Društvo

Reakcija: Maljevićeva izjava je pogrešno prenesena
DODIKLAND: Pet miliona za mir u Dodikovoj kući Srpskoj Prije nego što su vlasnici medija i stavili u džep svoj dio novca od 5 miliona maraka koje je Vlada RS namijenjenila za prevazilaženje krize, bilo je više nego očito da je dodik dobio ono što je htio: nagrađeni su poslušni, a nestašnima su začepljena usta

Latentni, a često i otvoreni pritisak oglašivača, konstantni pritisak od svake vlasti i finansijska kriza koja je uzdrmala Bosnu i Hercegovinu početkom ove godine, ozbiljno ugrožavaju i ono malo nezavisnosti ovdašnjih medija.

Novinari, a posebno urednici i direktori odavno znaju da ako o nekom biznismenu ne pišu i ne govore ono što bi on volio da pročita i čuje, više se neće oglašavati kod njih. Ako se tekstovi i prilozi ne dopadnu iole bitnijem političaru, bez obzira na sve njegove političke i finansijske afere, on je u startu spreman da optuži novinare da su tendenciozni i da rade za njegovog protivnika.

NAJVIŠE PTPC-u

Tračak nade da razumijevanja za medijske probleme ipak ima, pojavio se u namjeri Vlade Republike Srpske da u godini krize pomogne u njihovom poslovanju i očuvanju broja zaposlenih. Rukovođena ustaljenom praksom većine evropskih zemalja, da finansiraju medije bez obzira na njihovu vlasničku strukturu, kako bi se smanjio uticaj političkih partija i krupnog kapitala na slobodno i nepristrasno izvještavanje, Vlada u Banjaluci obezbijedila je pet miliona maraka za podršku ovoj branši. Djelovalo je toliko ozbiljno, da ni zavlačenje ruke u džep zdravstvenog fonda kroz rebalans budžeta da bi se namaklo pet miliona, nije pomutilo radost medijskih poslenika zbog najave finansijske injekcije.

Prvobitno je donesena Odluka o isplati pet miliona maraka na ime pomoći za 68 medijskih kuća. Prema toj Odluci, najveći iznos (600.000 KM) dodijeljen je JP Radio-televiziji RS, najmoćnijoj propagandnoj mašini lidera SNSD-a i premijera Milorada Dodika, koja ga je u stopu pratila tokom izborne kampanje za parlamentarne izbore 2006. godine. Sa po 400.000 potpomognut je rad dvije privatne regionalne TV kuće- banjalučke Alternativne televizije i TV BN iz Bijeljine, koje su u posljednje dvije godine bili najoštriji medijski kritičari poteza Vlade.. Takođe privatne, lokalne TV stanice, TV Istočno Sarajevo i TV Kanal 3 dobile su po 150 hiljada maraka pomoći, a televizija Vikom iz Gradiške, čuvena po “Vikom orkestru” sastavljenom od miljenica direktora Vinka Perića, 80.000 KM. Manje privatne TV stanice TV Arena Bijeljina, Televizija OSM Istočno Sarajevo, Obiteljska televizija Valentino, Balkan televizija, Herceg televizija, Televizija Džungla i Televizija Slobomir dobile su po 45.000 KM, a javne lokalne -Televizija Prijedor 100.000 i Televizija Rudo 50.000 KM.

ZABORAVLJENI BRATUNAC

Za 15 TV stanica ukupno je dodijeljeno 2.245.000 KM pomoći. Već tu je Vlada napravila nekoliko gafova. Uslijedili su prigovori i žalbe, jer su u Ministarstvu za saobraćaj i veze, koje je vodilo tehnički dio posla oko pripreme spiskova i provjere registra i aplikacija napravili niz previda. Misleći da se u slučajevima TV i radio stanica Balkan i OSM radi o istim kućama, odnosno vlasnicima, vlada nije posebno odredila iznose sredstavava. Sa spiska dobitnika pomoći izostavljene su i radio stanice Bratunac, Ljubić i Info centar sa Sokoca.

Naknadnom Odlukom o o izmjenama i dopunama Odluke o dodjeli pomoći medijima u Republici Srpskoj, Vlada je „ispravila“ učinjene greške i TV stanici OSM iz Istočnog Sarajeva umanjila ranije dodijeljeni iznos za 16.494,80 KM, koliko je dobio OSM radio. Prema ovoj izmjeni, sredstva su umanjena i Balkan televiziji, pa joj je novom odlukom Vlada dodijelila 28.505,20 KM, a istoimenom radiju Balkan 16.494,80 KM.

