Društvo

IZLOŽBA: Sarajevski protesti

U Umjetničkoj galeriji BiH u četvrtak u 20,30 biće otvorena izložba fotografija 'Sarajevski protesti'. Izložbu čini 30 fotografija čiji su autori sarajevski fotografi Nino Maričić, Dženat Dreković, Velija Hasanbegović i Almir Panjeta. Tema izložbe su protesti koji su se održavali u Sarajevu proteklih nekoliko godina, od protesta nakon ubistva nedužnog dječaka Denisa Mrnjavca, preko protesta radnika, boraca i invalida pa do demonstracija protiv odluke Suda u Haagu o genocidu. Izložbu organiziraju pomenuti fotografi uz potporu Udruženja građana 'Zašto ne?' iz Sarajeva. Četvorica autora objektivima svojih aparata pratili su većinu protesta proteklih nekoliko godina te su svoja foto-svjedočenja odlučili spojiti na jednoj izložbi. 'Sarajevski protesti' pretpremijerno su izloženi ljetos u Mostaru, a nakon Sarajeva, izložba će gostovati u još devet bh. gradova, uz mogućnost gostovanja i u regiji.

Cilj izložbe je prikazati duh aktivizma, i volju građana i građanki da dignu glas te se izbore za svoja prava i vlastitu sigurnost. Iako je organizirana kao zaseban događaj, izložba 'Sarajevski protesti' u Sarajevu će biti prikazana u sklopu 'Dana aktivizma' čiji je cilj da se građani informiraju o aktivističkim inicijativama u BiH i Evropi. U sklopu 'Dana aktivizma' u Pozorištu mladih će u subotu biti održana projekcija dokumentarnog filma 'Demokratija u prijevodu' dok će se u holu Pozorišta moći pogledati izložba transparenata i ostale memorabilije koje su obilježile proteste posvećene borbi za sigurnost građana Sarajeva.

{slimbox images/Protesti/1.jpg,images/Protesti/1.jpg;images/Protesti/2.jpg,images/Protesti/2.jpg;images/Protesti/3.jpg,images/Protesti/3.jpg;images/Protesti/4.jpg,images/Protesti/4.jpg;images/Protesti/6.jpg,images/Protesti/6.jpg;images/Protesti/7.jpg,images/Protesti/7.jpg;images/Protesti/8.jpg,images/Protesti/8.jpg}

(zurnal.info)

Hrvatska: Kosor naložila istragu u slučaju Nike Lozančića

"Predsjednica Vlade RH Jadranka Kosor po saznanju za nezakonito korištenje invalidske mirovine i istovremeno ostvarivanje plaće temeljem radnog odnosa u predmetu Nike Lozančića, visokog dužnosnika u tijelima vlasti Bosne i Hercegovine, izdala je nalog nadležnim tijelima, Državnom odvjetništvu RH, Uredu za suzbijanje organiziranog kriminaliteta, a posebice Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje radi hitnog povrata bespravno primljenih sredstava i provjere eventualnog postojanja drugih ovakvih slučajeva", stoji u priopćenju.

Premijerka je državne institucije zadužila i da u suradnji s nadležnim tijelima Bosne i Hercegovine preispitaju sustav, kako bi se spriječile sve eventualne zlouporabe.

Mediji, naime, navode da zamjenik predsjednika Zastupničkog doma Bosne i Hercegovine Niko Lozančić uz plaću u BiH, u Hrvatskoj već devet godina prima mirovinu kao bivši pripadnik HVO-a.

(FENA)

Sud BiH: Počelo suđenje Bičakčiću i Čoviću Edhem Bičakčić i Dragan Čović, u inkriminirano vrijeme u funkciji premijera, odnosno dopremijera i ministra finansija Federacije BiH, terete se da su bez odluke Vlade 18. januara 1999. donijeli i potpisali odluku o rasporedu sredstava budžeta za 1999. za stambena pitanja, kojom je iz sredstava tekućih rezervi odobren iznos od 3,2 miliona KM za rješavanje stambenih pitanja djelatnika u organima zakonodavne, izvršne i sudske vlasti.

Prema tužbenim navodima, Bičakčić i Čović su, također,20. januara 1999. donijeli i potpisali odluku o rasporedu sredstava budžeta za 2000. za stambena pitanja, kojom je iz sredstava rezervi odobren iznos od 4,6 miliona KM, na temelju koje je izvršena kupovina stanova za određeni broj osoba.

