Novac

Podsticanje poljoprivredne proizvodnje
Fiktivnim računima do miliona iz budžeta
Konkurentnost
BiH i dalje posljednja u Evropi
SASE
Investitori na odmoru, dionice u slobodnom padu Najgore su prošli dioničari Bosnalijeka,  jer je samo tokom avgusta cijena ovih dionica pala za 18,9 posto, zaustavivši se na 10,5 maraka, što je najniži nivo u poslednje dvije i pol godine.

Avgustovski pad učinio je dionicu Bosnalijeka jednom od najlošijih investicija u ovoj godini . Tržišna cijena ovih dionica na kraju avgusta bila je za 25 posto niža od njihove cijene na početku godine, što znači da su investitori izgubili četvrtinu uloženog novca, pod uslovom da su ovu dionicu kupovali na početku godine i prodavali na kraju avgusta.  
S druge strane, oni koji su ovu dionicu kupovali krajem avgusta mogli bi  biti nagrađeni pristojnom zaradom, ukoliko se ova dionica u nekoliko narednih mjeseci ili čak sedmica oporavi.  

Najveći gubitnici dioničari Bosnalijeka i EP BiH


U vrhu liste gubitnika u avgusti našle su se i dionice mostarske Elektroprivrede HZ HB čija je cijena pala za 15,5 posto, što je drugi mjesec zaredom da ova dionica bilježi značajniji pad, čime se praktično vratila na nivo sa početka godine.

Tek malo bolje prošli su dioničari sarajevske Elektroprivrede BiH, jer je ova dionica avgust završila sa padom od 10 posto čime je i na godišnjem nivou ušla “u crveno”  i nakon prvih osam mjeseci ove godine dioničari su  izgubili 10,3 posto vrijednosti svoje investicije.

Ni dioničari Energoinvesta nisu se obradovali u prethodnom mjesecu jer je ova dionica na mjesečnom nivou izgubila 11,7 psoto svoje vrijednosti, ali je u odnosu na početak godine njena cijena još uvijek veća za devet posto, što investitorima predstavlja kakvu-takvu utjehu.

Izuzetak koji potvrđuje pravilo je dionica sarajevske Hidrogradnje koja u avgustu, usred sveopšteg potonuća dionica,  zabilježila mjesečni rast od 7,7 posto.

“Gubitaš” Hidrogradnja donijela najveću zaradu


Paradoksalno, dionice Hidrogradnje, kompanije koja iz godinu u godinu bilježi rastuće gubitke, pokazale su se kao najbolje ovogodišnja investicija, jer je u odnosu na početak godine njihova cijena na kraju avgusta bila čak za 60 posto veća, što je i u vremenima prosperiteta izuzetna zarada za investitore.

U avgustu je treći mjesec zaredom pad zabilježila i dionica najprofitabilnije domaće kompanije BH Telecoma, koja je tokom najvrelijeg mjeseca u ovoj godini izgubila pet psoto svoje vrijednosti, ali je od početka  godine ova dionica ipak u plusu, “mršavih” 1,4 posto.

Ljetni pad dionice BH Telecoma i nije neko iznenadjenje jer po pravilu njena cijena počinje rasti tokom proljeća, kako se približava isplata godišnje dividende, da bi nakon što dividenda bude isplaćena uslijedio pad . Ipak ovog puta dodatan motiv za nervozu investitora  je posustajanje BH Telecoma u tržišnoj utakmici sa konkurencijom iz Banja Luke, što se prije ili kasnije mora odraziti i na visinu profita.

Dioničari HT Mostar prošli su još i gore jer je nakon avgustovskog pada ove dionice od 8,3 posto i ova dionica na godišnjem nivou investitorima donijela gubitak pošto je na kraju avgusta njena cijena bila manja za jedan posto u odnosu  na cijenu sa početka godine.

{fusionchart id="90" SASE 0811}
 
Logika ne garantuje zaradu

Avgustovski sunovrat dionica Bosnalijeka i neočekivani uspon dionica Hidrogradnje, tek je jedan od primjera da  cijena dionica na SASE ne zavisi previše od fundamentalnih pokazatelja finansijskog “zdravlja” kompanije. Bosnalijek je i dalje jedna od uspješnijih i profitabilnih domaćih kompanija, u čijem poslovanju se u zadnjih mjesec dana ništa drastično nije promijenilo što bi opravdalo ovako drastičan pad tržišne cijene njihovih dionica.

