Društvo

SRBIJA: Rasim Ljajić osnovao stranku
Kako je FBiH izgubila naftne terminale u Pločama Svakim danom Federacija BiH je korak bliže definitivnom gubitku naftnih terminala u Pločama. Igre oko “Naftnih terminala FBiH” u Pločama, gdje se direktori i članovi nadzornih odbora smjenjuju kao na pokretnoj traci, međusobno optužujući jedne druge za kriminal i nestajanje miliona maraka, a Vlada FBiH pravi blesava, samo su vrh ledenog brijega.

 Pitanje ko je, kada i koliko novca skrenuo u svoje džepove iskorišteno je samo za stvaranje magle koja bi trebala odvratiti pažnju od glavnog cilja čitave igre. Ključno pitanje je ko će postati vlasnik naftnih terminala u pločanskoj luci vrijednih desetine miliona maraka.

 Izgubljena pravna bitka

Iako bi se na osnovu izjava domaćih političara dalo zaključiti da je vlasništvo FBiH nad terminalom nesporno, a da je problem samo eventualna zloupotreba položaja od strane direktora, sadašnjih i bivših, kako sada stvari stoje šanse da FBiH definitivno riješi pitanje vlasništva u svoju korist nisu baš prevelike.

Nakon što su izgubljene pravne bitke na hrvatskim sudovima, Vlada FBiH je konačno sredinom oktobra ove godine došla na genijalnu ideju, da bi možda ipak trebalo “eventualno angažovati renomiranu advokatsku kuću iz oblasti pomorskog prava Republike Hrvatske”. Ideja o angažovanju pravnih stručnjaka je dobra, samo dolazi prekasno.

Županijski sud u Dubrovniku je 26. juna ove godine presudio da 150.000 kvadratnih metara zemljišta u luci Ploče, koje su se do sada smatrali vlasništvom Naftnih terminala FBiH, spada u priobalni pojas, pomorsko dobro, koje po hrvatskim zakonima ne može biti u privatnom vlasništvu već je u vlasništvu države Hrvatske.

Koncesija umjesto vlasništva

U tom slučaju “Naftni terminali FBiH” u Pločama mogu se samo nadati da će dobiti koncesiju za nastavak svog dosadašnjeg posla, skladištenja nafte na ovom prostoru.

Što se tiče hrvatskog pravosuđa, priča o vlasništvu nad zemljištem u luci Ploče je završeno. FBiH teoretski ima još šansi i to posezanjem za vanrednim pravnim instrumentima, poput ustavne tužbe ili vlasničke tužbe, ali šanse da ishod ovih eventualnih tužbi bude u korist FBiH, praktično su minimalne.

Da sve bude zanimljivije, po hrvatskim zakonima za bavljenje skladištenjem nafte potrebna je i posebna energetska dozvola koja se u slučaju neispunjavanja svih propisanih uslova može u svakom trenutku oduzeti a terminali dati na korištenje drugoj kompaniji koja ispunjava te uslove.

Dodatan razlog za oduzimanje energetske dozvole “Naftni terminalima FBiH” može biti i blokada računa duže od 60 dana, što je trenutno izbjegnuto zahvaljujući uplati novca iz Sarajeva bukvalno u zadnji čas, ali je riječ samo o trenutačnom gašenju požara a ne o dugoročnom rješenju.

Misteriozna engleska kompanija Deltagrip

U čitavoj priči oko niza sumnjivih ugovora koji su čelni ljudi Terminala FBiH sklapali poslednjih godina, konstantno se pojavljuje misteriozna kompanija “Deltagrip” iz Londona, čiji su interesi izgleda jako bliski aktuelnom direktoru “Naftnih terminala FBiH” u Pločama, Josipu Tomiću.

Između ostalog, “Naftni terminali FBiH” u Pločama su od kompanije "Deltagrip" pozajmili i 2,2 miliona dolara a zauzvrat je kao garancija ponuđena hipoteka nad dijelom postrojenja u luci Ploče, o čemu su vlasnici, komapnija Terminali Federacije iz Sarajeva tek naknadno saznali.