Tokom gotovo dvosatnog čitanja optužnice tužitelj u ovom predmetu Peter Korneck naveo je oko 60 transakcija koje su obavljene na temelju ugovora o izvršenju radova (adaptacije stanova), ugovora o kupoprodaji stanova, odnosno nekretnina ili ugovora o udruživanju sredstava za rješavanje stambenih pitanja.

Radi se o ugovorima koje je Služba za zajedničke poslove organa i tijela FBiH sklopila s određenim brojem izvođača radova (građevinskim firmama) i vlasnicima nekretnina.

Tužitelj Korneck smatra da su Bičakčić i Čović iskoristivši ovlasti postupali suprotno odredbama Zakona o Vladi FBiH, odnosno izmjenama i dopunama tog zakona i Poslovnika o radu.

Optuženi su time, navodno, drugim osobama pribavili imovinsku korist od 3.671.398 KM, za koji iznos je oštećen budžet FBiH.

U uvodnim riječima tužitelj Korneck najavio je da će autentičnost priloženih odluka dokazati putem iskaza svjedoka, te da će u svrhu dokazivanja optužbi predočiti određeni broj materijalnih dokaza (dokumenata) te zatražiti nalaz i mišljenje vještaka finansijske struke.

Odbrana je iznošenje uvodnih riječi prolongirala za naredno ročište, uz obrazloženje branitelja prvooptuženog, advokata Žarka Bulića, da se radi o obimnoj analizi svih tačaka optužnice u procesnom i materijalnom pogledu, čemu se pridružio i advokat Zdravko Rajić, branitelj drugooptuženog.

Uvažavajući spomenute okolnosti, odnosno limitiranost u pogledu trajanja današnjeg ročišta, predsjedavajući Sudskog vijeća, sudija Esad Fejzagić, zakazao je nastavak suđenja za 15. septembar.

(FENA)

Fašistički poučak

U nekim ovdašnjim novinama, dnevnom glasilu jednog od tri konstitutivna naroda u BiH (zašto ne reći: Dnevni avaz, 08.09.09. "Šta hoće Hrvati?", autor Husein Orahovac), osvanuo je komentar koji bi bez ikakve protekcije bio uvršten u svaki, ozbiljniji leksikon fašizma. Ako neko, bilo kada, bude pisao takvu knjigu, mada mi nije jasno kako ona već ne postoji, svakako mora uzeti u obzir ovaj komentar. Mladi autor, u svojim je poznim godinama pokazao svu raskoš napredne nacionalističke misli. Istina, tekst obiluje nelogičnostima, rečenice vape za temeljitim preslaganjem, ali osnovna ideja je netaknuta. Klasični fašizam na papiru. Kao iz bukvara. Univerzalan, primjenjiv u svim situacijama, provodiv u različitim nacionalističkim konceptima konstitutivnih naroda u BiH, vanvremenski. Primjenjiv u bilo kojoj jezičkoj varijanti.

Da ne pomislite kako pričamo napamet, provjerili smo kako pomenuti tekst funkcionira u nacionalističkim konceptima sva tri konstitutivna naroda u BiH. Dovoljno je da odaberete jednu od tri ponuđene konstitutivne jezičke opcije i uvjeriti ćete se u sve vrijednosti ponuđenog uratka. To je materijalni dokaz kako u Bosni i Hercegovini ne postoje tri fašizma. Ovdje vlada jedan fašizam sa tri različita predznaka.

VJEŽBA Odaberite jednu opciju:     CRO / SRB / BOŠ
Grude: Zdravstveni radnici najavili štrajk

 

Zbog jednostranog kršenja Kolektivnog ugovora Sindikat će pristupiti zakonskoj proceduri provedbe općeg štrajka. U međuvremenu traži se žuran sastanak s predstavnicima Vlade ZHŽ-a, a ako se do 1. listopada ne postigne dogovor oko plaća, isti dan zdravstveni radnici stupit će u opći štrajk, stoji se u priopćenju za javnost iz ovog sindikata.


(FENA)

Francuska: Zbog gripe TV zamjenuje škole

Odluku o zatvaranju nekog odjeljenja ili cijele ustanove može donijeti prefekt ako su se tri slučaja bolesti pojavila u istoj sedmici u istom odjeljenju ili u različitim odjeljenjima koja dijele neke aktivnosti, kao što je posjeta kantini.

Francuska vlada je u augustu, dvije sedmice prije početka nastave, predstavila preventivne mjere u vezi s gripom H1N1.

U slučaju zatvaranja velikog broja ustanova predviđeno je objavljivanje edukativnih programa četiri dana sedmično na državnom radiju France Culture i TV-kanalu France 5.

Učenici će također moći da posjećuju internetsku stranicu ministarstva za obrazovanje.


