Društvo

Chavez odbio misice

Za Miss Universuma, odnosno najljepše žene svijeta, dvije godine zaredom izabrane su djevojke iz Venecuele, što se dogodilo prvi put u historiji toga takmičenja.

Predsednik Venecuele Chavez, međutim, odbio je da se sa misicama sastane opisujući čitavu stvar kao imperijalističku.

Times otkriva da su izbori za ljepotice u Venecueli prerasli u pravi biznis. Također je, nastavlja list, jedna od najrazvijenijih grana u toj zemlji plastična hirurgija, čiju je pomoć, ispostavilo se, potražila i prošlogodišnja pobjednica na izboru za Miss Universuma.

Njezin agent je tako otkrio da je prošlogodišnja misica, djevojka iz Venecuele, popravila nos i izvadila masnoću iz tkiva oko koljena.

Takva manija za ljepotom i estetskim savršenstvom nikako se ne uklapa u socijalističke vrijednosti koje njeguje predsjednik Hugo Chavez, zaključuje Times.

(FENA)

Dodik: Lobistima 5,3 miliona maraka Od januara 2007. godine do danas, američkoj lobističkoj kompaniji Quinn Gillespie & Associates, iz budžeta Republike Srpske isplaćeno je 3,4 miliona dolara, ili 4,7 miliona maraka, odnosno 106 hiljada američkih dolara mjesečno, pokazuju podaci Ministarstva pravde SAD.

Prema američkim propisima, svaki lobista koga je angažovala strana vlada, kompanija ili pojedinac, obavezan je da svaki takav posao uredno prijavi Ministarstvu pravde SAD, uključujući i detalje o plaćanju kao i o vrsti dogovorenih usluga.

Kako je postojeći ugovor Vlade RS i američke lobističke firme na snazi do kraja ove godine, u naredna četiri mjeseca američki lobisti inkasirat će dodatnih 424 hiljade dolara.Time bi za tri godine neumornog rada američka lobistička kuća od Vlade RS naplatila ukupno 3,8 miliona dolara, odnosno 5,3 miliona maraka. Stvarni trošak je još veći, jer ovdje se radi samo o fiksnoj naknadi lobistima za njihov rad, dok se svi prateći troškovi dodatno plaćaju.

Lobisti su očigledno u Dodiku naišli na izuzetno galantnog poslodavca, pa su tako u ugovoru sa Vladom RS jasno precizirali da će sva njihova putovanja avionom “biti isključivo biznis klasom ili prvom klasom”, dok kod hotelskog smještaja u obzir dolaze takođe samo “hoteli prve klase”.

Porezni obveznici koji svojim novcem pune budžet Republike Srpske iz kojeg se plaćaju i američki lobisti, mogu biti zadovoljni jer su sačuvali obraz pred strancima. Šta košta da košta, ali šta bi američki lobisti mislili o nama da im nije plaćen i najluksuzniji avionski prevoz i hotelski smještaj. Zanimljivo je da ovakve odredbe o garantovanom luksuzu kod putovanja i smještaja nema u ugovorima američkih lobističkih kuća sa ostalim klijentima iz regije.

Uslugama američkih profesionalnih lobista osim Vlade RS trenutno se koriste i vlade Srbije , Crne Gore i Makedonije, te srbijanska agencija za promociju stranih investicija, te srbijanski tajkun u nemilosti aktuelne vlasti, Bogoljub Karić.

Suštinska je razlika da su svi oni kod angažovanja lobista u SAD prošli puno jeftinije, nego Vlada RS. Tako Vlada Srbije svojoj lobističkoj kući u SAD, Prairie Avenue Advisers, plaća 10 puta manje od Milorada Dodika, 10.000 dolara mjesečno.

 

Srbijansku agencija za promociju stranih investicija lobisti koštaju znatno više, ali još uvijek manje nego Dodika, 85.000 dolara mjesečno.

Crna Gora iako trenutno ima angažovane dvije lobističke kuće iz SAD, mjesečno plaća ukupno 60.000 dolara, što je polovica mjesečnog ceha koji plaća Vlada RS.
Slučaj makedonske vlade još je zanimljiviji, jer su oni angažovali istu lobističku kuću kao i Dodik, Quinn Gillespi &Associates. Razlika je samo što makedoncima oni mjesečno naplaćuju tri puta manje nego Dodiku, 32.000 dolara. Makedonci takođe nisu bili tako galantni da svojim lobistima garantuju vrhunski luksuz dok se pate na službenim putevima za račun svog klijenta.

Kada se radi o BiH, Vlada RS je za sada jedina koja se koristi uslugama profesionalnih američkih lobista jer niti jedna druga od naših brojnih vlada, institucija ili kompanija iz BiH nije se odlučila na takav potez.

Da li je utrošak više od pet miliona maraka iz budžeta RS tokom poslednje tri godine za američke lobiste bila isplativa investicija, zna samo samo Vlada RS i njen premijer Milorad Dodik. Za lobiste posao je bez sumnje bio isplativ.

 

 

Republika Srpska u Srbiji?

U bazi podataka američkog Ministarstva pravde Vlada Republike Srpske ne vodi se kao klijent iz BiH već iz – Srbije. Iako je u svim priloženim dokumentima jasno navedeno da je riječ o klijentu iz BiH, ipak su ovi ugovori vode pod stavkom “Srbija”, što je vjerovatno zasluga činovnika koji je unosio podatke u kompjutersku bazu i kome su nazivi “Republika Srpska” i “Republic of Serbia” izgledali isto.