Ni globalna kretanja na svjetskim tržištima ne utiču previše na cijene na domaćim berzama. Nakon opšteg sloma na berzama širom svijeta krajem 2008. godine uslijedio je oporavak, koji je većinu dionica vratio na nivo približan onome prije početka krize, što se na našim berzama nije dogodilo.

Umjesto fundamentalnih ekonomskih pokazatelja i glaobalnih trendova, na domaćim berzama negativne trendove diktira odsustvo potražnje i investitora sa svježim novcem, što dovodi do situacije da postojeći dioničari svoje dionice prodaju po principu “daj šta daš”, na zadovoljstvo kupaca.
(zurnal.info)

 

Kako se trošio budžet (1)
Hiljade maraka za fotografiju magarca

 

Od 56,2 miliona maraka koliko je u prošloj godini iz budžeta ukupno izdvojeno kao “transfer za poljoprivredu”, za “podršku očuvanja genoma autohtonih biljaka i životinja” potrošeno je 250.000 maraka.

Ulaganje u razvoj poljoprivrede i stočarstva nije sporno, ali revizorski izvještaj o način dodjele ovog novca krajnjim korisnicima, djeluje kao dobar scenarij za urnebesnu komediju.

Teoretski, svako može aplicirati sa svojim projektom i tražiti subvenciju iz budžeta FBiH, a ukoliko je dobije njen utrošak se mora opravdati odgovarajućim fakturama.

Sliku tvoju ljubim

Kako su pokazali broji primjeri u revizorskom izvještaju o poslovanju Ministarstva poljoprivrede FBiH u 2010. godni , nakon što novac iz budžeta završi na privatnim računima, niko se pretjerano nije zamarao provjerama da li su budžetska sredstva utrošena namjenski.

Apsolutni šampion je “neznani junak” koji je subvenciju iz federalnog budžeta za uzgoj magaraca opravdao tako što je federalnom ministarstvu poljoprivrede poslao - fotografiju magarca.

Utvrdili smo dodjelu sredstava fizičkoj osobi za realizaciju projekta “zaštita i uzgoj magarca“ koja je uz aplikaciju kojom dokazuje uložena sredstva dostavila sliku magaraca i kupoprodajni ugovor o kupovini zemljišta” navodi se u “Izvještaju o reviziji finansijskih izvještajaFederalnog ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva ”, Ureda za reviziju institucija FBiH.

Da je ulaganje u magarce uvijek dobar biznis potvrđuje i “Udruženje za zaštitu i očuvanje izvornih pasmina domaćih životinja” iz Širokog Brijega, koje je takođe tražilo i dobilo od federalnog ministarstva poljoprivrede pet hiljada maraka “za očuvanje autohtone vrste hercegovački magarac”.

Jedina razlika je što iz Širokog Brijega nije bilo “ni pisma, ni razglednice”, pa čak ni fotografije veselog magarca kojim bi se dokazala uložena sredstva.

Izgubljeni u vremenu i prostoru

Nije se dijelilo šakom i kapom samo magarcima. Za realizaciju “poticaja za Dopunske aktivnosti na poljoprivrednim gazdinstvima” u prošloj godini potrošeno je 799.992 KM i ovaj novac podijeljen je na 1.135 korisnika. Svaki poticaj poljhprivrednicima, koji će povećati domaću proizvodnju, dobro dođe ali je teško uvijek otkriti logiku i kriterije na osnovu kojih se dijelio novac.

Kako su utvrdili revizori u svom izvještaju “konstatujemo da je Udruženju građana “Gajret“ Orahovica, dodijeljeno 348 KM za Monografiju “Orahovica u vremenu i prostoru“ na osnovu potvrde kojom Udruženje samo sebi potvrđuju da su štampanje iste 21.09.2006. godine platili 700 KM”.

Sasvim logičnim se čini pitanje ko je ovdje izgubljen “u vremenu i prostoru”. Ili onaj ko je 2010. tražio pare namjenjene poljoprivrednim gazdinstvima za pokriće troškova monografije izdate četiri godine ranije ili onaj ko je ovaj zahtjev odobrio.

U federalnom ministarstvu poljoprivrede svjesni su problema i da je neophodno imati preciznu evidenciju o to me ko je konkretno dobio koliko novca, kada i za šta, pa su još 2008. godine zaključili ugovor sa sarajevskom kompanijom KING ICT, firmom kćerkom zagrebačke kompanije KING, o izradi “centralne baze podataka o svim vrstama novčanih podrški i njihovim korisnicima”.