(FENA)

Krajišnik prebačen u britanski zatvor

 

Krajišnik je obavljao više visokih funkcija u rukovodstvu bosanskih Srba neposredno prije i za vrijeme rata od 1992. do 1995. godine.

Bio je predsjednik skupštine bosanskih Srba, član Glavnog odbora Srpske demokratske stranke i član Vijeća za nacionalnu sigurnost.

Utvrđeno je da je Krajišnik bio učesnik udruženog zločinačkog poduhvata koji je imao za cilj promjenu etničkog sastava na teritorijama pod kontrolom bosanskih Srba i to tako što će se počinjenjem raznih zločina udio nesrba drastično smanjiti.

Vodstvo tog udruženog zločinačkog poduhvata bilo je bazirano u glavnom gradu bosanskih Srba na Palama, i sastojalo se od Krajišnika, Radovana Karadžića i drugih vođa bosanskih Srba.

Žalbeno vijeće je 17. marta 2009. utvrdilo da je Krajišnik kriv za deportacije, prisilno premještanje i progon civila bosanskih Muslimana i Hrvata, uključujući žene, djecu i starije osobe.

Ovi zločini počinjeni su od aprila do decembra 1992. u općinama Zvornik, Banja Luka, Sanski Most, Sokolac, Prnjavor, Bratunac, Bijeljina, Bosanska Krupa i Trnovo, navedeno je u saopćenju.

(FENA)

Selvedin Avdić: Kako je Grinch ukrao dernek

Gdje su melodije, šta je s harmonijama, kakva nepogoda odnese nam sevdisanje, kakav Grinch ukrade nam dernek

Priča mi drug kako se žalio rođaku da se ne osjeća dobro u posljednje vrijeme. Depresije, kostobolje, plitak dah, probadanje po lijevoj strani, nemoć... Ovaj ga je odmah upitao kada je posljednji put zapjevao. Drug se zamislio i odgovorio: Ne pamtim. Nekad, prije rata... Meni se i pravdao. Šapće, ko krivac: Znaš kakva je situacija, nije mi do pjesme. Nema nikakvog razloga za nelagodu, sasvim ga razumijem, čestit je čovjek pa ne može pjevat po ovakvom vremenu.

Beogradski mali pijac

Uočio sam da je danas do pjesme samo neradnicima, probisvjetima i još gorim od takvih. Sjetite se Ratka Mladića kako mumla na kvaziruske romanse i stihovane prizore iz ratarske svakodnevnice. Teško je zaboraviti Dodika kako ispod šatre zabavlja glasače coverom hita Ne (x 5) dooolaazi ili onaj pornografski klip snimljen u njegovoj laktaškoj Rupi u zidu u kojem cijepa košulju uz lascivan turbo folk. Pamtimo i neuspješan nastup Dragana Davidovića na četničkom oproštaju. Njegovo atonalno brundanje mrzovoljno je prekinuo čak i tamošnji vojvoda. Slavko Jovičić Slavuj također ne može da se suzdrži od pjesme. Toliko mu je lijepo da na svoj blog smješta fotografije sa brojnih nastupa. Roditeljska pažnja za djecu, ali i sve osobe nervoznog želudca preporučuje se zbog fotografije na kojoj, blizu orgazmičkog vrhunca derta, spušta balav poljubac na obraz usplahirene Nede Ukraden. Inače, ako to nekog zaista može zanimati, Slavujeva omiljena pjesma je (na blogu je sam priznao, bez ikakve prisile, nije bio prisluškivan, niti ucjenjivan) : Beogradski mali pijac potopila Sava, mog dragana, eto tako, zabolela glava.

Federalni vlastodržci svoje pjevačke sposobnosti zasad uspješno skrivaju pred kamerama. Ne znam o čemu se radi, jer stage fright ne pokazuju čak ni tokom govora nad masovnim grobnicama. Nisam imao tu nesreću da prisustvujem njihovim dernecima, pa ne mogu da znam kakvi su im pjevački kvaliteti, ali imam dovoljno razloga za opravdanu sumnju da intimno uživaju u pjesmi. Recimo, niko me ne može ubijediti da reis ne zapjevuši na brojnim ummetima i mosušima kojim prisustvuje ili da ga u srce nije dirnula bar jedna pjesma na stadionskoj svadbi čiji je glamour dodatno pojačao svojim raskošnim džubetom. Zar je moguće da Nedžad Branković nema pjevačkih ispada? Njegov nasljednik ima DJ sklonosti pa tragom one narodne poslovice o jabuci i njenom stablu, nećemo mnogo pogriješiti ako pomislimo da oca i sina ne povezuju samo geni i sklonost ka traćenju tuđeg novca. Sumnjam i da je Tihić uspio potpuno odbacio svoje rockerske talente koje je gajio po lokalnim bendovima u Šamcu ili da Silajdžić može odoljeti vrelim ritmovima na romskim balovima koje inkognito posjećuje. Siguran sam da zapjevaju, teško mi je povjerovati da u grobnoj tišini mljackaju jagnjetinu i igraju skrivanja prstena u jet set kulama na Ciglanama i Ustikolini.