 


 

 

 

 

 

(zurnal.info)

Rast dolara i eura
Kina: Suđenja za nemire u Xinjiangu
Zagovarači romskih zajednica
Vlada ZDK: Kazniti krivce za ekološki incident
Pravda: Kriminalci pet godina čekaju robiju

Predsjednik Opštinskog suda u Sarajevu, Goran Salihović problem vidi u Ministarstvu Pravde koje mora obezbijediti nove zatvorske kapacitete:

- Federalna vlada mora pomoći federalnom ministarstvu pravde da obezbijedi nove zatvorske kapacitete, da se realizuje obećanih 15 miliona KM. Jedna od boljih opcija bila bi rekonstrukcija i popravak zatvorske jedinice na Igmanu. Na čekanju za izdržavanje kazne imamo osobe kojima su kazne izrečene prije 3 godine.

Do prije nekoliko dana nezbrinuti su bili i maloljetni delikventi, osuđeni zbog različitih prekršaja. U Kantonu Sarajevo ne postoji adekvatna ustanova za smještaj osuđenika iz ove skupine, a sve su prilike da je uskoro neće ni biti. Do prije dva mjeseca u cijeloj Federaciji nije postojao nijedan takav centar. Isti problem sudske vlasti imaju i sa smještajem neuračunljivih osoba. U skorije vrijeme neuračunljive osobe počinile su nekoliko ubistava, a posljednja dva nakon izlaska iz zdravstvene ustonove.

Goran Salihović kaže da je promjenom zakonskih regulativa uklonjena prepreka da maloljetni osuđenici iz Kantona Sarjevo budu upućeni na izdržavanje kazne u ustanove u drugim kantonima.

- Prije 2 mjeseca, preuređenjem postojećih zatvorskih kapaciteta kazneno-popravnog zavoda u Tuzli u zatvor za maloljetna lica privremeno smo rješili problem smještaja maloljetnih delikvenata. Od pet osuđenih u Kantonu Sarajevo na izdržavanje kazne već su poslata tri maloljetnika, a preostala dva se nalaze u pritvoru. Međutim, osim maloljetnika, imamo situaciju da neuračunljive osobe nakona izvršenog krivičnog djela određeni vremenski period provedu u zdravstvenoj ustanovi, odakle zbog nepostojanja zatvorskih ustanova za tu kategoriju osuđenika bivaju pušteni kućama , kaže je Salihović.

Predsjednik Opštinskog suda posebno je naglasio tešku finansijsku situaciju u Sudu. Vlada je Sudu iz planiranih sredstava “skinula” 4 miliona KM, radnicima Suda nisu isplaćeni regresi a bili su prisiljeni i da štrajkuju zbog neplaćenih potraživanja.

Olakšanje sudovima predstavlja odluka vlasti Tuzlanskog Kantona da finansira osnivanje JU Disciplinski Centar za maloljetnike a za tu namjenu biće preuređen dio đačkog doma Enver Šiljak u Tuzli.

(zurnal.info)

 

Visoko: Opljačkan hram Svetog Prokopija
SAD: Neobjavljena knjiga Toma Ridgea uznemirila Washington
OHR: Ništa od ulaska BIH u EU 2014. god

"2014. godina eventualno je preoptimistički rok. Ali bio bi lijep simbol kada bi Bosna i druge zemlje Balkana na stotu godišnjicu atentata u Sarajevu i početka Prvog svjetskog rata mogle pristupiti EU", objasnio je on u intervjuu bečkom dnevniku "Standard".

" Uvjeti EU su konkretniji nego što se misli i strategije za pristupanje su jasne. Takođe i za viznu liberalizaciju postoje jasni kriteriji za sve.  Od 174 tačaka, BiH je ispunila oko 150 i polazim od toga da će i preostale zadatke u tom pogledu moći da ispuni do juna 2010.", rekao je Inzko.

Govoreći o sudbini Ureda visokog predstavnika (OHR), on je podvukao da će doći do tranzicije od OHR-a ka pojačanom uredu specijalnog izaslanika EU.

"O konkretnim rokovima tranzicije odlučit će Vijeće za implementaciju mira sredinom novembra.. Trenutno imam oba mandata i kao izaslanik EU imam 30 službenika, a tokom tranzicije taj broj će biti povećan na oko 80.  Moglo bi, međutim, biti i odlučeno da se funkcija OHR-a produži. Ali se većina članica EU zalaže za zatvaranje OHR-a", ukazao je austrijski diplomata.

"Bosanci će morati sve više da stoje na sopstvenim nogama i biti otvoreniji za kompromis...Ja mislim da je vrijeme da se razmisli da li bi Bosna bez OHR-a mogla pronaći svoj put.

Visoki predstavnik ne može ostati vječno. Međunarodno prisustvo će ostati još dugo ali u ulozi posrednika. Prije svega u oblasti pomirenja ili funkcionalnosti države, naša pomoć može biti korisna", naglasio je.

"BiH nikada neće biti centralizirana država. Nadam se, međutim, da će i pored komplikovanih struktura doći do većeg prosperiteta. Isto tako se ne može isključiti da će se akteri dogovoriti i pojednostaviti strukture", optimista je Inzko.

Kad je riječ o bonskim ovlaštenjima, on upozorava da, iako ona budu ukinuta, izaslanik EU i dalje ima mogućnosti sankcioniranja, kao što je zaustavljanje projekata Unije, uvođenje viza za pojedine političare ili zamrzavanje njihovih računa.

(FENA)