Da se ne bi gubio obraz i poslije po čaršiji pričalo kako federalno ministarstvo poljoprivrede ne plaća, unaprijed je plaćen čitav iznos, 29.835 KM. “King ICT” je tako dobio pare ali ni nakon dvije godine nije isporučio naručeni i plaćeni softver.

Ne bi trebali prestrogo osuđivati firmu “KING ICT” zbog podebelog kašnjenja jer možda ljudi jednostavno nisu stigli zbog zauzetosti drugim, većim poslom koji su također dobili od federalmog ministarstva poljoprivrede.

Pentagon na Butmiru

Mi smo ozbiljna država a ministarstvo poljoprivrede FBiH ozbiljna institucija i ne može se poigravati sa sigurnošću podataka, pogotovu onih koji se odnose na dodjelu subvencija iz budžeta FBiH.

Stoga je ministarstvo poljoprivrede FBiH krenulo u ozbiljni investiciju, “opremanju sigurne sobe u prostorijama Federalnog zavoda za poljoprivredu na Butmiru “, što će koštati ukupno 1,76 miliona maraka, računujaći tu i opremu za ispostave u u 79 opština u FBiH kao i troškove promotivne kampanje.

Od ovih 1,76 miliona maraka, 401.499 maraka je vrijednost poslova povjerenih kompaniji KING ICT (sigurna soba i izrada aplikacije za podršku registara gazdinstava i klijenata), pri čemu činjenica da ova kompanije ranije unaprijed plaćeni posao nije obavila, nije predstavljala nikakvu smetnju.

S obzirom na cijenu “sigurne sobe” Ministarstva poljoprivrede FBiH, ona bi po sigurnosti i kapacitetima trebala biti približno u rangu operativnog centra Pentagona. Ima se, može se.

Porezni obveznici ipak trebaju biti zadovoljni, jer ipak je riječ samo o jednoj sobi. Koliko bi tek koštalo da se kojim slučajem Ministarstvo poljoprivrede FBiH odlučilo da im umjesto “sigurne sobe” treba čitava “sigurna kuća”, kako bi imena sretnih dobitnika poljoprivrednih subvencija iz budžeta FBiH, zajedno sa fotografijama razigranih magaraca, ostala nedostupna znatiželjnim očima.

(zurnal.info)

Link: Revizorski izvještaj

Kreditni rejting
BiH u društvu sa Ugandom i Zambijom Po ocjeni analitičara agencije Standard & Poors, trenutni kreditni rejting BiH, odnosno vjerovatnoća da eventualni kreditor bude uredno isplaćen,  ocijenjeni su sa B+, što je oznaka  za špekulativno, odnosno riskantno ulaganje, čime se BiH našla u istoj kategoriji kao Uganda i Zambija.

U očima analitičara  agencije Moody's, BiH stoji još gore, jer je po kategorizaciji ove agencije, BiH ocijenjena  sa B2, što označava visoko špekulativno ulaganje i za jedan stepen je niže od ocjene agencije Standard & Poors.

Kreditni rejting BiH - “smeće”

Raspravljati da li su u pravu analitičari agencija Moody's ili Standard & Poors je besmisleno, pošto  ocjene obje agencije kreditni rejting države BiH   svrstavaju u “smeće”,  a razlika je samo u nijansama, što znači da niti jedan ozbiljan investitor niti hoće niti smije pozajmiti novac BiH  jer je rizik da se izgubi uloženo jednostavno preveliki. Izuzetak su investitori sa izraženim kockarskim genima voljni da se upuste u veliki rizik ako je on praćen adekvatnom zaradom.

U odnosu na zemlje regije BiH ima ubjedljivo najgori rejting. Kreditni rejting Srbije, Makedonije i Crne Gore , po ocjeni agencije Standard & Poors,  je dvije stepenice iznad rejtinga BiH, mada se i njihov rejting svrstava u “smeće”. Pozajmljivanje novca ovim državama ocijenjuje se kao “nesigurno ulaganje”, što zanči da je rizik ipak manji nego kod eventualnog pozajmljivanja novca BiH.

Susjedna Hrvatska je ipak u drugoj kategoriji, iznad magične crte koja odvaja “smeće” od  država kojima pozajmljivanje novca nosi prihvatljiv rizik, sa ocjenom  rejtinga kod agencije Standard & Poors,  BBB-  čime se  Hrvatska svrstava u katgoriju zemalja s “niskim kreditnim rejtingom”. U odnosu na BiH Hrvatska je po rejtingu četiri stepenice iznad, kao i u mnogim drugim stvarima.

