Društvo

Dodik: Prihvatljive minimalne promjene Ustava BiH Dodik je sinoć za RTRS izjavio da se priča o ustavnim promjenama u BiH mora vratiti u institucije sistema, te da parlament može odlučiti koji je prihvatljiv obim tih promjena koje neko predlaže.

Za lidera SNSD-a nisu prihvatljivi ni, kako kaže, pokušaji da se „otete entitetske nadležnosti, zakoni i reforme koje je uveo visoki predstavnik 'uguraju' u Ustav“.

Dodik tvrdi da ni predstavnici EU na jučerašnjem „butmirskom sastanku“ nisu rekli da je promjena Ustava uvjet za zatvaranje OHR-a, ali da su pomenuli nešto novo, a to je da su minimalne ustavne korekcije uvjet za prihvatanje kandidatskog statusa BiH.

Mišljenja je da i taj sastanak treba posmatrati kao pokušaj prvenstveno EU, uz asistenciju SAD-a, da se deblokiraju neka pitanja koja oni smatraju kao važna za evropske i NATO integracije BiH, te kazao da nije bilo nikakvih pritisaka ili ucjena.

Dodik smatra da to što će do narednog sastanka 20. oktobra ostati ekspertski timovi da pomognu u razgovorima govori da unutar BiH nema dijaloga.

(FENA)

Prekinuta nastava na fakultetima u Tuzli
MALJEVIĆ: Uhapsili su nas zbog protesta protiv mini Daytona

"Mi smo došli ispred vojne baze Butmir da protestujemo zbog stanja u kojem se BiH nalazi. Nikakve incidente nismo došli praviti, nego samo karikaturama političkih glavešina i transparentima da iskažemo negodovanje zbog te farske koja se događa. Mi od mini Daytona kako ga zovu ne očekujemo ništa, pa smo naš revolt protiv toga iskazujemo na ovaj način", kazao je za magazin Žurnal Šemsudin Maljević iz Udruženja Akcije građana, nakon današnjeg privođenja devet aktivista ovog udruženja koji su protestvovali ispred vojne baze Butmir od strane Centra javne bezbjednosti Istočno Sarajevo, uz opravdanje kako su "organizatori prekršli odredbe Zakona o javnom okupljanju zbog toga što pet dana ranije nisu obavjestili policijsku upravu".

Maljević je istakao da je Udruženje Akcija građana imala pismeni dogovor sa nekim akterima "Butmirskog procesa", ali da to sada sve pada u vodu.

"Mi ćemo izaći u javnost sa dogovorom koji smo sklopili sa nekim političarima koji se nalaze u vojnoj bazi Butmir. Oni su rekli da je to u redu i ništa nije bilo sporno. Javili smo se i CJB Istočno Sarajevo dan prije, i vidite kako se završilo." On dodaje da su sljedeći koraci pravne prirode, budući da su protestanti prekršili Zakon o javnom okupljanju.

"Čekat ćemo da se situacija smiri, pa ćemo u javnost izaći sa konkretnim stavovima", zaključuje on.

(zurnal.info)

BUTMIR: Bez dogovora, novi sastanak 20. oktobra
EK: Reforma ustava uslov za kandidatski status BiH U Direkciji za evropske integracije BiH (DEI) nisu mogli govoriti o tome kakvi će biti nalazi i preporuke EK iako je preliminarne rezultate ovog izvještaja Komisija već prezentirala predstavnicima DEI-a.

 

Direktorica DEI-a Nevenka Savić i njeni saradnici održali su krajem septembra u Briselu sastanke s predstavnicima EK, koji su prezentirali preliminarne nalaze izvještaja o napretku BiH u ovoj godini.

- Predstavnici Direkcije su zamoljeni da o ovim preliminarnim nalazima ne istupaju javno sve dok izvještaj službeno ne bude objavljen - rečeno je Feni u DEI-u.

Ističu kako će EK o glavnim porukama i ocjenama u izvještaju o napretku BiH obavijestiti predstavnike vlasti u BiH nakon što izvještaj bude objavljen sredinom oktobra.

U ovogodišnjem izvještaju o napretku za BiH, a prema nacrtu strateškog dokumenta koji su objavili mediji, EK će pozvati BiH da bez odgađanja izvrši promjene Ustava.

