Društvo

PRVA ZAPOVIJED NA UNIVERZITETU U TUZLI: Zaposli bližnjeg svog Po sličnom principu koji vlada na Sarajevskom univerzitetu, gdje je pravo na katedru postalo stvar porodične tradicije, na Univerzitetu u Tuzli se stvaraju prave akademske dinastije

 

U porodici Ferhata Nožinovića vlada harmonija. Zbog čega su godinama svi članovi porodice stalno na okupu. Čak i kada su na poslu, na Fakultetu za tjelesni odgoj i sport Univerziteta u Tuzli. Glava porodice, Ferhat Nožinović, dugogodišnji je dekan. Doglavnica, mama Zumreta, predaje Metodiku nastave tjelesnog odgoja. Kćerka Amra predaje moderne plesove, dok njen bivši dečko, a sada muž, Edin Mujanović na istom fakultetu drži nastavu iz alpskog skijanja. Kćerka i zet su, naravno, diplomirali, magistrirali i doktorirali dok je Fakultetom upravljao tata Ferhat. U međuvremenu, Tata je otišao u penziju. I mama Zumreta će uskoro postati penzionerka. Pred Amrom i Edinom svijetla je budućnost. Smiješi im se funkcija dekana na Tatinom, odnosno Punčevom fakultetu. Koji se finansira iz Budžeta Tuzlanskog kantona.

POSAO I ZA ZETA

Slična je situacija i u porodici Čišić. Samo, oni su malo bolje raspoređeni. Rahmetli Faruk Čišić bio je dekan Defektološkog fakulteta. Njegova supruga Behija bila je šefica Odsjeka za socijalni rad odnovanog samo za nju. Kćerka Alma je prije sedam godina uplovila na Univerzitet. Profesor Faruk Čišić, na sjednici Senata Univerziteta u Tuzli, održanoj 29. oktobra 2003. godine, glasao je da profesorica bosanskog jezika Alma Čišić, inače njegova kćerka, bude izabrana na mjesto asistenta za predmet „Bosanski jezik“ na Filozofskom fakultetu u Tuzli. E, sada, pošto je kćerka bila neudata, red je bio da joj se pronađe i muž. Tako je, ubrzo, na Filozofskom fakultetu zaposlen i Milosav Čarkić. Isto prezime danas nosi i Alma Čišić, kći Faruka i Behije. I ona je danas doktor nauka.

Rudarsko geološki fakultetTITULA U MIRAZ

I Mandžići dobro kotiraju na Univerzitetu u Tuzli. Akademik Enver Mandžić ima sina Kenana. Kenanov tata je ugledni profesor na Rudarsko geološkom fakultetu, pa je sasma logično da se i sin zaposli u istoj ustanovi. A pošto se Mandžić junior u avgustu 2005. godine vjenčao sa Ernom Kapidžić, i snahi se morao naći posao na Fakultetu. Zato je Senat u julu 2008. godine, kao poklon za tri godine uspješnog braka, poklonio Erni Mandžić Kapidžić zvanje asistenta za užu naučnu oblast „Inženjersko-geološke discipline“. I to na Fakultetu kojim je suvereno vladao svekar i akademik Enver Mandžić. I na kojem sada docentuje muž, sin i profesor Kenan Mandžić. Erni se baš posrećilo.

NA DEKANOVOM PUTU

Isto bi se tako moglo posrećiti i zetovima Mirsada i Nusrete Đonlagić. Mirsad je prorektor, a supruga mu Nusreta redovna profesorica na Prirodno-matematičkom fakultetu. Kćerka Sabina magistar je ekonomije i asistira na predmetima koji imaju veze sa finansijama na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Tuzli. Druga kćerka, Jasmina se zove, asistira na Odsjeku za njemački jezik Filozofskog fakulteta Univerziteta u Tuzli, kojim prorektuje Mirsad Đonlagić.

I, da, umalo da zaboravimo čuvenu dinastiju Latifagić. Gospođa Nihada bila je ministarka obrazovanja. U isto vrijeme prvi čovjek Univerziteta u Tuzli bio je njen muž Sadik Latifagić. Danas su oboje u penziji. Prije penzionisanja uspjeli su na pravi put izvesti kćerku Amru. Ona je danas profesorica na Tehnološkom fakultetu Javne ustanove Univerzitet u Tuzli. Pardon, Privatne ustanove Univerzitet u Tuzli.