Najbolji kreditni rejting u regiji, očekivano, ima Slovenija, koju su analitičari  iz agencija  Standard & Poor  i Moody's svrstali u zemlje sa “visokim rejtingom” uz ocjenu AA, odnosno Aa2. Sloveniju od prvoklasnog rejtinga i ocjene AAA dijele samo dvije stepenice, dok je između Slovenije i BiH razlika 11 stepenica.

Najgore plasirana država po rejtingu u regiji i Evropi je Grčka, koja se i bukvalno nalazi na dnu tabele sa ocjenom CC odnosno Ca, te se i službeno smatra bankrotiranom državom,  pa se pozajmljivanje novca Grčkoj  tretira kao “ekstremno špekulativno ulaganje”. BiH sa svojim rejtingom i nije previše daleko jer je između nas i Grka razlika pet stepenica.

Niži rejting, više kamate


Konkretna posljedica ove igre “brojki i slova” svodi se na vrlo jednostavnu stvar, visinu kamate koju pojedina zemlja plaća na svjetskom tržištu na pozajmljeni novac. Pravilo je jednostavno, veći rejting rejting znači manji rizik za investitora pa su i kamate manje.

Trenutno, na svjetskom finansijskom tržištu kada novac pozajmljuje jedna Njemačka ili SAD, godišnja kamata je ispod tri posto. Za nesretnu Grčku, ta je cijena novca puno veća i kreće se oko 15 posto godišnje, što je kamata koju niti jedna normalna država ne može podnijeti. Zbog toga Grčka i vapi za solidarnom pozajmicom od ostalih članica EU kojima Grčka plaća nešto više od pet posto kamate godišnje.

Za razliku od vlada u ostatku svijeta, od SAD, Italije, Francuske, Velike Britanije, Španije, koje se lavovski bore za očuvanje i poboljšanje  kreditnog rejtinga svojih zemalja, naši političari ne pokazuju ni najmanji interes za kreditni rejting države kojom vladaju.

Sudeći po našem kreditnom rejtingu, koji je puno bliži Grčkoj nego Njemačkoj, ako bi BiH danas pokušala da se zaduži na svjetskom tržištu kockari sa viškom novca najvjerovatnije bi tražili  kamatu od 10-12 posto godišnje, što bi vraćanje takvih kredita učinilo nemogućom misijom.

Zaduživanje moguće samo uz lihvarske kamate


Srećom po domaće vlastodršce, BiH do sada nije ni pokušavala pozajmljivati novac na svjetskom tržištu već smo se provlačili sa “sadakom” u vidu kredita od Svjetske banke, Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD) i MMF-a, “švercujući se” u kategoriji najsiromašnijih zemalja na svijetu kojima se naplaćuju tek simbolične kamate.

BiH još nije primorana da pozajmljuje novac na svjetskom finansijskom tržištu pod komercijalnim uslovima, gdje presudnu ulogu igra upravo kreditni rejting, mada se postavlja logično pitanje kako domaće vlade u narednim godinama namjeravaju pokrivati manjak para u budžetima. Protekle dvije godine rupe su krpljene kreditom MMF-a, ali je nakon gotovo jednogodišnjeg cirkusa sa (ne)formiranjem državne vlade i MMF odlučio da do daljnjeg “zavrne slavinu”. 

Zbog mizernog kreditnog rejtinga BiH ipak  plaća visoku cijenu, iako država direktno ne pozajmljuje novac na svjetskom tržištu. Svaki ozbiljan investitor koji razmišlja o direktnom investiranju u BiH, prije svega pogleda kakav je kreditni rejting zemlje i već letimičan pogled na rang listu pokazuje mu da je investiranje u bilo koju drugu zemlju u regiji puno pametniji i sigurniji potez, od ulaganja u BiH.

Konačan rezultat je da je u  prošloj godini u BiH registrovano  simboličnih 135 miliona maraka direktnih stranih ulaganja, što samo potvrđuje da strani  investitori BiH zaobilaze u širokom luku.

