Imperija Dodik

Čudo na Čemernom – tunel se sam produžava

zurnal.info

U decembru 2010. godine, samoinicijativnu ponudu za gradnju autoputa Banja Luka -Doboj vladi RS podnijela je španska firma “Isolux Corsan”. U vladi su imali nekoliko razgovora, ali u javnost je malo šta procurilo. Španci su kratko bili aktuelni, a ekonomisti su njihovu ponudu ocijenili kao neozbiljnu.
Nakon tri propale priče, u vladi su počeli da pripremaju teren za uvođenje u posao domaćih kompanija. Nekoliko moćnih kompanija, koje su bliske aktuelnoj vlasti, procijenile su da bi i one mogle zaraditi, učestvujući u projektu gradnje autoputa Banja Luka - Doboj.

SLOBODANOV KONZORCIJUM

Sastavljen je konzorcijum od sedam kompanija sa sjedištem u Republici Srpskoj. Na čelu konzorcijuma je Slobodan Stanković, vlasnik “Integral inženjeringa”. U projektu su ga pratili “Niskogradnja” Laktaši, “Bijeljina putevi”, “Romanija putevi”, “Hercegovina putevi”, “Zvornik putevi” i GP “Put”, Istočno Sarajevo.
Članovi konzorcijuma, sa Stankovićem na čelu, osmislili su da oni u gradnji autoputa učestvuju sa 30 posto kapitala, dok bi ostatak finansirala Republika Srpska kroz ranije reprogramirane obaveze ovim firmama. Priča o domaćem konzorcijumu bila je aktuelna do odlaska predsjednika vlade Aleksandra Džombića u Kinu, u maju 2011. godine. Nerealan projekat prepuštanja domaćim graditeljima posla gradnje autoputa propao je isključivo zato što nije bilo para.
Iz Kine se Džombić vratio sa informacijom da su i Kinezi zainteresovani za gradnju autoputa Banja Luka – Doboj, a za njim su došli predstavnici kompanije “China road and bridge corporation”. Nakon toga, Džombić je pojasnio da za gradnju autoputa postoje dvije opcije, “ili Kinezi ili javni tender”. Nije rekao koliko će RS, ukoliko konačno raspiše tender, izgubiti vremena, jer je vrijeme bilo jedno od opravdanja davanja prednosti direktnim pogodbama.

ČEMERNO

“Ovo je jedan od najvažnijih infrastrukturnih projekata, vjerovatno u mandatu ove Vlade, ovdje na ovom prostoru. Kada sam preuzeo mandat predsjednika Vlade, mi smo jasno u svom ekspozeu, kao obavezu Vlade RS u ovom mandatnom periodu, preuzeli obavezu da ćemo obezbijediti finansiranje, početak i izgradnju ovog zahtjevnog infrastrukturnog projekta, dakle, koji smo nazvali radno - Čemerno, koji treba da riješi problem klizišta, ali ono, što je još važnije, da spoji jedan i drugi dio RS i da omogući nesmetanu komunikaciju sa jasnom aspiracijom da postane najvažniji putni pravac koji će povezivati Srbiju sa ovim dijelom dole jadranske obale”.

Ovim riječima je premijer Milorad Dodik u septembru 2008. godine svečano otvorio radove na Čemernom, duboko svjestan da ih odmah može i zatvoriti, jer ne postoji nikakva šansa da oni ikada budu završeni. Sve što se do tada, ali i nakon tog “svečanog” trenutka događalo, svjedočanstvo je o bezobzirnosti vlasti. Sama činjenica da je Slobodan Stanković angažovan na ovom poslu, dovoljna je sama po sebi za spoznaju da je navodna izgradnja kvalitetnog puta preko Čemernog afera, čije stvarne razmjere će se moći spoznati tek kada aktuelni režim ode sa vlasti.

Gacko_put__preko__Cemernog__po_planu

Odlukom od 9.10.2007. godine predsjednik Savjeta za razvoj RS odobrio je finansiranje projekta «trajno rješenje klizišta Čemerno na putu Gacko-Foča».

Predstavnici JP «Putevi RS» Ministarstva saobraćaja i veza i Ministarstva finansija potpisali su 6.12.2007. u Banjaluci Memorandum o sanaciji klizišta na prevoju Čemerno u vrijednosti od cca 72 miliona KM, što su stručnjaci okarakterisali kao optimizam, jer u ovaj drum, da bi poslužio svojoj svrsi, potrebno je bilo uložiti najmanje 120 miliona maraka. Naravno, ovako niska cijena je dogovorena kako bi Stanković preuzeo posao, a onda će se naknadnim aneksima stići ona od 120 miliona.