Navodi se da je ova reforma nužna kako bi se omogućilo efikasno funkcioniranje državnih institucija te kako bi EK mogla preporučiti status kandidata za BiH.

Najavljeno je i da bi ton ovogodišnjeg izvještaja o napretku BiH trebalo bi da bude manje pesimističan nego u prošloj godini.

(FENA)

Nobelova nagrada za mir Obami

Kako je navedeno u obrazloženju nagrade koju dodjeljuje norveški Nobelov komitet, Obami je nagrada dodjeljena “za izuzetan trud u jačanju međunarodne diplomatije i uspostavljanje saradnje među ljudima”.

Nagrada će biti uručena u Oslu 10 decembra, a novčani dio nagrade iznosi 1,4 miliona dolara.

(Fena/Žurnal)


Uhapšen Hamdija Abdić Tigar
VOLONTIRAJ - KREDITIRAJ: Srednjoškolci na radnim mjestima
Ulica za Srđana Aleksića

Antijunaci poput Srđana Aleksića potrebni su na putu pomirenja, ali kako ćemo se pomiriti ako ne znamo gdje živimo? Jer ne živimo samo u Hrvatskoj ili Srbiji, Pančevu ili Trebinju. Isprepletenost zločina podsjeća nas da je regija ipak prostor našega djelovanja i pomirenja.

 Kamo idemo i idemo li tamo zajedno, bio je radni naslov Dana izgradnje mira održanih nedavno u Grožnjanu. Sasvim je prikladnog naslova za ono što se događa posljednih dana u regiji/ regionu za kojeg se još uvijek ne možemo odrediti da li je prostor u kojem bi trebalo nastupiti pomirenje ili se trebamo po dobroj staroj navadi zatvoriti u svoje nacionalne tabore i zanemariti stare povezanosti i nove rane, a žrtve gledati samo kroz prizmu naših i njihovih.

Građanska akcija iz Pančeva, skupa sa još 120 nevladinih organizacija, podnijela je još u prosincu prošle godine inicijativu da se jedan prolaz u centru toga grada preimenuje u Prolaz Srđana Aleksića, nekoliko mjeseci nakon što je ulica u Novom Sadu dobila njegovo ime. Tko je bio Srđan Aleksić i zašto je bitno da se prolaznici koji će prolaziti njegovom ulicom zapitaju zašto ona nosi njegovo ime? Bio je juniorski plivački rekorder i amaterski glumac iz Trebinja. Srbin. Godine 1993. pripadnici vojske RS na smrt su ga premlatili kundacima pušaka, naočigled prolaznika i policajaca. A sve zbog toga jer je pokušao obraniti svog prijatelja, muslimana, Alena Glavovića kojeg su napala četvorica vojnika.

Inicijativa je ovih dana dobila odbijenicu koju su članovi Komisije za imenovanje ulica Pančeva obrazložili na prilično simptomatičan način. Petar Madžarević iz Demokratske stranke Srbije je izjavio da je "to besmislica" i da "ulicama treba davati imena drugih zaslužnih građana". Dušanka Stajić smatra da bi promjena naziva pasaža "unela zabunu" jer pasaž dugi niz godina nosi isti naziv" i "da nije opravdano da se prolaz u centru grada zove po mladiću iz Trebinja". Dakle, zaustavimo se na činjenici da se radi o mladiću iz Trebinja i koji samim time nema što tražiti na ulicama jednog Pančeva. Osim što ne vuče korijene iz Pančeva, ono što mu se zamjera, a nije na glas izgovoreno, jest činjenica da se radi o antiratnom junaku koji je odlučio istupiti iz sigurnog nacionalnog tabora i nije povjerovao u histeriju podjelu na „nas i „njih". Nacionalni tabori vole nacionalne junake, nacionalne zločince, nacionalne žrtve. Zbunjuća rošada u obliku Srbina koji daje život za muslimana kod je koji rasplinjava etničke jednadžbe i kategorije. Znak za uzbunu.