KANTON SARAJEVO: Sutra pada Vlada?  Prijedlog za glasanje o nepovjerenju Vladi Kantona Sarajevo jedina je tačka dnevnog reda sutrašnje sjednice Skupštine Kantona Sarajevo.

Prema poslovniku Skupština Kantona Sarajevo, na sjednici održanoj 12. marta povodom razmatranja datuma održavanja sjednice SKS u vezi s prijedlogom za glasanje o nepovjerenju Vladi Kantona Sarajevo, donijela je zaključak kojim je sjednica planirana za sutra.

Prijedlog su prihvatila 32 prisutna zastupnika.

Potpisnici inicijative za održavanje ovakve sjednice su zastupnici opozicije u SKS-u iz SDP-a, SDU-a i BPS-a, koji čine jednu trećinu zastupnika.

O održavanju ove skupštine KS-a, prema poslovniku, Vlada može, ali i ne mora da se izjasni.

Iako je sjednica s ovom tematikom planirana za sutra, SKS je na prethodnoj sjednici usvojio budžet za 2010. godinu u iznosu od 704.900.000 KM koji je predložila Vlada KS.

(Fena)

PROMOCIJA: Zbogom fašisti, Marko Tomaš

Pjesnik i Mostarac Marko Tomaš promovirao je u Sarajevu svoju novu zbirku pjesama Zbogom fašisti u Balkan cafeu.

Eldin Hadžović i Marko Tomaš

Umjesto promotora knjige Emira Imamovića Pirketa u posljednji tren ga je zamijenio Eldin Hadžović, novinar magazina Dani. On je pričao kako je upoznao Marka i nazvao ga buntovnikom s razlogom. Tomaš je rekao da nova zbirka govori o malim fašizmima u svima nama te da je nastala uglavnom tokom njegovog života u Splitu.
- To su mali privatni koncentracioni logori
– rekao je Tomaš u svom kratkom govoru o knjizi nakon čega su on i Hadžović pročitali desetak pjesama iz zbirke Zbogom fašisti.
- Volim čitati svoje pjesme pa Mara nekada počne koncert u 12 sati – rekao je Tomaš kao najavu koncerta Sanela Marića Mare koji je uslijedio nakon promocije knjige.

Mara, kada god je u mogućnosti, prati Tomaša na njegovim promocijama. Pjesmama sa stihovima Maka Dizdara, Alekse Šantića i Antuna Branka Šimića uz gitaru produžio je ono što se već iz promocije pretvorilo u pjesničko veče. Tomaš je ironično dodao kako mu je žao što na promociji nije bilo pet-šest akademika i nekoliko puta simpatično i neambiciozno ponovio da se knjiga može kupiti po promotivnoj cijeni od deset maraka. Ko se dvoumio na promociji, knjigu može pronaći u knjižarama Buybooka.

(zurnal.info)

ZDRAVSTVO U BiH: Milijarda i po za privatne ljekarske usluge

Svakog mjeseca svaki zaposleni građanin Bosne i Hercegovine izdvoji petinu zarade za zdravstveno osiguranje ali i dalje ne može da bira gdje će se liječiti. Osuđen je na doktore iz svog kantona i isključivo javne zdravstvene institucije. Zbog toga polovina stanovnika plaća i usluge privatnicima pa uz milijardu i po obaveznih izdavanja dajemo još toliko privatnim ljekarima

Prema podacima relevantnih međunarodnih institucija, Bosanci i Hercegovci godišnje potroše milijardu i po konvertibilnih maraka na plaćanje zdravstvenih usluga u privatnim ljekarskim ordinacijama. Na osnovu tih pokazatelja, četvoročlana porodica u Bosni i Hercegovini, sa dvije prosječne plate, godišnje izdvoji oko tri i po hiljade maraka za obavezno zdravstveno osiguranje. Istovremeno potroše još toliko novaca u privatnim poliklinikama, jer ne žele čekati na red ili su nezadovoljni uslugom. Istraživanja pokazuju da je skoro 70 posto građana BiH nezadovoljno uslugama u javnim zdravstvenim institucijama ili misle da bi one mogle biti bolje.

Svjetska zdravstvena organizacija došla je do podataka da polovina građana BiH koristi usluge privatnih zdravstvenih ustanova iako redovno plaćaju zdravstveno osiguranje i imaju pravo na besplatno liječenje. To znači da uz milijardu i po koliko godišnje izdvojimo za osiguranje plaćamo približno isto toliko za privatno liječenje jer su cijene kod privatnika znatno veće nego u bolnicama.

