Tag: "Mirnes Sokolović"

HOLOKAUST I KULTURA
Malakh Ha-Mavet i moć govora u Auschwitzu Na današnji dan, 27. januara 1945. godine, vojnici Crvene armije oslobodili su Auschwitz, najveći koncentracioni logor nacističke Njemačke. Ništa više nije bilo isto, kaže Steiner, kad se saznalo da čovjek može čitati Goethea ili Rilkea navečer, da može slušati Bacha i Schuberta, i ići ujutro na posao u Auschwitz.
ZA NEUSTAVNU KNJIŽEVNOST
Koje je nacionalnosti vaš omiljeni pisac? Naseliće se negdje u Krajini ili na Pešteru neki avganistanski dječak, naučit će ovaj jezik brilijantno kao što je Nabokov naučio engleski, napisaće za dvadeset godina roman bolji nego što je Srce tame, i koliko će se on osjećati bošnjački, srpski ili hrvatski, koliko bosanskohercegovački, gdje da ga naši teoretičari dovraga svrstaju? Hoće li čekati da se izjasni Bošnjakom, Srbinom ili Hrvatom?
Zašto je nestao Parergon
Antifašistička polemika protiv kolaboracionista u BiH U Parergonu, kao da je došlo vrijeme da se preispita uloga muslimanskog establišmenta, svih tih prvaka Islamske zajednice, Jugoslovenske muslimanske organizacije, vodećih intelektualaca i veleposjednika, u kolaboraciji sa nacističkim režimima Nezavisne države Hrvatske ili Trećim rajhom
LJUBAV U KAPITALIZMU I KOMUNIZMU
Buržoaska vještica i prorok seksualnog oslobođenja Za razliku od seksualne revolucije u SAD-u, koja nije pozivala na otpor protiv braka nego na promjenu unutar braka, sovjetski teoretičari tih godina pozivaju i na ukidanje bračne zajednice, debatirajući živo o seksualnim pitanjima
Nacional-lingvističke nedoumice
Čitajte Selimovićev Otok i Grozdanin hihot Hamze Hume! Lingvisti danas na raznim stranama svoj koncept osjećaju bespotrebnim ako je neiskoristiv u dnevnopolitičke svrhe, žudeći prije svega za pažnjom vladajućih
PARODIJE PREDRAGA LUCIĆA
Žonglirati i pjevati jezikom zločinaca Lucić je imao tu nesreću da uobličava jedno od najtežih i najkrvavijih razdoblja, a da niko od njega te stvari nije ispjevao lakše i humornije, a da možda nikad ništa u našoj književnosti nije bilo dato urnebesnije, kao te godine nacionalizma, rata i zločina 90-tih, i kasnije, koje su u nekoliko tomova ispjevane
Kroki za portret Stanka Lasića (1927-2017)
Kultura u sjeni vješala Koristeći mogućnost da bude na strani i esencijalističke i egzistencijalističke moralne solucije, Lasić je podupirao Tuđmana i hrvatski državni projekt, ali i među prvima upozorio da je Oluja najveći hrvatski promašaj, dovodeći u okviru svog angažmana u kontakt dvije antinomije