Sajam ideja

Kako što bezobraznije potrošiti javni novac: Zgrada umjesto septičke jame, predavanja od 14 sati, plaćanje nerada

Pripremila: T. Udovičić

Uvijek iznova fascinira način na koji se novac daje, za koje svrhe i kakva se sve obrazloženja iznalaze za pravdanje budžetskih troškova. Izdvajamo neke od najzanimljivijih primjera

Nije novost da se javnim budžetima raspolaže po principu „građani plaćaju, vlast troši“, ali uvijek iznova fascinira način na koji se novac daje, za koje svrhe i kakva se sve obrazloženja iznalaze za pravdanje budžetskih troškova. Ured za reviziju institucija Federacije BiH objavio je desetine godišnjih izvještaja o finansijskom poslovanju budžetskih korisnika u 2015. godini. Metodom slučajnog izbora donosimo najzanimljivije detalje.   

Umjesto septičke jame napravili zgradu

Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i zaštite okoliša Zapadnohercegovačkog kantona realizovalo je 718.034 KM iz tekućeg transfera za zaštitu okoliša. Jedan od korisnika sredstava bilo je i javno preduzeće „Park prirode Blidinje“. Dobili su iz budžeta 30.000 KM za završetak izgradnje septičke jame. Umjesto septičke jame napravili su upravnu zgradu.

Retroaktivni ugovori na Univerzitetu u Tuzli

Iz budžeta Tuzlanskog kantona je za ugovore o djelu, ugovore o privremenim i povremenim poslovima i autorske honorare isplaćeno 4.539.080 KM. Najveći dio ovog budžetskog kolača – 3.086.186 KM isplaćen je spoljnim saradnicima Univerziteta u Tuzli i dodatno angažovanim profesorima.

Naknada bi se trebala obračunati na osnovu izvještaja o održanoj nastavi i ispitima, koji se dostavlja u roku od sedam dana. Međutim, na Univerzitetu u Tuzli isplata je vršena retroaktivnim zaključivanjem ugovora, na osnovu izvještaja koji su podnošeni nakon godinu dana ili bez datuma podnošenja izvještaja. Tako je na primjer za izvršenu nastavu u zimskom semestru akademske 2013/2014. godine zvještaj podnesen u oktobru 2014. godine, a ugovor sa spoljnim saradnikom zaključen tek u novembru, godinu dana nakon izvršene nastave.

Izdaci za rad raznih komisija u Tuzlanskom kantonu iznosili su 1.419.760 KM i opet su najvećim dijelom iskazani kod Univerziteta u Tuzli - 825.670 KM. I u ovom slučaju ugovori su zaključivani retroaktivno. Na primjer, ugovor za mentorstvo, ocjenu i odbranu doktorske disertacije je zaključen u januaru 2014. godine, a doktorska disertacija je odbranjena u decembru 2013.

Na Pravnom fakultetu u Bihaću predavanja traju po 14 sati

I Univerzitet Bihać je, novcem iz budžeta Unsko-sanskog kantona, isplaćivao honorare spoljnim saradnicima na osnovu naknadno dostavljenih izvještaja o održanoj nastavi. Za ugovore o djelu, privremenim i povremenim poslovima i autorske honorare potrošeno je 865.631 KM. Prema izvještajima o održanoj nastavi ispada da su pojedini profesori na Pravnom fakultetu održavali dnevno i do 14 sati predavanja, a na Visokoj zdravstvenoj školi po 11 sati dnevno.

Podrazumijeva se ili bi bar bilo logično da se podrazumijeva da je posao poslanika u skupštini da prisustvuju skupštinskim sjednicama. Međutim, u bh. praksi je logično da se prisustvo poslanika skupštinskoj sjednici posebno plati. Tako su svi poslanici Skupštine Unsko – sanskog kantona za prisustvo sjednici dobijali naknadu od 150 maraka. Ukoliko su bili članovi kolegija ili radnih tijela skupštine dobijali su i dodatnih 150 KM po sjednici.

Ministrima za reprezentaciju dvije prosječne plate

Iz budžeta Srednjobosanskog kantona za reprezentaciju je potrošeno 275.572 KM. Najšire ruke u čašćavanju bili su članovi Skupštine - 30.572 KM, Ured predsjednika Vlade - 20.990 KM i Ministarstvo privrede - 22.203 KM. Troškovi su „pravdani“ računima izdatim izvan radnog vremena, u dane vikenda, računima starim i godinu dana.