Momir DejanovićMomir Dejanović, direktor Centra za humanu politiku, već godinu dana istražuje i kroz javne kampanje postavlja pitanje zašto se ne možemo liječiti i kod privatnika, ako plaćamo zdravstveno osiguranje? Kaže da su se ljudi tokom istraživanja najčešće žalili na predugo čekanje u bolnicama, nekvalitetnu uslugu i neljubazno osoblje, te su zbog toga odlazili privatnim ljekarima.
- Polovina građana koristi i privatne usluge a neki idu samo kod privatnika iako imaju pravo na besplatno liječenje jer plaćaju osiguranje – kaže Dejanović, On smatra da bi idealan sistem bio da građani imaju mogućnost slobodnog izbora ljekara: Riješilo bi se pitanje ravnopravnosti, konkurentnosti, čekanja, kvaliteta usluga, smanjio problem neljubaznosti osoblja pa i korupcije u zdravstvu.

OGRANIČEN IZBOR

Magazin Žurnal prošle je godine pisao o slučaju Sarajke Nadire Hujić koja je u Kliničkom centru Univerziteta u Sarajevu na CT pregled mozga čekala godinu dana. Takav je pregled u roku od sedam dana mogla uraditi kod privatnika. Nije htjela plaćati pregled. Obzirom da Fond zdravstvenog osiguranja ne priznaje troškove pregleda u privatnim ustanovama, morala je čekati na svoj red uz jake i svakodnevne glavobolje. U Federaciji se situacija nije značajnije promijenila ali je u Republici Srpskoj sve više ugovora sa privatnicima. Gordana Šukalo, predsjednica Udruženja doktora medicine privatne prakse RS-a, kaže da u dogovoru sa entitetskim fondom žele usluge porodične medicine prebaciti u privatni sektor.
- Tako bi se bolnice mogle rasteretiti i baviti uslugama tercijalnog sektora, za što su na kraju i namijenjene – kaže Šukalo.

Ona objašnjava da ovaj proces “otvaranja” ide sporo i oprezno te da strahovi da će ovakvi ugovori oslabiti javni sektor ne stoje.
- Mi ni u kom slučaju nismo jedni drugima konkurencija. Mislim da će kvalitet usluga biti bolji. Probudit će se privatni sektor – smatra Šukalo i dodaje da su se privatnici do sada bojali velikih investicija da će ih ovaj proces potaknuti na to.

Njima se za preglede inače plaća ista cijena kao i državnim bolnicama. Te su cijene, istina, znatno niže od onih koje oni redovno naplaćuju ali sa druge strane osiguravaju bolju iskoristivost resursa. Primjer privatne ordinacije porodične medicine iz Kotor Varoši pokazao je da liječenje kod privatnika finansirano novcem iz osiguranja poboljšava uslugu i štedi novac građana. U ovoj ordinaciji oni sa zdravstvenom knjižicom još od prije tri godine ne plaćaju preglede. Isprva je bilo kašnjenja sa naplatom usluga ali danas, barem prividno, javni i privatni sektor stoje ravnopravno u RS-u.

Šukalo kaže da ne postoji sistem u svijetu koji daje apsolutnu slobodu izbora ljekara osiguranim pacijentima ali tvrdi da se izbor u BiH mora povećati.
- Na taj način bi se smanjili i troškovi pacijenata jer ne bi morali plaćati usluge kod privatnika – smatra Šukalo.


POHLEPNI I ZAŠTIĆENI

Novka AgićSadašnji sistem zdravstva u Federaciji radi na principu solidarnosti, objašnjava Novka Agić, direktorica Federalnog fonda zdravstvenog osiguranja i reosiguranja.
- Zdravi plaćaju za bolesne, mladi za starije – kaže Agić.

U ciframa to izgleda ovako: zaposlenik sa prosječnom platom mjesečno izdvaja oko 150 maraka za zdravstveno osiguranje a penzioner oko dvije i po marke. To znači da trenutno manje od polovine stanovništva plaća troškove liječenja za sve.
- Nemoguće je da 42 posto ljudi plati za sve
– kaže Agić i dodaje da je poseban teret PDV kojeg i oni moraju plaćati pa se samo na to bespotrebno potroši oko 14 miliona maraka koji bi se mogli iskorititi za liječenje.