U prvoj odluci Vlade „zaboravljeni“ Radio Bratunac novom odlukom dobio je 37.113,30 KM. Interesantno je da ova radio stanica svoj program emituje u okviru programa Radija Republike Srpske, i da, kao i sve ostale lokalne stanice koje su izgubile vlastitu dozvolu za rad jer nisu ispunjavale uslove koje propisuje CRA, emituje 4 sata programa dnevno. Uz to, Vlada RS je u decembru 2007. godine radio Bratuncu dodijelila pomoć u iznosu od 60.000 KM, bez posebnog obrazloženja. Navodno, namjera je bila da se pospješi propagandni uticaj ovog medija na području Bratunca i Srebrenice, a sve s ciljem da se umanji uticaj “probošnjačkih” medija. Kako je to neko zamislio da izvede sa četiri sata lošeg programa, kojeg je između ostalog “stvarao” i direktorov sin i njegova doskorašnja djevojka, pitanje je za posebno razmatranje. Uz to gotovo je nevjerovatno da se na čelu radija do skora nalazio čovjek kojeg je za direktora postavio lokalni SDS, pa je ovo posebna kuriozitet. Saga o njegovoj smjeni s te pozicije i uloga još uvijek aktuelnog direktora RTRS-a Dragana Davidovića u svemu tome, priča je za sebe.

Posljednji novac iz tranše od pet miliona KM dobili su Radio Ljubić i JP „Info centar“ sa Sokoca, a na pozamašnom računu ostalo je još neraspoređenih 7.886,70 KM.

Priznajući prethodne „greške“, Vlada RS priznala je i da je greškom sa sajta na kojem se nalazio popis medija u RS „kopirala“ i „Obiteljsku televiziju Valentino“, za koju je naknadno ustanovljeno da nije registrovana na teritoriji RS, već u Distriktu Brčko. Tako je „Valentino“ ostao bez 45.000 KM koje su mu se smiješile iz ranije odluke o dodjeli pomoći medijima.

NAŠ REPORTER

Dodjela pomoći printanim medijima nije išla ništa lakše. Tako se pokazalo da ni gotove pare nije lako podijeliti. Najveće iznose dobili su netom privatizovani „Glas Srpske“ i „Nezavisne novine“ Željka Kopanje, po 300.000 KM. Listu „Fokus“, novini koju je od Kopanje kupio kontroverzni biznismen iz Laktaša Milorad Janjetović , inače prvi komšija Milorada Dodika u Mrčevcima i vlasnik kompanije „Tamaris“ koja godinama već uređuje zelene površine Banjaluke, pripalo je „tek“ 270.000. Ovo „tek“ je zato što i najlošijim poznavaocima banjalučkih medija u oči pada mala razlika od 30.000 maraka. Bez obzira na neupitnu, bespogovornu, i dugogodišnju podršku„Glasa“ i „Nezavisnih“ vladajućem SNSD-u, malotiražni podlistak koji je nakon promjene vlasnika konvertirao od bulevarske novine u nešto jaču, tamnije-žutu varijantu, ni po čemu se ne može mjeriti sa ove dvije novine. Po tiražu, ugledu u branši, broju zaposlenih, tradiciji...

Očito je da je namjera Vlade RS, ili bolje rečeno premijera-finansijera, bila da dodatno ojača „Fokus“ i pripremi ga za izbornu utakmicu koja se primiče. Po svemu sudeći namijenjena mu je uloga biltena Vlade i SNSD-a, na šta upućuje prostor zakupljen u novini za nagradnu igru „Najsrećniji fiskalni račun“ kojom Ministarstvo finansija kani privoljeti građane da redovno uzimaju fiskalne račune i time od propasti spasi posrnuli proces fiskalizacije u RS. Nije rečeno da dio tog novca neće biti preusmjeren u oživljavanje lokalne televizije Bel kanal, koju je u stečaju kupio Janjetović, a koja bi po nekim informacijama trebalo da nastavi ssa radom u novembru, nakon što joj istekne tromjesečna zabrana, tačnije ukidanje frekvencije od strane Regulatorne agencije za komunikacije (CRA).

Ništa lošije nije prošao ni banjalučki nedjeljnik „Novi reporter“, kojem je Vlada RS na ime pomoći dodijelila okrugao iznos od 200.000 KM, za pet zaposlenih i skroman tiraž. Pri tom je bijeljinskom Ekstra magazinu, koji je zbog nedostatka finansija sa sedmičnog prešao na mjesečni ritam, Vlada precizno obračunala 51.494 KM. Na pitanje zašto je Reporteru dato tako mnogo novca, premijer Milorad Dodik je rekao da je to „jedini naš nedjeljnik, pa ga moramo podržati“. Kada Dodik kaže naš, onda nema dileme čije je to vlasništvo.