Nenamjensko trošenje budžetskog novca revizija ilustruje i primjerom računa Ministarstva privrede u iznosu od 750 KM iz Jablanice i računom iz Bihaća, sa područja drugog kantona, kojim je trošak „pravdalo“ Ministarstvo pravosuđa.  Iako je za ministre utvrđeno mjesečno ograničenje troška za reperezentaciju na iznos od 1.500 KM (što je, usput rečeno, jednako dvjema prosječnim platama u Federaciji), samo jedan račun Ministarstva šumarstva iz decembra 2015. godine iznosio je 3.690 KM.

Bez javnog poziva, odlukom Vlade Srednjebosanskog kantona, fudbalskim klubovima „Travnik“ i „Vitez“ iz budžeta je dodijeljeno po 30.000 maraka. Fudbalski klubovi su zahtjev za dobijanje novca obrazložili potrebom poboljšanja infrastrukture stadiona, kako bi zadovoljili uslove takmičenja. Novac su dobili, a „pravdali“ su ga računima za opremu igračima i računima za disciplinske kazne.

Gašenje požara iz tekuće rezerve

Gradski odbor SDA Mostar dobio je iz budžeta Hercegovačko-neretvanskog kantona 62.736 KM, a HDZ BiH 237.264 KM. Novac je isplaćen na ime naknade štete nastale u požaru u stranačkim prostorijama u februaru 2014. godine. Ova sredstva su izdvojena iz budžetske tekuću rezerve, koja se koristi samo za hitne izdatke. O kakvoj hitnosti se ovde radilo nije jasno.

I objašnjavanje zakona se plaća

Federalno ministarstvo prometa i komunikacija je za ugovore o djelu potrošilo 91.102 KM. Ugovori su zaključivani za poslove koji su u nadležnosti Ministarstva i za čije obavljanje već postoje zaposleni i primaju platu. Tako je, na primjer, za posao koji Ministarstvo opisuje kao „rukovanje uređajima za kopiranje, uvezivanje, skeniranje i štampanje materijala i dokumentacije neophodne za poslove iz nadležnosti Ministarstva; po potrebi obavljanje poslova upravljanja službenim vozilom i vođenje evidencije o upotrebi vozila, ispravnosti vozila; poslovi otpreme pošte“ potrošeno 8.400 maraka.

Davanje mišljenja i objašnjenja zakona i propisa plaćeno je 5.759 KM, a  17.075 KM je potrošeno za poslove koji između ostalog podrazumijevaju „poduzimanje mjera i radnji radi mogućeg nastanka štetnih posljedica koje se  odnose na izmjenu režima prometa vezano za izvođenje radova na magistralnim cestama, sportskim priredbama i dr.“ (?!)

Redovni posao po ugovoru o djelu

I Federalno ministarstvo rada i socijalne politike je trošilo budžetski novac na ugovore o djelu, ukupno 53.084 KM. Spoljnim saradnicima Ministarstvo je povjerilo sljedeće poslove:  koordinacija sa centrima za socijalni rad i službama socijalne zaštite,formiranje mjesečnih spiskova isplata, komuniciranje sa bankama, korekcija, knjiženja, poslovi upravnog rješavanja i studijsko-analitički poslovi. Nije na odmet zapitati se šta su u toku radnog vremena radili stalno zaposleni u Ministarstvu dok su njihove redovne poslove obavljali spoljni saradnici?

Zakonski plaćen nerad

Zavod zdravstvenog osiguranja Kantona Sarajevo je članovima Upravnog odbora isplatio ukupno 113.454 KM. Isplata je izvršena za 12 mjeseci 2015. godine, iako tokom januara, maja i jula nije održana nijedna sjednica Upravnog odbora. To međutim nije problem, pošto je Zavod sam sebi ozakonio plaćanje nerada. Naime, Poslovnik o radu Upravnog odbora uopšte ne predviđa obavezu održavanja sjednice niti prisustvo sjednici kao uslov za isplatu naknade. Inače, članovi Upravnog odbora su sami sebi utvrdili visinu naknade - 1050 KM mjesečno.

Principom „sam sebi“ rukovodio se i direktor Zavoda. Lično je određivao osnovicu i koeficijente za obračun plata. Odluku o koeficijentima je u toku 2015. godine mijenjao čak tri puta.  Najviša osnovna plata, bez minulog rada, iznosila je 4.718 KM, i isplaćivana je, naravno, direktoru.

(zurnal.info)

Pročitajte više tekstova sa pojmovima:

Revizija, Tatjana Udovičić, Tuzla, Bihać