PROJEKTNA DOKUMENTACIJA

Projektnu dokumentaciju na nivou izvođačkog projekta za prevoj Čemerno je 2002. godine uradio Urbanistički zavod iz Banjaluke. Zbog složenosti posla na ovom projektu angažovani su iskusni i priznati beogradski stručnjaci, a sva dokumentacija sastoji se od 14 knjiga u kojima su elaborirani svi potrebni elementi za građenje.

Na osnovu ove dokumentacije pripremljena je tenderska dokumentacija i raspisan tender na kojem je najpovoljniju ponudu dao „Integral inženjering“. Ugovor o izvođenju radova sa ovom firmom potpisan je 15.05. 2008. godine, nakon čega dolazi do preokreta!

Iz nepoznatih razloga u junu 2008. godine izmjenjuju se ključni dijelovi projekta kojima Stankovićeva firma i prije ulaska u radove povećava količinu radova, a time i ugovorenu cijenu. Npr. dužina tunela Čemerno se sa predviđenih 1468 metara povećava na 1757 m, što je za 300 metara duže i pet miliona skuplje. Tu nije kraj priče, jer se u septembru taj tunel izdužio na cijelih 2300 metara, odnosno kilometar duže od prvobitnog projekta i, naravno, dvadeset miliona maraka skuplje!

Umjesto da nakon izmjene projekta ponovo raspiše tender, Mladen Lazendić, direktor Puteva RS, dozvoljava „Integralu“ da radi projektnu dokumentaciju. Na ovom mjestu kreće prava zavrzlama, jer „Integral“ ne samo da radi novi projekat, već i reviziju projekta. To je u nadležnosti „Instituta za građevinarstvo“, odnosno firme koja je u sastavu konzorcijuma „Integral inženjering“ i čiji je vlasnik Slavica Stanković, supruga Slobodana Stankovića. Da bi se cijela ova priča zaokružila, i nadzor nad izvođenjem radova dat je Institutu građevinarstva. Sve na jednom mjestu i u porodici Stanković.

SVE U JEDNOJ FIRMI

Jasno je da su u cijelom ovom poslu JP „Putevi“ samo prolazna stanica preko koje budžetske pare jure na račune „Integrala“, a odatle na privatne račune. Navodne slučajnosti da jedna firma projektuje, revidira projekat, izvodi radove i vrši nadzor nad radovima nema nigdje na svijetu.

Odmah nakon potpisivanja ugovora u maju 2008. godine, „Putevi“ su uplatili avans izvođaču radova firmi Integral Inženjering od 15 miliona KM, odnosno 20 posto od ugovorene cijene. Uobičajeno je da se uplati svega deset posto, a nepoznato je koja je banka, (ako je to uopšte bila banka), dala garanciju za ovako visok avans.

Avansi tu ne prestaju, jer u junu i julu 2009. godine, kada nije bilo urađeno ni dva posto radova na izgradnji zaobilaznice, odobreno je i isplaćeno dodatnih 51,5 miliona maraka «Integralu». Učinjeno je to bez bankovne garancije i bilo kakvog obezbjeđenja. (Znači, svi radovi su se trebali odvijati na časnu riječ izvođača, i njegovu dobru volju da privede radove kraju). Tim novcem, uz još neke sitnije uplate, isplaćen je u potpunosti ugovor od 72 miliona KM za Čemerno.

Par dana nakon ove uplate od 55 miliona, na računu „Integrala“ nije bilo ni jedne jedine marke. Stanković je bio bez para i nijedna banka mu tada, već duže od godinu nije htjela dati ni kredit niti garanciju. Pitanje je gdje su nestale pare i na čijim su računima završile, a pitanje je i kojim parama će se završiti Čemerno.

NEMA KRAJA RADOVIMA

Cubrilovic_Nedeljko_a

Ministar saobraćaja i veza Nedeljko Čubrilović tvrdio je prilikom potpisivanja Memoranduma o finansiranju radova, (06. 12. 2007. godine), da će izgradnja obilaznog puta sa velikim objektima, (tunel od 2300 m i most dužine oko 320 m), biti završena do pocetka 2011. Po svemu sudeći, čak i kada bi bilo novca, cesta preko Čemernog neće biti gotova do kraja 2012. godine.