POMOĆ PREKO GRANICE

Desert uvijek ide na kraju. Kriterijima koje je Vlada propisala za dodjelu pomoći medijima, uslov je bio da se printani mediji štampaju na teritoriji RS, ali to nije spriječilo dodjelu pomoći „Pressu“ i beogradskim „Večernjim novostima“, po 175.000 KM, a „Euro Blicu“ 100.000, koje u sebi sadrže tek podlistak za Republiku Srpsku. Tako je Vlada 450.000 maraka svojih poreskih obveznika usmjerila za pomoć medijima koji su iz druge države. Makar se radilo i o majčici Srbiji, sasvim dovoljan razlog protiv ovakve odluke je činjenica da je švicarski medijski magnat, vlasnik Blica koji je čak nedavno kupio ugledni beogradski „Nin“ , objavio podatke o uspješnom poslovanju u godini recesije, da iza Pressa i Večernjih odavno stoje srbijanski tajkuni.

Iako uvrštena u kategoriju pisanih medija, Srpska novinska agencija SRNA nije loše prošla u ovoj podjeli, jer 200.000 pomoći uz stalnu mjesečnu tranšu koju Vlada izdvaja za njen rad, više je nego sigurna garancija da će i dalje revnosno cenzurisati sve političke protivnike SNSD-a i Milorada Dodika lično. Tako je Vlada RS za devet printanih medija podijelila ukupno 1.771.494 KM.

LAŽNE VRIJEDNOSTI

Radio stanicama u RS, od kojih je većinu u Bog zaboravio, a kamoli nekadašnji rijetki slušaoci, prema prvoj odluci Vlada je dodijelila ukupno 983.502 KM. Ovom spisku, naknadno su pridodate još četiri radio stanice, o čemu je već bilo riječi.

U Odluci Vlade o pomoći medijima navedeno je da su svi koji su dobili novac, dužni da u roku od devet mjeseci od dana stupanja na snagu ove odluke, zadrže postojeći broj radnika. Nije rečeno smiju li jedne otpustiti, a zaposliti druge, u te detalje se Vlada nije upuštala. Tek je ovlaš priprijećeno da će svaka tri mjeseca analizirati izvršenje odluke, a u slučaju nepridržavanja “preduzeti potrebne mjere”. Koje, nije navedeno.

Zanimljivo je i to da je saopštavanje ove odluke tempirano tako da je predsjednik Vlade Milorad Dodik istog dana, tačnije večeri, u udarnim terminima nastupio na dvije TV stanice, gostujući uživo na BN TV, i u snimljenom intervjuu na ATV-u. S obzirom da je najgrlatiji glasnogovornik SNSD-a, Rajko Vasić, ova dva medija svrstao u “dobro utvrđenu rovovsku liniju” protiv SNSD-a i Dodika, zajedno sa “mrskim” FTV-om i ostatkom medijskih neprijatelja, mnogi su u tome vidjeli trijumf vožda iz Laktaša.

Dodik, bez čijeg odobrenja nije dodijeljen ni jedan značajniji iznos, dijeleći nekom kapom, nekom šakom, a nekom sa tri prsta, ponovo je dokazao da je politička moć i dalje reper za sravnjivanje svih računa i uspostavu svih kriterija. Tako je još jednom, najbolja praksa evropskih zemalja prema kojoj država sufinansiranjem pomaže nezavisnost medija, štiteći ih od uticaja finansijskih i političkih moćnika, još jednom izvrgnuta ruglu. Ni prvi ni zadnji put u Bosni i hercegovini, zemlji apsurda, čiji se politički lideri kunu u oprediljenost ka evropskim vrijednostima. Pokazalo se, po ko zna koji put, lažno.

Kina spremna za rat protiv Al Qaide

"Kineska vlada vjeruje da može očuvati sigurnost zemlje, živote naroda i sigurnost dobara", navodi se u saopćenju glasnogovornika ministarstva vanjskih poslova Maa Zhaoxua.

Glasnogovornik je reagirao na poziv Abu Yahie al-Libiya, koji se smatra trećom ličnošću Al-Qaide nakon Ossame bin Ladena i Aymana al-Zawahirija, a koji je u četvrtak objavio američki centar za nadzor islamističkih internet stranica.

U svojoj poruci, al-Libiya poziva islamiste pokrajine Xinjiang da se ozbiljno pripreme za sveti rat. U toj devetominutnoj poruci, on govori o stanju Ujgura u pokrajini Xinjiang, tvrdeći da tamo vlada diskriminatorska politika.

Kineski glasnogovornik, u svom saopćenju od subote navodi da "Xinjiang uživa politiku vjerskih sloboda i garantuje jednakost svim manjinama".

(FENA)

Dodik: Prihvatljive minimalne promjene Ustava BiH Dodik je sinoć za RTRS izjavio da se priča o ustavnim promjenama u BiH mora vratiti u institucije sistema, te da parlament može odlučiti koji je prihvatljiv obim tih promjena koje neko predlaže.