Kreditni rejting  koji su BiH dodijelile međunarodne agencije i koji spada u kategoriju “smeća”, nije uzrok problema već posljedica  ukupnog stanja, od hronične političke krize i političke nestabilnosti do poslovnog okruženja u kome se uloga poduzetnika svodi na finansiranje nezajažljive administracije čije apetite ne bi mogao zadovoljiti ni budžet SAD. Na žalost, izgleda da  su analitičari međunarodnih rejting agencija  jedini koje takva situacija u BiH zabrinjava.
(zurnal.info)

 

SASE
Dionice Hidrogradnje i Energoinvesta ponovo rastu Radost vlasnika dionica HT Mostar i Elektroprivrede HZ HB zbog snažnog skoka vrijednosti ovih dionica u junu kratko je trajala, jer je taj dobitak već u julu bio izbrisan. Vrijednost dionica mostarske Elektroprivrede HZ HB  tokom jula pala je za 9,9 posto čime je anuliran  junski rast ove dionice od 14 posto. I pored ovog pada vlasnici ovih dionica su još uvijek u plusu jer je njihova tržišna cijena na SASE na kraju jula ipak bila za 20 posto veća nego na početku godine, što je rezultat znatno bolji od prosjeka tržišta.
Gubitak u julu uknjižili su i dioničari HT Mostar koji su tokom mjesec dana izgubili 9,5 posto vrijednosti svoje investicije, ali su na godišnjem nivou i dalje u skromnom plusu od 7,9 posto.
Bosnalijek i dalje u padu
Najviše razloga za zadovoljstvo u julu imali su vlasnici dionica sarajevske Hidrogradnje čija je cijena, nakon pada tokom maja i juna, u julu ponovo zabilježila rast, od 9,5 posto. Dionica Hidrogradnje tako i dalje ostaje jedna od najboljih ovogodišnjih investicija jer je u odnosu na početak godine njena cijena na kraju jula bila veća za 48,5 posto.
Za razliku od dioničara Hidrogradnje, vlasnici dionica Bosnalijeka su u ovoj godini na gubitku. Iako je Bosnalijekova dionica u julu zabilježila minimalan pad od 0,4 posto, u odnosu na početak godine njena cijena manja je za 8,4 posto, što ovu dionicu čini izuzetkom jer su u prosjeku cijene dionica na SASE tokom prvih sedam mjeseci ove godine porasle za sedam posto.
U julu su se konačno obradovali i dioničari Energoinvesta jer je nakon pet mjeseci pada ova dionica po prvi put na mjesečnom nivou zabilježila rast i to od 4,4 posto. Zahvaljujući snažnom januarskom skoku od 55 posto, dioničari Energoinvesta su i dalje u plusu, pošto je cijena ove dionice na kraju jula bila za 23,6 posto veća nego na početku godine.
Među dobitnicima u julu našla se i dionica  Elektroprivrede BiH  koja je nakon tri mjeseca pada ponovo uknjižila rast, istina simboličan od dva posto. Ipak i pored ovog skromnog rasta  dionice EP BiH nisu se pokazale dobrom investicijom jer im je cijena i dalje niža nego na početku godine, za 0,07 posto.
{fusionchart id="89" SASE juli 2011}
Dobra vijest za investitore je da je ukupan julski promet na SASE od 10 miliona maraka, duplo veći od prometa u julu prošle godine što je ohrabrujući  pokazatelj  povećanog interesa kupaca. Ipak ovih desetak miliona maraka je još uvijek jako daleko od 64 miliona maraka mjesečnog prometa iz jula 2007. godine. Hoće li se ovaj interes investitora zadržati do kraja godine, drugo je pitanje.
Globalni trendovi ne važe na SASE
Nagli pad cijena dionica i panična rasprodaja dionica na svjetskim berzama poslednjih desetak dana ne djeluju ohrabrujuće, ali za investitore na SASE u ovom slučaju utješno je što logika koja prati kretanje cijena na svjetskim berzama uglavnom ne važi na domaćoj berzi. Sunovrat dionica na SASE počeo je znatno prije globalnog finansijskog sloma, dok  je oporavak koji je potom  uslijedio na bezama od New Yorka  do Tokija, zaobišao domaće berze.
Investitorima  tako samo preostaje da se nadaju da će se i ovog puta  cijene dionica na SASE kretati u suprotnom smjeru od globalnog trenda. Tako bi nakon tri godine uzastopnog pada, barem na kraju ove godine, dioničari mogli uknjižiti kakav-takav rast vrijednosti svojih dionica, jer cijene većine dionica teško da mogu pasti niže od nivoa na kojem su bile na početku ove godine.
(zurnal.info)

Dužničko ropstvo
Svaka porodica u BiH duguje 13 hiljada maraka

Svako ko vjeruje da je vanjski dug države, “tamo nečiji” i da nema veze sa običnim smrtnicima, neka pita Grke, Irce i Portugalce, kako to izgleda kad ovi dugovi dospiju na naplatu i ko ih na kraju otplaćuje.