Ili kako to kaže Ljiljana Spasević iz Građanske akcije Pančevo, Srđan Aleksić nije tema Trebinja, on je tema svih nas. U Pančevu, koji je multietnička sredina, treba da dijelimo zajedničke vrijednosti i možda je ponekad potrebno da zbog tih zajedničkih vrijednosti i dajemo život jedan za drugog. Gradske vlasti su nas upravo demantovale u tome i to je njihov način  da nas uvjere u neispravnost našeg djelovanja.

Antijunaci poput Srđana Aleksića potrebni su na putu pomirenja, ali kako ćemo se pomiriti ako ne znamo gdje živimo. Jer ne živimo samo u Hrvatskoj ili Srbiji, Pančevu ili Trebinju. Isprepletenost zločina podsjeća nas da je region/ regija ipak prostor našega djelovanja i našega pomirenja.

Pomirenje je potrebno kao garancija da se zlo neće ponoviti, a unutar zatvorenosti u etničke i nacionalne kategorije nije moguće da do pomirenja uopće dođe. Ali kako je to izrazio Bryan Philips, profesor na Oxfordu, na već spominjanim Danima izgradnje mira, „društvo zakopano u etničkom ne odlučuje se na postavljanje pitanja pomirenja”. Srđan Aleksić je istovremeno antijunak i žrtva, a žrtve su nama na ovim prostorima, jednostavno, postale dosadne. Gdje god se okrenemo-žrtve. Popisujemo ih, slušamo njihova svjedočenja, ignoriramo njihovo postojanje. Vrijeme je za zakopavanje rana. Baš poput svih dosad zakopanih žrtava.

(preneseno sa portala H-Alter.org)

BiH između Brisela i Prištine

Iz perspektive Evropske unije, BiH je završila na dnu balkanske ljestvice, zajedno sa Kosovom. Sve ostale zemlje regije, od Hrvatske do Albanije već su nas prestigle.

Zvanično i nezvanično, balkanske zemlje u Briselu rangiraju se po tome koliko su se približile ulasku u EU. Hrvatska i Makedonija odavno su postale i službeni kandidati za prijem u EU pri čemu je Hrvatska nadomak punopravnog članstva.

Albanija i Crna Gora su već predale zahtjeve za članstvo, zahtjev Srbije je već napisan, dok Kosovo i BiH ostaju crne rupe Evrope.

Iako smo skloni da sebe vidimo kao centar svijeta pa čekamo da nas bez urađene “domaće zadaće” sama EU ubaci preko reda u punopravno članstvo “jer EU nema izbora”, u sjedištu EU i ne dijele naš optimizam.

-Ako BiH ne želi u EU niko se neće baš naročito zabrinuti zbog toga. Za velike članice EU, BiH je jednostavno suviše malo i ne previše bitno tržište da bi predstavljalo ekonomski strateški interes, kaže u nezvaničnom razgovoru za Žurnal, evropski zvaničnik u Briselu.

Puno obećanja, malo promjena

Na riječima, bh. političari podjednako su glasni u iskazivanju svog opredjeljenja za ulazak BiH u EU kao i njihove kolege iz bližeg i daljeg okruženja. Jedina je razlika što u ostalim zemljama iza tog verbalnog opredjeljenja stoje i opipljivi rezultati dok u BiH toga nema.

Temeljni uslovi za ulazak u EU i nisu nepremostivi, jer se od buduće članice očekuje da pokaže da dijeli temeljne “zajedničke vrijednosti” sa zemljama članicama. U ekonomskoj sferi da ima dovoljno snažnu ekonomiju, koja omogućava da se u unutrašnjem tržištu EU od 500 miliona stanovnika može nositi ravnopravno sa konkurencijom i da ima usklađeno zakonodavstvo i i administrativnu praksu sa zakonodavstvom i praksom EU.

Iza fraze “zajedničke vrijednosti” kriju se puno opipljiviji kriteriji. Prije svega opredjeljenost za mir, solidarnost, demokratiju i poštovanje ljudskih prava. Đavo leži u detaljima, pa tako BiH, zahvaljući prije svega političarima, teško da se može svrstati u red zemalja koje dijele temeljne evropske vrijednosti.

Dok je za Evropljanje mir svetinja, u BiH smo svjedoci poslednjih mjeseci da politički lideri manje ili više otvoreno najavljuju i moguće “sukobe”, ukoliko ne bude po njihovom. Za političare je to samo prigodna retorika za već početu predizbornu kampanju za opšte izbore u oktobru iduće godine, ali njihovi birači to shvataju ozbiljno i prve žrtve već padaju.