Osim toga, cijena za zakup rezervoara za skladištenje nafte u Naftnim terminalima FBiH” u Pločama, koju je plaćao Deltagrip, bila je višestruko niža od cijene koju su plaćali ostali zakupci.

Ključno pitanje je ko zaista stoji iza londonske kompanije Deltagrip. Prema podacima iz londonskog registra kompanija do kojih je dosao Žurnal, na čelu Deltagrip-a su dvojica direktora, švajcarski državljanin Felice Ansaldi, te hrvatski biznismen sa austrijskim pasošem, Goran Bošković.

Fornalno, ovaj hrvatsko – švajcarski dvojac samo obavlja direktorske funkcije, dok je nominalno jedini vlasnik kompanije "Deltagrip" druga kompanija “Arethvsa”, koja je takođe društvo sa ograničenom odgovornošću i o kojoj ne postoje detaljniji podaci.

Ko će “poklopiti” terminale

Razumljivo, za preuzimanje terminala u Pločama zainteresovana je i INA, ne toliko što su joj ovi skladišni prostori zaista neophodni, već da bi spriječila da ih koristi konkurencija na bh. Tržištu, poput slovenačkog Petrola. U igru se uključuje i novi igrač, ruski Lukoil, koji nakon propalog strateškog parrtnerstva sa slovenačkim “Petrolom” izgleda pokušava da samostalno ugrabi dio kolača na naftnom tržištu BiH, za šta bi mu terminali u Pločama odlično poslužili.

I dok je u borbi za naftne terminale u Pločama pobjednik još uvijek neizvjestan, gubitnik je poznat, FBiH i svi građani BiH.

(zurnal.info)

 

Ferida Duraković: POŠTO KULTURA? Gradska galerija Collegium artisticum bit će u ponedjeljak, 19. oktobra u 18 sati mjesto razgovora o temi "Pošto kultura". Organizator događaja je P.E.N. International - Centar u BiH.

Moderatorica skupa je Ferida Duraković, izvršna direktorica PEN Centra BiH, a uvodničari, kako je najavljeno: Sejo Đulić, reditelj, direktor Teatra mladih Mostar, Strajo Krsmanović, direktor Galerije Collegium artisticum i Dino Mustafić, reditelj, direktor Festivala MESS.

U najavi skupa Ferida Duraković piše:

Ko još od prosječno obrazovanih ljudi, ovdje i u bijelom svijetu, ne zna za čuvenu Goebelsovu: „Kad god čujem riječ kultura, ja se mašim revolvera“?

A zašto ova tema? Zbog srezavanja i srozavanja svih budžeta, pa i onog za kulturu i umjetnost.

Ferida DurakovićZbog srozavanja i srezavanja koje je MMF naredio da se desi kako bi se prevladala ili ublažila ekonomska kriza koja drma cijelim svijetom, pa naravno i Bosnom i Hercegovinom. Dakle, važan neko rekao deset posto i, hoćeš-nećeš, deset posto ima da bude.

I bi deset posto. Mora se. Nije rekao Špirić pa da se i mora i ne mora. Nego rekao mnogo važniji neko pa se mora. ALI (koje djevojci uvijek i nepogrešivo sreću kvari!) ono što je drugim djelatnostima minus deset, to je kulturi barem minus 15-20%! Gotovo svugdje, gotovo svima!

Dakle, nekima 10, nekima 15, nekima 20... A ako kulturi i umjetnosti pridodamo sport, koji zajedno s prvo dvoje čini radost i zdravlje naših tranzicijskih života i našu djecu drži podalje od ulice i droge - e, bogami će srezavanje i srozavanje ići i do dvadeset osam posto. A gdje? U Kantonu Sarajevo!

U ukupnoj sumi sredstava srezanih zbog recesije, Ministarstvo kulture nije u minusu obaveznih 10 nego nevjerovatnih 28 posto! I ta nam informacija stiže direkt iz usta ministra! Ono što već niste imali kao ljepotu i radost u svom tranzicijskom osiromašenom životu ima da vam ukinu u još većem obimu za još više, pa da ga ubuduće još više nemate u svom tranzicijskom osiromašenom životu! A koga okriviti za to? Jer krivac uvijek postoji. Pa makar bio ko zrno bibera.