U prosjeku, svaki građanim BiH od novorođene bebe do najstarijeg penzionera, dužan je bankama i stranim povjeriocima 3.277 maraka. Kako pokazuju podaci Centralne banke BiH dugoročni i kratkoročni krediti koje su domaće banke odobrile građanima, na kraju maja su iznosili impresivnih 6,36 milijardi maraka od čega 5,5 milijardi maraka čine dugoročni krediti.

Dug bankama osam prosječnih plata

Domaćim bankama tako svaki građanin BiH u prosjeku duguje 1.655 maraka a prosječna porodica 6.621 marku. Za vraćanje duga bankama prosječnoj porodici trebalo bi više od osam prosječnih plata koje trenutno u BiH iznose 800 maraka. Naravno, ovdje se radi samo o glavnici a kada se dodaju kamate, onda će za vraćanje pozajmljenog novca bankama trebati još više novca, pogotovu što glavninu duga bankama čine dugoročni krediti.

Ako se iznosu duga bankama doda i vanjski dug BiH, koji je na kraju marta iznosio 6,23 milijarde maraka, onda se ukupan dug prosječne podrodice udvostručuje, pa bi im trebalo 16 prosječnih mjesečnih zarada da otplate ovaj dug.

Štednja veća od kredita

Druga strana priče je da građani BiH u domaćim bankama, od kojih su pozajmili 6,3 milijarde, istovremeno u tim istim bankama imaju 6,6 milijardi. Kao oročenu štednju, građani su u bankama pohranili 3,99 milijardi maraka dok na ostalim računima, kao sredstva po viđenju, imaju dodatnih 2,6 milijardi maraka.

Tako se ponovo dolazi do zanimljivog paradoksa, da u prosjeku, svaki građanim BiH u banci ima 1.733 marke od kojih je 1.039 maraka oročena štednja, što znači da, u prosjeku, banke više duguju građanima nego građani bankama.

Jedini problem sa ovom računicom je da je ona matematički tačna, ali da nema blage veze sa stvarnošću. Oni sa viškom novca za oročavanje u bankama, imaju na knjižicama puno više od prosječnih 1.039 maraka dok istovremeno oni koji su podizali kredite bankama duguju puno više od prosječnih 1.655 maraka, a broj “štediša” u BiH, u odnosu na broj dužnika gotovo je zanemarljiv.

Loša vijest je da će ukupna zaduženost građana nastaviti da raste dok je značajniji rast plata, a pogotovu penzija, više nego upitan. Svi najavljeni veliki infrastrukturni projekti, poput gradnje autoputa i sličnih projekata, podrazumjevaju dalje zaduživanje BiH kroz uzimanje novih kredita koje će također trebati vraćati.

Kredit za svakodnevno preživljanje

U stvarnom životu, građani BiH su već u dužničkom ropstvu kod banaka jer se krediti ne uzimaju samo za kapitalne nabavke, poput kupovine stanova ili automobila, već za svakodnevno preživljanje, pri čemu se novim kreditima pokušavaju otplatiti stari, već potrošeni krediti čije je uredno vraćanje postalo pretežak teret.

Nije problem visina zaduženosti građana već što su njihova primanja niska. Banke se za sada ponašaju prilično nonšalantno, prevaljujući po automatizmu teret otplate kredita na žirante u slučajevima kada dužnik više ne može da plaća, ali je pitanje šta će se desiti kada ni žiranti ne budu više mogli plaćati dugove bankama. Cinici su odavno zaključili da “kada dugujete banci hiljadu maraka to je vaš problem, a kada dugujete milion onda je to problem banke”. Za sada ni bankari ni domaća vlast nisu shvatili da su dugovi građana, koji sve teže sastavljaju kraj sa krajem, bez posla i redovnih pristojnih prihoda, podjednako i njihov problem.

(zurnal.info)

Prvo polugodište na SASE
Zarada na dionicama Hidrogradnje, gubitak na Bosnalijeku

 

U odnosu na početak godine, na kraju juna većina dionica na Sarajevskoj berzi (SASE) zabilježila je rast tržišne cijene dok je vrijednost indeksa SASX-10, koji obuhvata 10 najlikvidnijih dionica na SASE, porasla za 9,6 posto a indeks SASE-30 porastao je za 12,5 posto.

Rast vrijednosti znatno veći od prosjeka uknjižile su dionice Hidrogradnje, mostarske elektroprivrede HZ HB, HT Mostar, Energoinvesta, dok su polugodište u minusu završile nekadašnje perjanice na SASE, Bosnalijek i Sarajevo osiguranje.