Bez obzira koliko bolesnih imamo, svake godine smo zbog nedostatka novca osuđeni na unaprijed određen broj zdravstvenih usluga. U tuzlanskom Centru za srce operacije plaća osiguranje, ali samo određen broj njih, pa se mora paziti na “kvotu usluga” i ostaviti nekoliko za hitne slučajeve. Ovaj centar skoro uvijek ima više potreba nego mogućnosti pa su prošle godine prestali dobijati novac iz osiguranja jer je urađeno previše operacija pa su bolesni morali čekati narednu budžetsku godinu da dođu na red.

Gordana Bulić iz Kluba potrošača Tuzlanskog kantona objašnjava da potrošače, odnosno pacijente, ne zanima gdje će se liječiti i kako će to biti organizovano.
- Mene samo interesuje da mi je što bliže i da se to što prije uradi. Ako plaćam osiguranje neću da razmišljam o tim problemima
– kaže Bulić dodajući da javni sektor sebi uzima previše za pravo: Radnici u bolnicama unaprijed polažu pravu da raspolažu novcem iz fonda. To je naslijeđeno od prije rata. Teško se mire sa tim da im se neko miješa u posao. U svemu tome se ne pita pacijente, nas koji izdvajamo novac, šta mi želimo.

Njena organizacija učestvovala je u raspravi o Nacrtu zakona o pravima pacijenata u Federaciji čije se usvajanje uskoro očekuje i koji bi trebao ubrzati saradnju sa privatnicima. Bulić kaže da je tražila rješavanje problema radnog vremena u bolnicama jer se pregledi termini pregleda uglavnom preklapaju sa radnim vremenom.
- Zašto zbog banalnog pregleda od 15 minuta moram uzimati slobodan dan?

Uz 300.000 trenutno zdravstveno neosiguranih u Federaciji zdravstveni sistem ima više problema nego što ih u narednih nekoliko godina uz najbolji namjeru može riješiti. Reforma zdravstva, kada zaista počne, će biti bolan i dug period, smatraju naši sagovornici. Odnosi između privatnika i njihovih kolega u bolnicama i domovima zdravlja sve su zaoštreniji. Uz sve argumente privatnici se čine pohlepnima a javni sektor zaštićen poput ugrožene vrste. Federalni ministar zdravstva Safet Omerović čini se nezainteresovanim za rješavanje ovog problema, kakav je bio i nakon našeg zahtjeva za razgovor. Zdravstveno osiguranje je još uvijek obavezno i košta petinu mjesečne zarade ali ipak oni bez dodatnog novca idu na liste čekanja i to samo u svom kantonu a drugi kod privatnika bilo gdje u državi po bolju i bržu uslugu.

Koliko košta zdravlje (podaci iz 2007. godine za Federaciju)

Primarna zdravstvena zaštita

219.804.616 KM

22,0%

Lijekovi na recept

131.054.036 KM

13,1%

Bolnička zdravstvena zaštita

433.327.808 KM

43,3%

Specijalističko-konsultativne usluge

92.891.403 KM

9,3%

Liječenje u inostranstvu

12.374.223 KM

1,2%

Naknade plaća za bolovanje

29.250.450 KM

2,9%

Ortopedska pomagala

18.248.269 KM

1,8%

Putni izdaci i ostala prava

4.076.829 KM

0,4%

Ostali izdaci za finansiranje zdravstvenih prava

35.103.402 KM

3,5%

Troškovi rada stručnih službi u zavodima zdravstvenog osiguranja

23.980.349 KM

2,4%

Kapitalna ulaganja

30.367.328 KM

2,1%

(zurnal.info)

Ezdravlje.info: Novi portal o zdravlju Danas je sa radom počeo portal ezdravlje koji se, kako kažu njegovi autori, obraća građanima i profesionalcima u oblasti zdravstva.

Portal omogućava pristup vjerodostojnim, aktualnim i važnim informacijama iz oblasti zdravlja i zdravstvenim sistemima i prvi je takve vrste u BiH. Cilj portala je da doprinese boljem shvaćanju zdravstvenog sistema, pravima pacijenata, obavezama zdravstvenog sistema prema građanima, ali i u obrnutom smjeru, objašnjavaju autori ove stranice.