Koliko imamo ministara kulture, sporta, obrazovanja? Ja to prebrojat ne mogu. Prebrojte vi, molim vas.

Dakle: opštine (koliko u BiH?), kantoni (koliko?), entiteti (Bogu hvala, zasad dva, a akobogda nijedan!), država BiH (ni jedan jedini!) - ergo, jest jednako ministara kulture, sporta, obrazovanja - brat bratu jedno, po broju stanovnika, jedan na jednog!

A jesmo li mi sa svim tim ministrima kulturniji, obrazovaniji, fizički razvijeniji i zdraviji? A mi ih plaćamo. Svojim rođenim parama! Za obrazovanje i kulturne potrebe nama i našoj djeci. I osiguravamo više nego dobre plaće svih tih ministara. Koji, uzgred, zakukaju kao sinje kukavice da su im (resorima) uzeli cijelih 28%, kao da oni s tim ama baš nikakve veze nemaju!

Pa ko je kriv nego oni, podobni i nesposobni? Ko je kriv što nam umiru pozorišta, koja su čak i u ratu živjela, itekako, a u miru ne mogu?

Kulturom, umjetnošću, sportom kite se baš i najviše oni koji nisu u stanju da očuvaju ni postojeći budžet, a kamoli neki budući, ili veći. Ma ne, nisu oni krivi - krivi smo mi koji smo ih izabrali. Sad se s njima i s kulturom možemo serbez slikat - za opštu historiju bešćašća", zaključuje Ferida Duraković uz poziv: Pridružite nam se, dajte svoj doprinos ovoj važnoj temi!

(FENA)

Građevinari iz BiH zarobljeni u Azerbejdžanu

Njihove porodice, kako je javila banjalučka Alternativna televizija, traže pomoć BiH vlasti za povratak svojih bližnjih iz Azerbejdžana.

Neki od oko 500 građevinskih radnika su ispričali da su, na izvjestan način, zarobljeni u toj državi, jer su im poslodavci po dolasku u glavni grad Baku uzeli pasoše, nemaju vize, više od mjesec dana nisu dobili plaću, a gazde im ne žele da daju prave informacije o njihovoj budućnosti.

Oni su telefonski ispričali da bukvalno prodaju lične stvari kako bi kupili hranu i ostalo što im je neophodno, a nalaze se u kolektivnom smještaju.

Posljednjih dana imaju i svakodnevne posjete policije Azerbejdžana koja prijeti da će ih zatvoriti u azil, a zajedno s vojskom su blokirali gradilišta na kojima su doskora radili.

Kako su rekli, problem je izbio na realaciji holandsko-azerbejdžanska firma, preko čijeg predstavništva u Gradišci su otišli na rad u Baku, i azerbejdžanskih vlasti.

Porodice ovih radnika ispričale su i za slučaj da je jedan od radnika, rodom iz Gradiške, preminuo u Bakuu, a ne znaju kako i kada će dopremiti njegovo tijelo.

 

Porodica Samadžija iz Srbca ispričala je i da neki od građevinara iz BiH štrajkuju i glađu jer nisu dobili novac i po četiri-pet mjeseci.

U predstavništvu holandsko-azerbejdžanska firme u Gradišci su kazali da su oni odgovorni samo za put tih radnika od Gradiške do Beograda, a Miroslav Vučenović, posrednik u organizaciji puta je rekao da imaju informacije da će od ponedjeljka početi isplata plaća radnicima kojima se navršava šest mjeseci od boravka u Bakuu.

On je dodao da će od sutra, oni koji žele, moći se vratiti u BiH, a da je problem bio zbog, naveo je, blokiranog računa.

Najbliže diplomatsko predstavništvo BiH, koje pokriva Azerbejdžan, udaljeno je 1.760 kilometara, u Istanbulu.

