

BUDI PONOSAN: Sedam ličnosti koje su obilježile 2015. godinu

zurnal.info

Redakcija Žurnala izabrala je sedam osoba koje su obilježile proteklu 2015. godinu: Alma Šehović, Štefica Galić, Josip Šimić, Ervin Turbić, Rajko Kecman, Duško Vagurić i Dalida Burzić

ALMA ŠEHOVIĆ: Posthumna nagrada za borbu protiv korupcije

Alma Šehović bila je ovlašteni revizor i rukovodilac sektora finansija i računovodstva u Službi za zapošljavanje Tuzlanskog kantona. Upozoravala je na nelogičnosti kojima je svjedočila u ovoj instituciji – podcjenu vrijednosti imovine i nepotizam u Službi, nabavka informacionog sistema u vrijeme kada je to isto radila entitetska služba i prekoračenje budžeta za isplatu plata. Zbog tih navoda smijenjena je sa mjesta rukovodioca, premještena u Kladanj gdje je svakodnevno morala putovati i protiv nje je pokrenut disciplinski postupak u kojem je optužena i od uprave osuđena prije nego što je postupak i završen.

Alma Šehović nije dočekala kraj istrage o svim prijavama navodnih nepravilnosti na svom radnom mjestu u Službi za zapošljavanje Tuzlanskog kantona. Beživotno tijelo četrdesetdevetogodišnje službenice pronađeno je ispred zgrade u kojoj je živjela na osmom spratu u tuzlanskom naselju Stupine. Policija je zaključila da se radi o samoubistvu.

Američka ambasada u Sarajevu je Almi Šehović posthumno dodijelila nagradu za borbu protiv korupcije.

...

ŠTEFICA GALIĆ: Sve što imam, dajem

Štefica Galić glavna je urednica portala tacno.net, i antifašističke vrijednosti porodice Galić bez pardona su nametnute kao najvažnija odlika portala.

O borbi njene porodice, posebno pokojnog supruga Neđe da pomogne komšijama Bošnjacima u Ljubuškom, 2012. godine je snimljen film “Neđo od Ljubuškog”. Dva dana nakon promocije filma u dvorištu franjevačkog samostana i crkve SV. Ante u Ljubuškom Šteficu Galić je napala Vera Dedić koja je godinu dana poslije osuđena zbog nasilja, vrijeđanja, zlostavljanja, drskog i bezobraznog ponašanja. Štefica Galić je zajedno sa porodicom iz Ljubuškog preselila u Mostar gdje pokušava povezati djecu sa dvije mostarske strane.

Početkom 2015. godine Štefica Galić i njen saradnik Amer Bahtijar verbalno su napadnuti u mostarskom tržnom centru. Broj uvreda i prijetnji koji se svakodnevno pojavljuju na internetu Štefica je prestala da broji.

Godina na izmaku je bila turbulentna od samog početka. Sa mnogim izazovima, uglavnom radna, ali i stresna zbog suđenja za klevetu koja su u toku još od napada na mene u Ljubuškom 2012. godine. Sveopće laži i političkokoruptivne mahinacije s kojima se borimo zadnjih godina, primitivizam i desnicu teško je pobijediti - kaže za Žurnal.

Dodaje kako se uprkos napadima ne boji:

Altruista sam i sve što imam dajem, jer zaista svim srcem želim promijeniti bar nešto na bolje. Želim da ljudi znaju da nas ima, da se ne bojimo, naprotiv.  I nadam se da u tome uspijevamo, svom jadu uprkos.

...

JOSIP ŠIMIĆ: Javnost je moj jedini štit

Student teologije i političkih nauka u Sarajevu, rođen je u Kreševu 1992. godine. On novembra do kraja 2015. godine, uputio je šest otvorenih pisama Draganu Čoviću, hrvatskom članu Predsjedništva BiH i prvom čovjeku HDZ-a.

