Svijet

Budućnost medija (1): Facebook planira da zagospodari čitavim digitalnim svijetom!

FOTO: Eurocomm – PR Sarajevo
Piše: Tatjana Udovičić

Strateški pravci razvoja Facebooka su: proizvodnja i plasman vijesti, borba protiv lažnih vijesti, posebni programi edukacije novinara, posebni programi edukacije korisnika, news pismenost i razvoj finansijskih servisa. Jednom riječju – Facebook planira da apsolutno zagospodari digitalnim svijetom


Donald Trump je nedavno otišao korak dalje u obračunu sa američkim medijima. Objavom video snimka u kom nokautira protivnika u ringu, a umjesto čije glave je montiran logo CNN-a, američki predsjednik je izazvao oštre reakcije medijske zajednice. Uz CNN u sličnoj situaciji se mogao naći i Washington Post. Kako bi reagovao?

“Jednostavno je, samo nastavite raditi svoj posao!”, poručio je Martin Baron, glavni i odgovorni urednik Washington Posta odgovarajući na pitanje kolega kako treba da se ponašaju u eri lažnih vijesti (fake news), alternativnih činjenica i konstantnih napada američkog predsjednika Donalda Trampa na kredibilitet i vjerodostojnost medija.

Baron je govorio na nedavno održanom GEN samitu - samitu Globalne uredničke mreže (Global Editors Network), koji je u Beču okupio više od 800 urednika, novinara i medijskih inovatora iz preko 75 zemalja. Baronov recept se čini jednostavnim, ali u uslovima brzorastuće informatičke tehnologije, ekspanzije društvenih mreža, te promjenjenih političkih i društvenih okolnosti, položaj i uloga medija, čini se, nikada nisu bili pred većim iskušenjima. Pravci budućeg upravljanja medijima, koje je markirao upravo GEN samit, mogli bi se sažeti u nekoliko ključnih teza i prognoza.

Izvrsno novinarstvo ima budućnost

Ono što se definitivno zna već odavno, a još jednom je potvrđeno jeste činjenica da štampana izdanja izumiru i ubrzano se prebacuju na online platforme. Ovom trendu i prijekoj potrebi je odolio  francuski dnevni list “20 minuta”.

Kako je tokom GEN samita objasnila izvršna direktorica lista, i dalje imaju svoju čitalačku publiku i tiraž, a tajna je u formatu i sadržaju: “20 minuta” možete spakovati u džep i pročitati za 20 minuta tokom vožnje metroom od kuće do posla. Francuski recept opstanka zaista je dobar, ali bi se prije reklo da je riječ o izuzetku koji potvrđuje pravilo o izumiranju štampanih izdanja.  

Uz brz transfer sa štamparije na online platforme, tradicionalna štampa vodi i grčevitu borbu za online pretplatnike i finansijsku održivost. U prilog im ne ide podatak da je samo 13% korisnika medijskih proizvoda spremno platiti za online vijesti, iako cijene vjerodostojnost i kredibilitet medija kome su dali svoje povjerenje. Razlog: zašto bi plaćali nešto čega ima u izobilju, i to besplatno.

Ovakva logika ponašanja korisnika medijskih proizvoda, žrtvovanje vjerodostojnosti  zarad besplatnog informisanja, ozbiljno dovodi u pitanje ulogu medija kao ključnih kreatora javnog mnjenja i društvene svijesti. Zbog toga je i najveću pažnju učesnika GEN samita izazvao panel na temu "Da li gubimo medije koji su nam potrebni za demokratiju?”, te prezentacija najnovijeg dubinskog istraživanja ponašanja korisnika interneta, koje je uradio Reuters institut za studije novinarstva.

Svega 43% ispitanika vjeruje informativnim sadržajima. Povjerenje u medije je naročito nisko u društveno i politički polarizovanim društvima, kakvo je trenutno Amerika od dolaska Trampa na vlast ili Velika Britanija nakon Brexita. Nisko povjerenje u medije je i u autoritarnim društvima, kakva je Erdoganova Turska, ili Sjeverna Koreja. Najveći stepen povjerenja u medije, 62%, zabilježen je u Finskoj, što se može objasniti specifičnostima finskog društva – izrazito razvijenoj čitalačkoj kulturi i potrebom za očuvanjem finskog jezika – kaže Nick Newman, voditelj Reutersovog istraživanja, koje je rađeno na uzorku od 70.000 online korisnika interneta u 36 zemalja sa pet kontinenata.

Uprkos trendu nepovjerenja, mediji, a prvenstveno istraživačko novinarstvo, i dalje imaju svoju vrijednost.

- Možda niko ne želi da plati za vijesti, ali mnogi žele da plate za izvrsno novinarstvo – stav je Martena Blankesteina, suosnivač holandske online platforme Blendle.

Ova platforma nudi “premijum medijske sadržaje” i omogućava kupovinu teksta “na komad”.

Društvene mreže ubijaju medijske brendove

I dok su štampani mediji u tranziciji ka online platformama i grčevitoj borbi za zauzimanje ono malo preostalog digitalnog medijskog tržišta, pred online medijima je izazov tranzicije ka aplikacijama na mobilnim telefonima. David Ho, izvršni urednik za digitalne medije Hearst Newsroom-a ima neoborive argumente:

- U svijetu trenutno ima 8 milijardi mobilnih telefona. Znači, na planeti ima više telefona nego ljudi! Od ovog broja, polovina su smartphoni. Do 2020. godine očekuje se da broj smartphona naraste na 6 milijardi. Dakle, nema više dileme, mobilni telefoni su važni. Mobilni telefon, to smi, naš život, naš posao. Kada govorimo o medijima i vijestima, mi moramo da govorimo o mobilnim telefonima.