Međusobna solidarnost kao jedan od temelja EU, u zemlji gdje caruje mentalitet “nek komšiji crkne krava”, a najveću radost pričinjava vijest da je “onim drugim” u drugom kantonu ili entitetu ipak malo gore nego “nama“ i nije na nekoj cijeni.

Barem se na demokratiju se ne možemo požaliti. Izbori su nam slobodni i fer i narod demokratski za svoje političke predstavnike uporno bira političare koji im umjesto viših plata, penzija, novih radnih mjesta, škola, bolnica, nude “zaštitu vitalnih nacionalnih interesa”, što opet više govori o građanima a manje o političarima.

Evropa na riječima, Balkan na djelu 

Iako je BiH jedina zemlja u Evropi gdje je sastavni dio Ustava i Evropska konvencija u ljudskim pravima, što nas barem na papiru, čini gotovo po savršenom državom, stvarni život i nema previše veze sa onim što piše na papiru.

Ko ne vjeruje, može jednostavno provjeriti kako izgleda biti manjima u BiH koja se nesretnim slučajem zadesila na “tuđoj” teritoriji, i to u slučajevima kada se radi o pripadnicima konstitutivnih naroda. Položaj onih “pravih” manjima, poput Roma i ostalih još je gori. Da stanje ljudskih prava nije samo jedna od formalnosti za priključenje EU mogu potvrditi i Slovaci, koji su se zbog odnosa prema Romima u Slovačkoj svojevremeno našli na tapetu EU.

Koliko je BiH ekonomija u stanju da se nosi sa konkurencijom iz EU, čak i kad bi nekim čudom EU odlučila da nas od sutra ujutro primi u punopravno članstvo, “onako”, posebna je priča.

Domaća proizvođači i izvoznici godinama su prepušteni sami sebi bez bilo kakve sistemske podrške i strategije i od uvozne konkurencije gube bitku i u vlastitom dvorištu dok na izlazak na strana tržišta jednostavno nisu dovoljno konkurentni.

Da sve bude gore, kada se vlast i odluči da navodno nešto uradi u korist domaćih proizvođača, tada poseže za najglupljim mogućim potezom, uvođenjem carina. Na ovaj način aktuelna vlast je pokušala da riješi problem višegodišnjeg vanjskotrgovinskog deficita BiH u trgovini sa susjednim državama Hrvatskom i Srbijom, iako je riječ o kršenju međunardonog sporazumma CEFTA, koji je BiH potpisala i ratifikovala.

Iako direktno ovakav potez nema veze sa EU, u Briselu su vrlo pažljivo pratili šta se dešava i izvukli jedini mogući zaključak, ekonomija BiH još nije spremna. Ako nije u stanju da se nosi sa konkurencijom iz ostalih balkanskih država onda pogotovu nema šanse protiv konkurenata iz EU, gdje čak ni formalno ne bi postojala zaštita domaćih proizvođača.

Jedina svijetla tačka su makroekonomski pokazetelji za BiH, pa je ocjena koja se može čuti u Briselu “da BiH tu uopšte ne stoji loše, s obzirom na globalnu ekonomsku krizu”.

BiH na pola puta

Kada se radi o ispunjavanju ekonomskih kriterija za članstvo u EU i provođenju ekonomskih reformi, sagovornici Žurnala u Evropskoj komisiji procjenjuju da je “BiH uradila polovicu posla”. Jedino što ne žele, čak ni nezvanično, je prognozirati koliko će vremena trebati BiH da završi drugu polovicu posla.

Poučeni dosadašnjim iskustvom, svjesni su da u BiH i najjednostavnije reforme mogu trajati godinama ali isto tako kada se nad glavom aktuelne vlasti pojavi batina, problemi se znaju riješiti i preko noći.

Suština čitave priče o reformama na kojima insistira EU je da su one prije svega potrebne građanima ove zemlje zbog njih samih, kako bi konačno bili u prilici da žive dostojanstveno i sigurno. Dok to ne shvatimo, može nam se lako desiti da nas i Kosovo pretekne.

(zurnal.info)