Na portalu će se redovno promovirati zdravstvene kampanje sa akcentom na značaj zdravlja, posebno kod mladih. Ezdravlje ima više od 40 samostalnih rubrika kao i newsletter o zdravstvenim vijestima i temama.

Poseban segment portala posvećen je profesionalcima u oblasti zdravstva, gdje se oni mogu upoznati sa najnovijim dostignućima iz ove oblasti, kažu autori stranice.

Uz tekstove o zdravlju koristan dio stranice su i adrese javnih i privatnih zdravstvenih ustanova a putem stranice je moguće i naručiti knjige o zdravlju. Tu su i pozivi na seminare, radionice i zdravstvene kongrese zanimljive zdravstvenim radnicima ali i građanima odnosno pacijentima.

Stranica je postavljena na adresu www.ezdravlje.info.

(zurnal.info)

Večeras promocija knjige Marka Tomaša Zbogom fašisti Marko Tomaš večeras će u Balkan cafeu od 20 sati i 30 minuta promovirati svoju novu zbirku poezije Zbogom fašisti. U Sarajevo dolazi nakon mostarske promocije u Abraševiću i redom dobrih kritika. O ovoj knjizi pisali smo prije više od mjesec dana a na ovom linku možete pročitati nekoliko pjesama iz ove zbirke. Tomaš je rođen u Ljubljani 1978. godine, često je selio ali bi za sebe vjerovatno najprije rekao da je Mostarac. Osnivač je i urednik časopisa Kolaps kao i istoimene biblioteke. Njegove tekstove mogli smo čitati u Danima, Glasu Istre te Feral Tribuneu a danas redovno piše za Žurnal. Zbirka Zbogom fašisti sedma je Tomaševa knjiga, koje kao po pravilu objavljuje svake dvije godine.

Najbolje je pustiti Marka da se sam predstavi stihovima iz svoje knjige Marko Tomaš i druge pjesme:

Marko Tomaš je samoubica
Marko Tomaš je nužno zlo
On je paučina i pretežak kofer
Marka Tomaša možemo definirati kao pijanicu
A možemo ga zamisliti i kao žigola
Na nekom jeftinom mjestu poput Bulonjske šume
Okruženog kuratim ženama ili sisatim
muškarcima kako je kome drago
Marko Tomaš kad vidi loptu odmah poleti da je šutne
Marko Tomaš je lažov

Tomaševu novu zbirku izdao je Buybook a uz njega će na večerašnjoj promociji govoriti i promoterka Ivana Crnjac.

(zurnal.info)

OSCE: Takmičenje o podizanju svijesti o nacionalnim manjinama Misija OSCE-a u BiH, uz podršku visokog predstavnika za nacionalne manjine OSCE-a, pokrenula je takmičenje pod nazivom "Kaleidoskop", koje je dio već postojećeg nastojanja promocije podizanja nivoa svijesti i razumijevanja bh. nacionalnih manjina.

Cilj takmičenja je i stjecanje novih ideja o načinu predavanja i učenja o naslijeđu manjina.

Kako je saopćeno iz OSCE-a, učenici svih osnovnih škola, od petog od devetog razreda s područja BiH, imat će priliku učestvovati na ovom takmičenju u periodu od 1. aprila do 19. novembra 2010. godine.

Cilj Kaleidoskopa je obrazovanje učenika i zajednica u kojima oni žive, o nacionalnim manjinama BiH, u okviru modernijeg nastavnog plana i programa, primjerenog današnjem vremenu, putem kojeg će demokratske vrijednosti i poštivanje ljudskih prava biti bolje promovirani.

Podsjećajući na to da je BiH vrlo raznolika država i dom za sedamnaest službeno priznatih nacionalnih manjina, šef Misije OSCE-a u BiH ambasador Gary D. Robbins naglasio je kako bi ovi građani trebali biti bolje predstavljeni u okviru predavanja o kulturnom naslijeđu i tradiciji.
-Sa Kaleidoskopom, Misija OSCE-a želi podržati nastavnike i učenike osnovnih škola da razviju i primijene kreativne aktivnosti, kako bi podigli nivo svijesti o nacionalnim manjinama u BiH, i tim bogatim doprinosom bolje izgradili društvenu i kulturološku raznolikost ove države, kazao je Robbins.

Takmičenje potiče škole da budu inspirirane nastavnim materijalima pod nazivom "Upoznajmo se", koji su već distribuirani svim osnovnim školama širom BiH.