Mediji trče trku i sa društvenim mrežama, prvenstveno sa Facebookom.

Naime,  Reutersovi podaci pokazuju da 54% ispitanika do vijesti dolazi preko društvenih mreža, a učešće Facebooka je 71%. Polovina ispitanika pročitani medijski sadržaj percipira kao sadržaj koji je proizvela društvena mreža, a ne medij.

Otuda i zaključak da Facebook ubija medijske brendove. Emili Bell, direktorica Centra za digitalno novinarstvo na Kolumbija Univerzitetu još prošle godine je prognozirala ovakav scenario, te podsjećamo na njen stav:

- Voljela bih da kažem Marku Zuckerbergu: ”Ja sam izdavač! Ja sam novinar!” Saradnja sa društvenim mrežama, kao alatom za distribuciju vijesti, nam je neophodna. Ali potrebni su nam obrazovani,hrabri, građanski-orjentisani, tehnički i informatički osposobljeni novinari i izdavači, koji imaju kapacitet da promišljaju o najvećim društvenim problemima dok proizvode vijesti i izveštavaju.

Facebook – globalni gospodar

Prvobitno zamišljen samo kao internet mreža za povezivanje, međusobno komuniciranje i razmjenjivanje informacija među studentima Univerziteta Harvard, Facebook je za samo 13 godina od svog osnivanja izrastao u globalnog giganta, pa je redefinisao i svoju misiju.

- Mi gradimo društvo i demokratsku zajednicu – poručila je Campbell Brown, direktorica Facebook programa “News partnership”, čiji je cilj podrška i jačanje saradnje između Facebook-a i medija.

Prema riječima Brown, strateški pravci razvoja Facebooka su: proizvodnja i plasman vijesti, borba protiv lažnih vijesti, posebni programi edukacije novinara, posebni programi edukacije korisnika, news pismenost i razvoj finansijskih servisa. Jednom riječju – Facebook planira da apsolutno zagospodari digitalnim svijetom.

Da im dobro ide, svjedoče impozantne brojke. FB ima 1,7 milijardi aktivnih korisnika. Razvojem Messengera dobio je još milijardu, a preuzimanjem WhatsApp-a također još milijardu korisnika. Na Instragramu je 500 miliona građana.

FB se ne zadržava na kvantitetu, nego i brižljivo prati svoje korisnike – šta rade na mreži, koliko često i kako, te na mjesečnom nivou bilježi sve statističke parametre korisničkih aktivnosti.

Facebook prati različite stvari, a najnovije brojke su: 80% vlasnika FB profila imalo je neku aktivnost na mreži u zadnjih mjesec dana; 79% korisnika ulogovalo se na mrežu najmanje jednom dnevno; 85% korisnika u posljednjih mjesec dana je starosti od 16 do 24 godine; 82% korisnika je „lajkovalo“ neki sadržaj, 33% je uradilo up-date svog profila, 48% je čitalo vijesti, 42% je komentarisalo statuse svojih FB prijatelja. I messenger zna šta smo radili u posljednjih mjesec dana: 90% korisnika je slalo tekstualne poruke, 33% stikere, 24% video, a 21% je koristilo messenger preko laptopa ili desktop računara.

Na Instagramu, čini se, caruje kult narcizma: 66% korisnika je postavilo svoje fotografije. Druga najčešća aktivnost na Instagramu je „lajkanje“ -  54% korisnika, a  za komentarisanje se odlučilo njih 39%.

Ostaje otvoreno pitanje: čemu sve služe ovi podaci “Velikog brata”?

Beč, priča za sebe

Sedmi  po redu GEN samit održan je u Beču (21-23. jun 2017). Nimalo slučajno. Austrijska prestonica odavno se pozicionirala kao stjecište i raskrsnica svjetova. Prestižnom statusu najboljeg grada za život na planeti, koji nosi već osam godina zaredom, Beč je ove godine pridružio i titulu najboljeg pametnog grada na svijetu (smart city), u konkurenciji čak 87 svjetskih metropola. Baš kao i u sferi medija, i budućnost upravljanja gradovima zahtjeva strateški pristup i saradnju.

Zbog toga je Bečko Gradsko vijeće ovlastilo Eurocomm-PR, preduzeće Bečkog holdinga, da zastupa komunikaciju Beča sa inostranstvom. Uredi Grada Beča otvoreni su u Beogradu, Bratislavi, Budimpešti, Krakovu, Ljubljani, Sofiji i Zagrebu, a zahvaljujući Uredu grada Beča u Sarajevu GEN samitu su prisustvovali i novinari iz BiH.

- GEN je najveći sastanak glavnih urednika i medijskih stručnjaka. Ne samo da okuplja zanimljive ljude već predstavlja i podsticaj za austrijske i međunarodne medijske debate. GEN konferencija također pomaže Beču da učvrsti poziciju u evropskom kreativnom i medijskom okruženju. Prisustvo toliko uticajnih medijskih stručnjaka predstavlja čast za naš grad i naravno veoma je značajno za nas u smislu medijske politike - rekla je Renate Brauner, bečka ministrica finansija, ekonomskih i vanjskih odnosa na prijemu koji je Eurocomm – PR organizovao za učesnike GEN samita.

(zurnal.info)

 

 

Pročitajte više tekstova sa pojmovima:

Mediji, Svijet, Tatjana Udovičić, Facebook