Za lidera SNSD-a nisu prihvatljivi ni, kako kaže, pokušaji da se „otete entitetske nadležnosti, zakoni i reforme koje je uveo visoki predstavnik 'uguraju' u Ustav“.

Dodik tvrdi da ni predstavnici EU na jučerašnjem „butmirskom sastanku“ nisu rekli da je promjena Ustava uvjet za zatvaranje OHR-a, ali da su pomenuli nešto novo, a to je da su minimalne ustavne korekcije uvjet za prihvatanje kandidatskog statusa BiH.

Mišljenja je da i taj sastanak treba posmatrati kao pokušaj prvenstveno EU, uz asistenciju SAD-a, da se deblokiraju neka pitanja koja oni smatraju kao važna za evropske i NATO integracije BiH, te kazao da nije bilo nikakvih pritisaka ili ucjena.

Dodik smatra da to što će do narednog sastanka 20. oktobra ostati ekspertski timovi da pomognu u razgovorima govori da unutar BiH nema dijaloga.

(FENA)

Prekinuta nastava na fakultetima u Tuzli
MALJEVIĆ: Uhapsili su nas zbog protesta protiv mini Daytona

"Mi smo došli ispred vojne baze Butmir da protestujemo zbog stanja u kojem se BiH nalazi. Nikakve incidente nismo došli praviti, nego samo karikaturama političkih glavešina i transparentima da iskažemo negodovanje zbog te farske koja se događa. Mi od mini Daytona kako ga zovu ne očekujemo ništa, pa smo naš revolt protiv toga iskazujemo na ovaj način", kazao je za magazin Žurnal Šemsudin Maljević iz Udruženja Akcije građana, nakon današnjeg privođenja devet aktivista ovog udruženja koji su protestvovali ispred vojne baze Butmir od strane Centra javne bezbjednosti Istočno Sarajevo, uz opravdanje kako su "organizatori prekršli odredbe Zakona o javnom okupljanju zbog toga što pet dana ranije nisu obavjestili policijsku upravu".

Maljević je istakao da je Udruženje Akcija građana imala pismeni dogovor sa nekim akterima "Butmirskog procesa", ali da to sada sve pada u vodu.

"Mi ćemo izaći u javnost sa dogovorom koji smo sklopili sa nekim političarima koji se nalaze u vojnoj bazi Butmir. Oni su rekli da je to u redu i ništa nije bilo sporno. Javili smo se i CJB Istočno Sarajevo dan prije, i vidite kako se završilo." On dodaje da su sljedeći koraci pravne prirode, budući da su protestanti prekršili Zakon o javnom okupljanju.

"Čekat ćemo da se situacija smiri, pa ćemo u javnost izaći sa konkretnim stavovima", zaključuje on.

(zurnal.info)

BUTMIR: Bez dogovora, novi sastanak 20. oktobra
EK: Reforma ustava uslov za kandidatski status BiH U Direkciji za evropske integracije BiH (DEI) nisu mogli govoriti o tome kakvi će biti nalazi i preporuke EK iako je preliminarne rezultate ovog izvještaja Komisija već prezentirala predstavnicima DEI-a.

 

Direktorica DEI-a Nevenka Savić i njeni saradnici održali su krajem septembra u Briselu sastanke s predstavnicima EK, koji su prezentirali preliminarne nalaze izvještaja o napretku BiH u ovoj godini.

- Predstavnici Direkcije su zamoljeni da o ovim preliminarnim nalazima ne istupaju javno sve dok izvještaj službeno ne bude objavljen - rečeno je Feni u DEI-u.

Ističu kako će EK o glavnim porukama i ocjenama u izvještaju o napretku BiH obavijestiti predstavnike vlasti u BiH nakon što izvještaj bude objavljen sredinom oktobra.

U ovogodišnjem izvještaju o napretku za BiH, a prema nacrtu strateškog dokumenta koji su objavili mediji, EK će pozvati BiH da bez odgađanja izvrši promjene Ustava.

Navodi se da je ova reforma nužna kako bi se omogućilo efikasno funkcioniranje državnih institucija te kako bi EK mogla preporučiti status kandidata za BiH.

Najavljeno je i da bi ton ovogodišnjeg izvještaja o napretku BiH trebalo bi da bude manje pesimističan nego u prošloj godini.

(FENA)

Nobelova nagrada za mir Obami

Kako je navedeno u obrazloženju nagrade koju dodjeljuje norveški Nobelov komitet, Obami je nagrada dodjeljena “za izuzetan trud u jačanju međunarodne diplomatije i uspostavljanje saradnje među ljudima”.

Nagrada će biti uručena u Oslu 10 decembra, a novčani dio nagrade iznosi 1,4 miliona dolara.

(Fena/Žurnal)


Uhapšen Hamdija Abdić Tigar