(FENA)

Prevencija jedini lijek za suzbijanje nasilja u BiH

 

Porast nasilja bilježi se, istaknuto je, u okviru obitelji, preko maloljetničke delikvencije, pa do ubojstava, samoubojstava i nasilja na javnim manifestacijama.

"Očito je da imamo svekoliku krizu društva i za mene ovo nije neočekivano“, rekao je Žiga.

Neuropsihijatar akademik Loga mišljenja je da je stres koji se dešavao u ratnom i nastavio u posljeratnom periodu glavni činilac nasilja u bh. društvu.

"Stres i u mirno doba također podiže tenziju, stimulira kriminalno ponašanje pojedinaca i tako povećava nasilje u sredinama u kojima oni žive", smatra akademik Loga.

Uvodničari Žiga i Loga smatraju da su preventivne akcije jedini lijek za suzbijanje nasilja kao društvene pojave.

Nasilje je univerzalni problem i nije karakteristika samo naše zemlje, ali je u odnosu na druge veoma izražen. Zato je prevenciju potrebno činiti na globalnoj razini u prevenciji uživanja droge, alkohola, utjecaja filma, zagađenja i globalnih klimatskih promjena.

"Sve to utječe na nasilje", zaključuju Logo i Žiga, uz opasku da i "naši političari također utječu na pojačano nasilje, jer oni bi morali poduzeti preventivne radnje, a to ne čine i jedini su koji mogu bar ublažiti kriminalno ponašanje".

(FENA)

IRAN: Poginuli zvaničnici revolucionarne garde
Sanader postao savjetnik kanadske milionerke
ISTRAŽIVANJE U RUSIJI: Ne treba nam demokratija!
INSTITUT GALLUP: Hillary popularnija od Obame
SAZNAJEMO: Šefovi parlamentarnih stranaka iz RS danas u Beogradu Na sastanak sa srbijanskim predsjednikom Borisom Tadićem pozvani su predsjednici SNSD-a Milorad Dodik, SDS-a Mladen Bosić, DNS-a Marko Pavić, SP-a Petar Đokić, DP -a Dragan Čavić, SRS RS Milanko Mihaljica, te potpredsjednik PDP-a Branislav Borenović

Sa predsjednikom Srbije Borisom Tadićem Beogradu će se danas popodne sastati lideri parlamentarnih stranaka iz RS, kako bi razgovarali o procesu pregovora o ustavnim promjenama u BiH, koji je otvoren na inicijativu predstavnika EU i SAD u Butmiru.

Susret u Beogradu održaće se na poziv srbijanskog predsjednika, u okviru priprema za ponovni sastanak u Butmiru 20. oktobra.

Tadić je u Beograd pozvao predsjednike parlamentarnih stranka - SNSD-a Milorada Dodika, SDS-a Mladena Bosića, DNS-a Marka Pavića i SP-a Petra Đokića, DP -a Dragana Čavića i i SRS RS-a Milanka Mihaljicu, te potpredsjednika PDP-a Branislava Borenovića.

Razlog što je Tadić pozvao i lidera SDS-a u Beograd, najvjerovatnije je to što će biti potrebna i njegova podrška za izglasavanje eventualnih rješenja za ustavne promjene, koje moraju biti verifikovane u skupštinskoj proceduri.

Lider SNSD-a Milorad Dodik potvrdio je odlazak u Beograd, rekavši da je veoma važno da Srbija bude informisana i uključena u proces razgovora o ustavnim promjenama.

-Pretpostavljam da je ovaj susret motivisan prethodnom posjetom Džonsa i Martinuša Beogradu. Samo uz konsenzus svih potpisnika Aneksa 4 Dejtonskog mirovnog sporazuma, moguće je postići dogovor o eventualnim izmjenama Dejtonskog ustava- rekao je Dodik.

Da Beograd igra značajnu ulogu u procesu pregovaranja o ustavnim promjenama u BiH, koje su započete razgovorima u Butmiru, potvrđuje i činjenica da su proteklih nekoliko dana u Beogradu boravili predstavnici EU i SAD, koji su sa tamošnjim zvaničnicima razgovarali na tu temu.

(zurnal.info)