Na kraju takmičenja, u novembru ove godine, sedamnaest najuspješnijih projekata bit će odabrano za tzv. putujuću izložbu kroz BiH. Tri škole, s najboljim projektima, primit će nagrade u iznosu od 2.000, 1.500 i 1.000 eura.

(Fena)

SAD: Daimleru milionska kazna zbog podmićivanja Njemački automobilski div Daimler AG u četvrtak je, na temelju sporazuma o priznanju krivnje s tužiteljstvom, pred saveznim sudom u Washingtonu kažnjen na isplatu 185 milijuna dolara (oko 138 milijuna eura) zbog podmićivanja vladinih dužnosnika u 22 zemlje, uključujući i Hrvatsku, kod dobijanja poslova.

Damler AG je od 2004. bio pod kaznenom i civilnom istragom američkih vlasti, zbog kršenja američkog Zakona o inozemnoj korupcijskoj praksi.

"Sud prihvaća nagodbu. Smatram da je to pravično rješenje", rekao je sudac Okružnog suda u Washingtonu, Richard Leon nakon dvosatne rasprave u kojoj su razmotreni svi elementi nagodbe i u glavnim crtama izneseni nalazi tužiteljstva, čiju je točnost izrijekom potvrđivao predstavnik Daimlera, Gero Hermann.

Prema postignutoj nagodbi, Hermann je "uz odobrenje uprave" priznao krivnju u ime dvije podružnice Daimlera - "Daimler Rusija", za podmićivanje ruskih dužnosnika s oko tri milijuna eura i "Daimler Export and trade finance GmbH" (ETF), za podmićivanje dužnosnika hrvatske vlade od 2002. do siječnja 2008. godine s oko 4,7 milijuna eura, vezano uz ugovor iz 2003. o nabavi 210 vatrogasnih kamiona za MUP Hrvatske, vrijedan 85 milijuna eura.

Sudac je na temelju nagodbe izrekao i presudu i to da je podružnica Daimler Rusija dužna isplatiti 27, 260.000 dolara novčane kazne i odštete, a podružnica ETF za podmićivanje u Hrvatskoj 29,120.000 dolara u roku od 10 dana od izricanja presude.

Prema dokumentima suda, isplate za hrvatske vladine dužnosnike išle su preko tvrtke IM Metal iz Ozlja u visini od oko 3,02 milijuna eura, te preko američkih tvrtki Biotop i MRC, iz Delawarea i Wyominga, u visini od 1,673.349 eura.

Daimler ukupno treba isplatiti 93,6 milijuna dolara novčane kazne za kaznenu istragu ministartva pravosuđa i 91,4 milijuna odštete za civilnu istragu Komisije za burze i vrijednosnice (SEC), u roku od 10 dana.

Tvrtka-majka Daimler AG, postigla je s ministarstvom pravosuđa sporazum o prekidu istrage na dvije godine, i o trogodišnjem neovisnom nadzoru nad njezinim sustavom interne kontrole i antikorupcijskim programima, koji će provoditi bivši direktor FBI, Louis Freeh.

Sudac Leon zatražio je da Freeh svakih šest mjeseci izvještava sud o poštivanju sporazuma.

Glasnogovornik Daimler AG-a za Sjevernu Ameriku, Han Tjan, nakon saslušanja je dao kratku izjavu za novinare u kojoj je istaknuo da je "Daimler jako zadovoljan nagodbom koju je postigao s američkim vlastima".

Na pitanje Hine koji je rang hrvatskih vladinih dužnosnika bio uključen u primanje mita od Daimlera, odbio je odgovoriti, upućujući na dokumente suda.

U dokumentima suda se navodi samo općenita odrednica "hrvatski vladini dužnosnici", bez ranga ili imena.

(Fena)

TAMNA STRANA SILE: Ko ima veći zločin

Nakon usvajanja Deklaracije o Srebrenici u parlamentu Republike Srbije, reakcije na usvajanje Deklaracije u Republici Srpskoj i radikalnim političkim krugovima u Srbiji, bile su negativne

Srpska radikalna stranka Srbije (SRS) je nekoliko dana prije izglasavanja Deklaracije o Srebrenici podnijela Skupštini Srbije Prijedlog rezolucije o osudi genocida nad Armenima koji je od 1915. do 1923. godine počinila otomanska Turska:

- Nauka je utvrdila da su tamo ubijani muškarci, žene i djeca, da je postojala genocidna namjera, da je sprovođen genocid do kraja, za razliku od nekih drugih pitanja koja pokreće sadašnji režim (u Srbiji). Prije svega mislimo na rezoluciju koja se priprema o Srebrenici gdje genocida nije bilo.

