NEUČINKOVITA VLAST

NA LISTI ČEKANJA I PO DVIJE GODINE: Nema dovoljno vrtića za sarajevske mališane

Pišu: Nejra Džaferagić/Elmedina Šabanović

Zbog nedovoljnog kapaciteta javnih vrtića u Kantonu Sarajevo, djeca su godinama na listi čekanja. Roditelji uglavnom nisu u mogućnosti da plate privatne vrtiće, međutim sve češće im je ova skuplja opcija i jedina. Istovremeno, sve je više ilegalnih vrtića, čiji se rad toleriše

Mersa Pašić majka je djeteta koje je dvije godine bilo na listi čekanja za mjesto u javnom vrtiću. Naposlijetku je dijete morala upisati u privatni vrtić.

“ Čekali smo, obnavljali dokumentaciju, javljali se na konkurse, čekali smo da vidimo da li će se desiti neki pomak, ali nije. Ja sam zvala, svaki put je odgovor bio isti, da je duga lista čekanja i da će nas zvati  ukoliko dođe do promjene. Imaju određene kategorije koje su privilegovane, tako da u slučaju da oba roditelja rade, preporučili su sami privatni vrtić,” ispričala je svoje iskustvo za Žurnal.

Trenutno je na listi čekanja 452 djece. Samo u općini Novi Grad svoje mjesto iščekuje njih 247.

”Djeca se upisuju onog momenta kada se oslobodi neko mjesto u vrtiću ili ako eventualno mi uspijemo možda proširiti kapacitete, neki novi objekat staviti u funkciju. Mi smo u ovoj školskoj godini primili puni kapacitet u vrtiće. Kod nas borave djeca uzrasta od šest mjeseci do polaska u školu i u ovoj školskoj godini mi smo upisali 2749 djece koje smo rasporedili u 106 odgojnih grupa,“ kaže Jasmina Čongo, direktorica  Javne ustanove „Djeca Sarajeva“.

Neki roditelji prijavljuju dijete za javni vrtić odmah po rođenju. Za razliku od nekih zapadnih zemalja, nije u pitanju elitizam, nego nada da će tako brže dobiti jeftinije mjesto za čuvanje djeteta.

“Masa roditelja preda papire da bi se dijete adaptiralo. Uzmemo sebi vremena jer znamo kada se vraćamo sa porodiljskog koliko imamo vremena i svi djecu upišu prvo u privatne. Ako slučajno dijete bude upisano u javnu ustanovu prebacuju ih, pogotovo roditelji koji imaju dvoje ili troje djece, jer privatni su poprilično skupi za jednu porodicu,” objašnjava Mersa Pašić.

Cijenu usluga u javnim vrtićima uspostavlja Vlada Kantona. Cijelodnevni boravak iznosi 160 KM, a poludnevni u trajanju od pet sati je 140 KM. Roditelji plaćaju pola iznosa, a ostatak Ministarstvo. Cijena u privatnom vrtiću je oko 250 KM i naviše, skoro dvostruko skuplje u odnosu na javni vrtić.

 

NOVCA IMA, MJESTA NEMA

 

Na lijevoj strani Miljacke u općini Stari Grad, nema niti jedan javni vrtić, ali ima nekoliko privatnih sa malim kapacitetima. Almedin Miladin, vijećnik u Općinskom vijeću pokrenuo je u januaru ove godine inicijativu za obnovu vrtića na Bistriku. Iako podržana od ostalih vijećnika, velikih pomaka nema.  

“To je sve isprepleteno, nadležnosti su me slomile, “ kaže Miladin.  

Rečeno mu je da je gradonačelnik  Sarajeva obavio razgovor sa javnom ustanovom „Djeca Sarajeva“, međutim više informacija bi trebao dobiti tek na idućem Gradskom vijeću.  U posljednje dvije godine, dolaskom nove kantonalne vlade, otvoren je samo  jedan vrtić u Lužanima, adaptiran prostor u Buća Potoku te prošireni kapaciteti u vrtiću „Radost“ u Hrasnici i Ilijašu.

“Ministarstvo za obrazovanje, nauku i mlade Kantona Sarajevo nastoji svakegodine u saradnjisa općinama Kantona Sarajevo obezbijediti povećenje kapaciteta u vrtićima, kako bi se smanjila lista čekanja. Obnavljanje i proširenje smještajnih kapaciteta postojećih vrtića odvija se u skladusa finansijskim mogućnostima, odgovaraju Žurnalu iz Ministarstva obrazovanje, nauku i mlade KS.

Novca ima, samo se ne troši ili se troši , ali ne tamo gdje bi trebalo. Od planiranog budžeta koji iznosi 10 miliona i 467 hiljada KM, potrošeno je 8,7 miliona. Svi se žale kako su najveći problemi prostori, a za rekonstrukciju je u 2016. godini utrošeno samo 303 hiljade maraka, čak 40.000 manje nego u prethodnoj. Dok novac iz budžeta ostaje neiskorišten, uvodi se obavezno predškolsko obrazovanje, nastava se prezentira u JU „Djeca Sarajeva“ kao  i u nekoliko osnovnih škola.

 

VRTIĆI POSTALI AMBASADE

 

U Kantonu Sarajevo danas ima 31 javni vrtić, a  u predratnom periodu do 1992. godine bilo je aktivno 59 vrtića. Veliki broj njih koji su nekada pružali predškolsko obrazovanje, danas nisu u funkciji, neobnovljeni su ili se prostor koristi u druge svrhe.

Šest vrtića koji su nekada služili „ Djeci Sarajeva“ , danas su u funkciji stranih  ambasada. Francuska ambasada koristi vrtić „Mladen Stojanović“. Vrtiće „Radost“ i „Aladinova lampa“ koristila je godinama ambasada Njemačke. Potom su ustupljeni privatnoj predškolskoj ustanovi “Montessori House”. Predratni vrtić „ Prvi koraci“ koristi Vatikanska ambasada, dok sjedište RO Centar koristi ambasada Austrije. Upravni odbor  JU „ Djeca Sarajeva“ je vrtić „Naša djeca“  1997. godine dao pod zakup ambasadi Kine.  Ambasada Kine je jedina ustanova koja JU „Djeca Sarajeva“ plaća zakupninu. 

“JU "Djeca Sarajeva" je pokušala  izvršiti  povrat prostorija. Prostorije su date na korištenje drugim licima bez saglasnosti iste, a jedino je potpisan ugovor o korištenju sa ambasadom  Narodne  Republike  Kine i  JU "Djeca Sarajeva,” navedeno je u šturom pisanom odgovoru ministarstva, bez objašnjenja da li su pokušali učiniti bilo šta više na povratu ili adekvatnoj zamjeni za prijeko nedostajuće prostore za vrtiće.

Sve ovo je stvorilo još jedan problem. Zbog nedostatka javnih vrtića sve više je privatnih vrtića koji rade nelegalno i sa upitnim uslovima za sigurnost i zdravlje djece. Otvaraju se u neuvjetnim prostorima, stanovima i privatnim kućama. Da bi zaobišli zakon, registruju se kao igraonice. Udruženje privatnih predškolskih ustanova Kantona Sarajevo predočilo je listu sa nazivima i adresama vrtića koji po njihovim saznanjima na području Kantona rade nelegalno. Eto prilike da ministarstvo i nadležne inspekcije rade svoj posao, ukoliko tolerisanje ilegalnih vrtića nije dio “strategije” za umanjenje problema nedostajućih mjesta za mališane u sarajevskom kantonu.

(zurnal.info)