Najprofitabilnije ulaganje u dionice Hidrogradnje

Kao ubjedljivo najbolja investicija u ovoj godini pokazala se dionica Hidrogradnje. Istina, trebalo je imati hrabrosti pa krajem prošle godine uložiti novac u dionicu čija se cijena srozala na rekordno nizak nivo.

Rizik se isplatio pošto je cijena dionica Hidrogradnje na kraju juna bila za 35,5 posto veća nego na početku godine, što je u ovim kriznim vremenima zarada koja se teško može postići u bilo kojem drugom legalnom poslu. Za one sa “kasnim paljenjem”, dionica Hidrogradnje već je prošlost jer nakon ekstremnog skoka u januaru od 60 posto, poslednja dva mjeseca cijena ove dionice je u padu, ali je uprkos ovom padu njen šestomjesečni saldo još uvijek pozitivan.

Uz dioničare Hidrogradnje, podjednako razloga za zadovoljstvo imaju i dioničari mostarske Elektroprivrede HZ HB, čija je dionica tokom prvog polugodišta porasla za 33,6 posto uz “bonus” u vidu dividende za prošlu godinu od 2,17 maraka po dionici.

Rast veći od prosjeka od početka godine zabilježile su i dionice HT Mostar i sarajevskog Energoinvesta. Dionica mostarskog telekoma na kraju juna vrijedila je 19,3 posto više nego na početku godine dok je vrijednost dionice Energoinvesta porasla za 18,4 posto.

U prvom polugodištu zaradili su i dioničari BH Telecoma, istina nešto manje, jer je vrijednost ove dionice porasla za 9,5 posto što je u nivou prosjeka tržišta, ali će ukupna zarada investitora biti povećana za iznos dividende koja će biti isplaćena iz prošlogodišnjeg profita kompanije.

Bosnalijek na nizbrdici

Dok većina investitora na SASE sabira zaradu, dioničari Bosnalijaka, Elektroprivrede BiH i Sarajevo osiguranja, u prvih šest mjeseci uknjižili su gubitak.

Dionica Bosnalijeka izgubila je u prvom polugodištu osam posto svoje vrijednosti iako je riječ praktično o jedinoj preostaloj dionici na službenoj kotaciji SASE, što bi trebalo predstavljati značajnu prednost i dodatnu sigurnost za investitore.

Na gubitku su i dioničari Elektroprivrede BiH čija je dionica na kraju juna vrijedila dva posto manje nego na početku godine. Loša vijest za investitore je da ova dionica poslednja tri mjeseca bilježi kontinuirani pad, što nikako ne djeluje ohrabrujuće, pogotovu ako se imaju u vidu prošlogodišnji rezultati poslovanja koji su obilježeni milionskim gubicima.

Dionica Sarajevo osiguranja takođe je prvo polugodište završila sa minusom od 0,5 posto, zahvaljujući prije svega žestokom padu njene vrijednosti u junu od 15 posto. Povlačenje Sarajevo osiguranja sa službene kotacije očigledno nije djelovalo pozitivno na njenu vrijednost te predstavlja neugodno iznenađenje za dioničare.

{fusionchart id="88" SASE 0611}

Svjetlo na kraju tunela

Investitori na SASE konačno su barem djelimično nadoknadili trogodišnje gubitke, ali cijene dionica su još uvijek jako daleko od nivoa koji su dostigle početkom 2007. godine. Nakon tri godine kntinuiranog pada, makar i simboličan šetomjesečni rast dionica na SASE označava konačnu promjenu trenda i vraća nadu investitorima. Razlog za uzdržanost od pretjerane euforije je ipak i dalje skroman promet na SASE koji je neuporediv sa prometom iz “zlatnog doba” od prije četiri godine. Dugoročan oporavak i stabilnost tržišta mogu donijeti samo ozbiljni investitori sa svježim novcem, a oni za sada izgleda više kibicuju nego šta trguju na SASE.

(zurnal.info)

DOSSIER: Bosnalijek
Prevare na berzi, skupocjeni auti i luksuzna ljetovanja

Interaktivna grafika nudi prikaz svih tekstova koje je Žurnal objavio o domaćoj farmaceutskoj kompaniji Bosnalijek. Pregled je moguć hronologijski, kao niz ili jednostavni spisak tekstova. Svaki od tekstova moguće je čitati klikom na link, ispod naziva teme.