Ovo potpuno neprimjereno necivilizacijsko ironiziranje ljudskih žrtava nakon usvajanja Deklaracije zamijenili su tekstovi objavljeni na zvaničnoj veb stranici SRS-a, preneseni iz Kurira:

- Sramno, skandalozno, ponižavajuće! Srbiji su natovarili odgovornost i krivicu za genocid koji nije počinjen. Nanijeli su nesagledivu istorijsku štetu srpskom narodu, proglasili su ga genocidnim. Vrhunsko licemjerje, ali lijepa predstava za Zapad i dokazivanje da je Srbija spremna da skoči u provaliju i kada je niko ne gura, a sve zarad “evropskog puta”... U Srebrenici je počinjen zločin ali nije genocid jer nije bilo genocidne namjere, nije ubijena nijedna žena, nijedno dijete. Uporno se izbjegava utvrđivanje istine, a manipuliše se ciframa. Prešućuje se činjenica da je u Srebrenici i okolini ubijeno otprilike isto Srba koliko i muslimana (oko 3.000), s ogromnom razlikom, jer je pod komandom Nasera Orića masakrirano oko 2.500 civila. Ali, srpske žrtve ne zaslužuju ni da se spomenu, to smo valjda do sada naučili.

Očekivano, reakcije na usvajanje Deklaracije u Republici Srpskoj i radikalnim političkim krugovima u Srbiji, bile su negativne. Donosimo neke od njih.


Rajko Kuzmanović: Za RS je Deklaracija neprihvatljiva

- Usvajanje Deklaracije o Srebrenici u Narodnoj skupštini Republike Srbije preuranjeno je dok se objektivno ne utvrdi činjenično stanje na koje Deklaracija treba da se odnosi.Za Republiku Srpsku je Deklaracija usvojena u ovoj formi apsolutno neprihvatljiva i kontraproduktivna po interese RS i srpskog naroda u cjelini. 
Srbija kao suverena zemalja i njeni organi i institucije imaju pravo da samostalno donose odluke, ali budući da se radi o događaju koji se odnosi na BiH i RS daje nam za pravo da reagujemo. Neprihvatljivo je bilo kakvo dovođenje u vezu sudbine RS i ove Deklaracije, koja je unutrašnje pitanje Srbije. Srebrenička tragedija treba da bude stavljena u odgovarajući istorijski i pravni kontekst, kako bi se u potpunosti razumjeli događaji iz jula 1995. godine. Poučeni prethodnim iskustvom, uvjereni smo, da će biti pokušaja da se ova deklaracija zloupotrijebi na domaćoj, pa i međunarodnoj političkoj sceni, na štetu RS-a i srpskog naroda u cjelini.
 Stav RS-a i njenih predstavnika je da pojedinci koji su počinili zločine, bez obzira kom narodu pripadaju, moraju da odgovaraju za takve postupke pred pravosudnim organima.


Milorad Dodik: Tražit ću da se odgovara za genocid u Drugom svjetskom ratu

- Usvajanje Deklaracije o osudi zločina u Srebrenici, koju je usvojila Narodna skupština Republike Srbije,  nepotrebno je i ne doprinosi rješavanju nesuglasica oko događaja iz neposredne prošlosti na prostoru bivše Jugoslavije. Za zločin u Srebrenici, kao i za ostale zločine počinjene na prostoru bivše Jugoslavije, neophodno je utvrditi individualnu krivicu, i konačnu riječ o tim zločinima prepustiti pravosudnim organima. Samo na takav način može se doći do istine i pravde, neophodne za uspostavljanje pomirenja među narodima.
Za desetak dana obilježit će se godišnjica proboja veoma malog broja preživjelih logoraša ustaškog koncentracionog logora Jasenovac. 
Neshvatljivo je da ni nakon 65 godina od počinjenog genocida nad oko 700.000 Srba, Jevreja i Roma iz BiH i Hrvatske nije usvojena deklaracija o osudi tog genocida koji je počinila NDH ni u skupštini Hrvatske ni u skupštini Srbije ni u Evropskom parlamentu. Stoga ću, kao predsjednik SNSD-a, u najskorije vrijeme, predložiti da se usvoji  deklaracija o osudi genocida nad Srbima, Jevrejima i Romima počinjenog u koncentracionom logoru Jasenovac i ostalim logorima u nekadašnjoj Nezavisnoj državi Hrvatskoj.