Prema Šimićevim riječima, motiv za otvorena pisma pronašao je u knjizi Pape Franje “Korupcija je zlo našeg vremena”, a jedini način da ga ušutkaju je – metak.

Tvrdi da je imao i previše otvorenih prijetnji, uključujući i e-mail u kojem je pisalo da će ga “sljedeći put pričestiti metkom”.

Nakon prvog pisma su me željeli ušutkati dvojica iz Mostara i jedan iz Čapljine. Atak na mene je trebao biti izvršen na Bistriku u parku, gdje redovno šetam oko 21 sat, izjavio je Josip Šimić u emisiji Pressing na N1.

Međutim, u intervjuima je naglašavao da je dobio puno više podrške, iz svih krajeva BiH.

Ako neko i misli da sam bez zaštite, vara se. Ponekad je javnost najbolji štit!

...

ERVIN TURBIĆ: Zaustavićemo diskriminaciju u zapošljavanju

Ervin Turbić u Srebreniku vodi udruženje "Justicia", osnovano s ciljem promovisanja interesa građana, unapređenja demokratije i zaštite ljudskih prava. Justicia je krajem 2015. godine dobila nagradu od ambasade SAD-a u Bosni i Hercegovini za upornost i predanost u rješavanju pitanja korupcije u BiH.

To za jednu mladu organizaciju, koja djeluje nepune tri godine, ima ogroman značaj i predstavlja dalji poticaj da, u narednom periodu, uložimo dodatne napore i damo svoj doprinos u izgradnji demokratskog društva, temeljenog na vladavini prava i gdje se poštuju prava svih građana Bosne i Hercegovine, kaže Turbić za Žurnal.

Osim nagrade Ambasade SAD-a, ova godina je za članove Justicie imala poseban značaj.

Proveli smo niz istraživanja i analiza, kojima smo stvorili temelje za naše dalje aktivnosti, posebno koje se tiču borbe protiv korupcije i diskriminacije u zapošljavanju u javnom sektoru u Bosni i Hercegovini.  Na temelju toga, u narednoj godini naše aktivnosti bit će dosta konkretnije, i najviše će biti usmjerene na zahtjeve za izmjene zakonskih propisa i podzakonskih akata u smislu eliminisanja korupcijskih mehanizama i diskriminatornih elemenata, kojima se danas omogućavaju različite zloupotrebe prilikom popunjavanja upražnjenih radnih mjesta u organima javne uprave, javnim ustanovama i  javnim preduzećima.

...

RAJKO KECMAN: Ovakvu korupciju svijet ne poznaje

Rajko Kecman je član Predsjedništva UG Tender iz Banjaluke; udruženja koje godinama upozorava na nepravilnosti u sistemu javnih nabavki u BiH.

Na Međunarodni dan borbe protiv korupcije, organizacije civilnog društva u BiH su uputile izmjene Zakona o javnim nabavkama BiH s 19 rješenja u parlamentarnu proceduru. Prijedlozi izmjena Zakona o javnim nabavkama BiH urađeni su na osnovu najboljih rješenja iz susjednih i drugih država Evrope i šire i na osnovu dugogodišnje prakse i neposrednog rada Udruženja "Tender" koji čine subjekti javnih nabavki zainteresirani za zakon.

Postojeći Zakon je najkoruptivniji zakon o javnim nabavkama koji svijet poznaje, godinama upozorava Rajko Kecman, tvrdeći da je problem taj što su svjesno otvorene rupe u njemu da može raditi šta ko hoće i da nema odgovornosti.

Znači, korupcija može biti legalna, jer niko neće odgovarati. U suštini svako odgovara samo partiji koja ga je postavila, dok sudovi ne rade.

Kecman naglašava da bi usvajanje izmjena zakona dovelo do povećanja transparentnosti, osiguralo pravilnu konkurenciju, veću efikasnost i odgovornost.