(zurnal.info)

Banke
Inflacija “jede” štednju građana

Prema podacima Agencije za statistiku BiH, inflacija u BiH je u aprilu iznosila četiri posto na godišnjem nivou i to je treći mjesec zaredom kako inflacija bilježi kontinuirani rast.

Istovremeno, kako pokazuju podaci Centralne banke BiH, prosječna kamata na oročenu štednju u KM u domaćim bankama u aprilu je iznosila tek 2,75 posto i već treći mjesec zaredom bilježi pad.

Tako se došlo u paradoksalnu situaciju da dok inflacija u BiH raste, kamate na oročenu štednju padaju. U teoriji, kamata koju banke plaćaju građanima trebala bi biti barem malo veća od stope inflacije, jer u suprotnom štednja u bankama gubi svaki smisao.

Oročeno 3,9 milijardi maraka

Bez obzira na krizu, građani su u domaćim bankama na kraju aprila držali oročenih 3,9 milijardi maraka, što je za 270 miliona maraka više nego u aprilu prošle godine, ali zbog rasta inflacije od početka ove godine realna vrijednost ovog novca se svakodnevno smanjuje.

I dok bankari već najavljuju da bi kamate na novac koji oni pozajmljuju građanima i preduzećima do kraja godine mogle porasti, eventualni rast kamata na novac koji građani drže u bankama, bankari ne pominju.

Skok inflacije iznad visine kamata na oročenu štednju teško da je kratkoročna anomalija imajući u vidu najavljeno poskupljenje struje kao i očekivani rast cijena nafte i hrane na svjetskom tržištu, što lančano dovodi do novih poskupljenja i većih životnih troškova, što znači i dalji rast inflacije.

Građani su se tako našli u pat poziciji da u svakoj varijanti gube. Zbog niskih kamata gube držeći novac u banci, a ukoliko novac prebace u “dušeke”, zbog inflacije gube još i više. Štediše sa viškom novca na raspolaganju tako nemaju previše alternativa za ulaganje novca.

Ulaganje u dionice domaćih kompanija i u otvorene investicijske fondove, u situaciji kada domaće berze tavore, nije alternativa onima koji preferiraju sigurnost ulaganja naspram neizvjesne zarade.

{fusionchart id="87" inflacija 0411}

Inflacija smanjuje plate

Sretni vlasnici 3,9 milijardi maraka oročenih u domaćim bankama već će se nekako snaći, ali ceh rastuće inflacije platiće većina građana koji ionako sa postojećim primanjima jedva uspjevaju preživjeti mjesec dana.

Plate u BiH, a pogotovu penzije, ne prate rast troškova života i izuzimajući zaposlene koji plate primaju iz budžeta, ostali zaposleni se mogu smatrati sretnim ukoliko i postojeće plate dobijaju na vrijeme a o njihovom povećanju poslodavci i ne razmišljaju.

Trenutna stopa godišnje inflacije od četiri posto, ukoliko se zadrži na ovom nivou , značila bi da svakom zaposlenom sa prosječnom platom od 800 maraka inflacija mjesečno “pojede” 32 marke mjesečno, odnosno 384 marke godišnje.

Iako bankarima nikada nije bio problem pronaći opravdanje za povećanje kamata na kredite koje daju građanima i preduzećima, rast inflacije je sasvim dobar i logičan povod za novo povećanje aktivnih kamata. Rezultat je da bi u tom slučaju teret otplate postojećih kredita, već ionako prezaduženih građana, bio dodatno povećan.

Tako bi životni standard građana, pogotovu onim sa najmanjim primanjima, koji kredite uzimaju da bi pokrili svakodnevne troškove, bio dvostruko ugrožen. Veće rate kredita ostavile bi manje novca za ostale potrebe a i ta preostala suma zbog inflacije bi izgubila dio svoje dosadašnje relne vrijednosti.

Bogati se štite kamatom

Najbolje čemu se štediše mogu nadati je da do kraja godine stopa inflacije zabilježi barem blaži pad kako bi se izjednačila sa trenutnim kamatama na oročenu štednju.

Istina, i u tom slučaju štediše ne bi ništa zaradile ali barem ne bi bili ni na gubitku, jer bi im zarada u vidu kamate barem pokrila dio koji je tokom godine pojela inflacija.

Ostatak građana, koji nema tu sreću da ima od čega uštedjeti, nižoj stopi inflacije trebali bi se radovati isključivo zbog činjenice da bi u tom slučaju mogli samo da se tješe da su “još dobro i prošli”, te da su im primanja realno manja “samo” tri posto.

(zurnal.info)