Iz grla nam slaba pjesma

Nekada nije bilo tako. Nekada je i pošten svijet znao zapjevati. Eto, recimo, sjećam se kako su moji roditelji sa svojim društvom obavezno pjevali za stolom, dok sam ja drijemao ispod njega. Nije to bio pojedinačan incident, neki posvećeni ritual tajnog pjevačkog društva, svi su pjevali, rodbina, kumovi, komšiluk... Čim nabodu prvu sudžuku na čačkalicu odmah neko počne prigodne stihove. Svako od njih imao je svoju omiljenu pjesmu, koja im je slikovito opisivala dotadašnji život, pa je pjesmom pogođeni predvodio dok su ga ostali podržavali s punim razumijevanjem. Pjevali su svuda i u svakoj prilici, često su im se pridruživali i slučajni gosti, prolaznici, pa i milicijske patrole. Pjevali su ko sretni.

Neuporedivo sa mojom situacijom. Ne pamtim kad sam posljednji put zapjevao. Najgore je to što i kada bi me uhvatila neobuzdana želja za pjesmom, živ ne znam šta bih zapjevao. Šta da pjevam? Možda neki refren iz kataloga prezimenjaka Damira Diplomtza, recimo: Nemoj brinut, samo šalji, u tri pičke materine, da naričemu uz Više se ne bojim na death disco Goribora, pjevam vesele terce na Frenkijevu pjesmu Ej, hodža džennet il džehennem, na kojem sam spisku da polako krenem, ili uvježbavam višeglasje sa Dubiozom uz Šuti i trpi. Kao što se možete i sami uvjeriti trenutni soundtrack mi je sve sam jad i čemer. Kriska i vriska. Ko u pjesmi Skroza: Kuća tijesna, čeljad bijesna, iz grla nam slaba pjesma.Gdje su melodije, šta je s harmonijama, kakva nepogoda odnese nam sevdisanje, kakav Grinch ukrade nam dernek?

Najgore je što mi se čini da stvari u skorije vrijeme neće na bolje, što ne mogu utješiti prijatelja. Sve mi govori da će se melodija u moj život vratiti kada i harmonija u društvo.

Dakle, u ponedeljak.

(Prigodne ilustracije uz ovaj tekst omogućio nam je Slavko Jovičić Slavuj, pa mu se ovom prilikom i zahvaljujemo.)

KOSOVO: JEDNA OSOBA POGINULA, A 9 TEŽE OZLIJEĐENO
Umro Vanja Drach

 

Poznati hrvatski glumac Vanja Drach umro je danas u 77. godini, nakon kratke i teške bolesti u zagrebačkoj Klinici za plućne bolnice Jordanovac.

Vanja Drach rođen je u Bošnjacima pokraj Vinkovaca 1932.

Diplomirao je na zagrebačkoj Akademiji dramske umjetnosti 1956. Nakon završenog studija dvije godine glumi u Dramskom Kazalištu "Gavella", a potom prelazi u Hrvatsko narodno kazalište (HNK) u Zagrebu.

Od 1975. kao slobodni umjetnik najviše nastupa u "Teatru u gostima", a povremeno u Teatru ITD te na Dubrovačkom ljetnom festivalu i Splitskom ljetu. Nakon pet godina vratio se u HNK.
Glumački talent potvrdio je u antičkim dramama, Shakespeareovim tragedijama i komedijama, Moliereovim komedijama te interpretacijama likova Miroslava Krleže.
Uz brojne značajne kazališne uloge Vanja Drach je odigrao više od dvadesetak uloga u igranim filmovima različitih žanrova (H-8, Careovo novo ruho, Godišnje doba, Za sreću je potrebno troje...) i televizijskim dramama i serijama (Kapelski kresovi, Nepokoreni grad, Gruntovčani, Lud, zbunjen, normalan...).

Desetljećima je surađivao i u dramskom programu Hrvatskog radija.

Dobitnik je nagrade "Tito Strozzi" (1994.) te nagrade "Vladimir Nazor" 2005. za životno djelo.