Kad se pretvori u rješenja koja smo mi ponudili, značit će uređeniji portal javnih nabavki sa svim rješenjima koje donosi ugovorni organ. To znači i donošenje godišnjeg plana nabavki koji je kao temelj za kuću. Bez tog plana se ne može odgovorno raditi. U Sloveniji ko provede nabavku, a nema je u godišnjem planu, znači milion KM kazne. U Hrvatskoj je ta kazna niža. Kod nas te kazne nema.

...

DUŠKO VAGURIĆ: U borbi protiv gospodara ljudi

Početkom decembra kompanija Boksit iz Milića objavila je spisak s imenima 10 osoba kojima je zabranjen ulazak u objekte ove kompanije. Boksit tu navodi i prevozna sredstva (autobuse), potom Autobusku stanicu Milići, Dom rudara i ugostiteljske objekte, sa tumačenjem da je sve navedeno privatna imovina Boksita!

Prvoimenovani na ovoj svojevrsnoj listi nepodobnih, kako ih Boksit naziva, je Duško Vagurić, bivši radnik Boksita. Dugo već Vagurić otvoreno ukazuje na ratnu i poratnu strahovladu koju provodi Rajko Dukić, samoproglašeni gospodar ljudi i imovine na teritoriji Milića. Nezakonito je otpušten, tukli su ga, potezali na njega oružje, supruga i kćerka su diskriminisani zbog  istupa, za koje nikakve satisfakcije nije imao. I u tome jeste posebnost ovog čovjeka, koji nije NVO aktivista ili politički motivisan. Ne odustaje iako on i porodica doživljavaju svojevrsno izopćenje koje ima posebnu težinu u maloj sredini poput Milića, gdje žive u strahu od batinaša pod komandom Rajka Dukića.

To je moja građanska dužnost, reći će Vagurić za Žurnal.

Ova godina što se tiče situacije u Milićima još je gora. Vlast nastavlja raditi ono što radi i prije, a to je ukidanje ljudskih i svih drugih prava, dok se naše tužbe protiv nezakonitih postupaka godinama odugovlače. Za to vrijeme živimo bez primanja, a eto na kraju stave te na listu da si neki neprijatelj. Ja istinu neću prestati iznositi.

...

DALIDA BURZIĆ: Tužiteljica za organizirani kriminal

Potvrđenom optužnicom za predmet Bosnalijek okončana je radna godina Kantonalnog tužilaštva Sarajevo. Tu su i optužnice protiv bivših čelnika Grasa, potom Faruka Balijagića, pokretanje istrage i hapšenja za utaju poreza i druge vidove kriminala u predmetima Hotel Holidej ili Mrkva, te još nekoliko optužnica za zloupotrebu službenog položaja.

Godinama je javnost pitala za ove predmete, no tek dolaskom Dalide Burzić početkom godine na mjesto glavne tužiteljice, neke su istrage aktivirane ili pokrenute s mrtve tačke. Nove istrage i krivično gonjenje u slučajevima ozbiljnih krivičnih djela i korupcije ostaće prioritet rada kantonalnog Tužilaštva Sarajevo.

Ono što mene čini zadovoljnom u ovoj godini je to što je tužilaštvo Sarajevo pokazalo da sa skromnim ljudskim resursima i u jako lošim uvjetima rada, kada se odluči raditi, mogu se napraviti velike stvari. Istina, još je uvijek u to uključen veoma mali broj tužilaca. Ja ću pokušati  naredne godine da i druge tužioce pokrenem da rade kompleksnije i složenije predmete i ono što je meni važno kao glavnom tužiocu Kantona Sarajevo jeste što je u svom radu tužilaštvo ove godine pokušalo da pokaže da svi trebamo biti jednaki pred zakonom. Naredne godine nastavljamo isto, samo treba raditi. Očekujem da će biti dobrih rezultata, prioritet će biti korupcija, privredni i organizovani kriminal, izjavila je za Žurnal Dalida Burzić.

(zurnal.info)