 

Šef Kluba poslanika PDP-a Branislav Borenović: Nož u leđa RS-u

- To može biti povod određenim političkim grupacijama u BiH da je koriste kao politički motiv, da pokušaju krivicu za određena dešavanja u BiH da pretvore u krivicu jednog naroda, što je apsolutno neprihvatljivo. Narodna skupština RS-a treba da potvrdi stav da je svaki zločin za osudu i da se ne može govoriti o zločinu nad jednim narodom, a prećutati zločin nad drugim.


Predsjednik SRSRS-a Milanko Mihajlica: Loša vijest iz Srbije- Loša vijest iz Skupštine Srbije nož je u leđa RS-u i otvara manevarski prostor za pojedine međunarodne faktore i za političke faktore iz Sarajeva da i dalje tvrde da je RS genocidna i da je srpski narod genocidan.
Ova deklaracija bi mogla stvoriti pretpostavke za preispitivanje presude Međunarodnog suda pravde po tužbi BiH protiv Srbije
Vlasti Republike Srpske, bez obzira na to što su na neki način reagovale, trebale su mnogo energičnije da upozore vlasti u Srbiji da deklaracija nije u interesu RS-a.
Velimir Ilić, predsjednik NS-a:

- Zločin u Srebrenici nije bio veći nego na drugim mjestima. Šta je sa zločinima Hrvatske protiv Srba?Ne možemo to staviti na stranu, ne može se jedna Srebrenica izvući, a sve ostalo staviti na drugi tas.

 


Šef poslanika radikala Dragan Todorović: Nećemo prihvatiti Deklaraciju

- SRS neće prihvatiti nijedan dokument o Srebrenici jer niko nikada nije dokazao da je u Srebrenici počinjen genocid. Navodi u prijedlogu deklaracije nisu istiniti i Kolegijumu nije rečeno ko je konkretno pisao tekst, predsjednica Parlamenta rekla da je to uradila grupa poslanika vladajuće većine.
Namjera je da se nešto stavi na teret Srbiji i Republici Srpskoj kako bi se Republika Srpska proglasila genocidnom tvorevinom i ugasila.

(zurnal.info)

LUKA KARADŽIĆ: Tri osobe su prodale glavu mog brata Foto: E-novineTrojica muškaraca su izdala informacije koje su dovele do Karadžićevog hapšenja, tvrdi Luka Karadžić, brat haškog optuženika Radovana, za srbijanski Alo. Kaže kako mu je jedan od njih bliski saradnik.

Crnogorskoj Agenciji za nacionalnu sigurnost jedan od tri osobe, koje su izdale Radovana Karadžića, otkrio podatke koji su omogućili Karadžićevo hapšenje, prenosi srpski Alo.

Brat haškog optuženika, Luka Karadžić, kaže kako on, ali i cijela porodica, znaju imena onih koji su "prodali" njegovog brata.
- Tačno je da znamo o kome se radi, ali vam imena ne mogu reći dok cijela porodica ne odluči da ćemo to objaviti. To je sitna duša koja je za izdaju dobila novac od crnogorske vlasti. O kojoj se svoti radi, ne znam, samo znam da se radi o puno manjoj količini novca nego što su dobili oni iz vlasti, rekao je on.

Čovjek iz Crne Gore je tamošnjoj vlasti otkrio kako se bivši vođa bosanskih Srba skriva u Beogradu pod pseudonimom Dragan Dabić. Prema riječima Luke Karadžića još su dvije osobe sudjelovale u izdaji.

Čovjek iz Crne Gore je navodno bio Kardžićev bliski suradnik. Te informacije su potvrdili i odvjetnik Svetozar Vujačić, te ministar unutarnjih poslova u vladi Crne Gore Ivan Brajović.

Američka je administracija ponudila pet miliona dolara onome tko bi dao informacije koje bi dovele do hapšenja Karadžića, ali još uvijek nije poznato je li taj novac isplaćen, prenosi u srijedu portal Dnevnik.hr.

(Fena)