Suštinski problem, koji će građane ovog entiteta koštati desetine miliona maraka, je što se radovi izvode bez projekta, pa nije jasno po čijim direktivama, proračunima i crtežima se radi, odnosno da li je za takav projekat, koji se na Čemernom implementira, uopšte izdata građevinska dozvola. Ako je dozvola i izdata, postavlja se pitanje da li je inspekcija ikada posjetila gradilište i utvrdila da li se radovi izvode u skladu sa projektnom dokumentacijom ili ne?! Prema onom što i laik može vidjeti na terenu, a i prema tvrdnjama stručnjaka, radovi su se izvodili prema sklonostima pojedinaca i njihovoj sposobnosti da počnu i završe pojedinu fazu radova. Trenutno nema nikakvih radova.

Nije uopšte čudno, jer je sve rađeno na iznimno neobičan način. ŽGP radi objekat (most Trnova Luka) koji nije bio predmet tenderske dokumentacije. U tenderu je bio sasvim drugi objekat (duži za oko 100 m i naslonjen na hrbat - gredu brda koje ga vodi do tunela Surdup). Visinski položaj mosta je znatno spušten; on se naslanja na padinu, odnosno značajno se zasjeca u padinu i izaziva odronjavanje materijala a stvara se novo potencijalno klizište.

Cilj projekta je bio da se obiđe čuveno klizište Čemerno, a novim rješenjem “Integrala” se izaziva novo klizište, koje će se morati sanirati i prije nego što put bude izgrađen.

Prema navodima radnika ŽGP-a, već je morala biti urađena sanacija prvog stuba mosta upravo zbog promjene trase i loše nosivosti tla ispod njega. Jednostavnije rečeno, stub se srušio, pa su morali podizati novi. Osim ovog, srušio se još jedan stub, koji je nanovo rađen. Posebna priča su elementi mosta od čelika koji će biti nosači na ovom mostu u surovim klimatskim uslovima (sa poslovično lošim održavanjem). Prema riječima stručnjaka, konstrukcija neće moći izdržati ni deset godina, a da ne bude morala biti podvrgnuta velikim popravkama.

Interesantna je i nova trasa puta od mosta do tunela Surdup gdje je, bukvalno, izmišljena serpentina, koja, takođe, nije bila predviđena projektom koji je bio dio tenderske dokumentacije.

Na tunelu Surdup (koji treba biti dugačak oko 300m) nema radova. Na glavnom tunelu Čemerno jedino su se odvijali radovi, ali je firma CPM iz Lukavca, nakon stečaja slovenačkog CPM, napustila gradilište. Probijeno je oko 1500 m tunela a primarna betonska obloga unutar tunela je urađena na oko 1200 m. Usljed problema i neobučenosti došlo je i do teže povrede nekoliko radnika. Naravno, niko nije odgovarao.

Izvođač, projektant, nadzorni organ, to jest “Integral inženjering” sve vrijeme smišljao je “dodatne radove” kako bi obezbjedio potpisivanje novih aneksa sa novim milionima, a na uštrb posla koji je ionako preplaćen. Potrebno je samo preračunati koliko je izvođač uštedio novca skraćivanjem kapitalnih objekata na cesti, odnosno za koliko je povećao probleme bezbjednosti u saobraćaju primjenom maksimalno dopuštenih nagiba trase u tunelu i na mostu i ubacivanjem pomenute serpentine.

MINISTAR ČUBRILOVIĆ POTVRĐUJE SVE NAVODE

Stankovic_integral_03Ministar saobraćaja i veza Nedeljko Čubrilović je 16. 12. 2010., u odgovoru na poslaničko pitanje, saopštio finansijske detalje ugovora o rekonstrukciji klizišta na Čemernom.

- Ugovor o izvođenju radova na objektu “Trajno rješenje klizišta Čemerno na magistralnom putu M-20, dionica Vrba-Trnova Luka od km 11 + 400 dok km 20+ 200”, referenca broj 104/07 potpisan je sa izabranim izvođačem “Integral inženjering” a.d. Laktaši dana 14. 50. 2008. godine pod brojem 01-345-2805/08, odnosno pod brojem 440-2/08 na iznos od 71.846.761,00 KM. Ugovor o vršenju stručno-tehničkog nadzora sklopljen je dana 19.09.2008. godine pod brojem 01-345-5789/08, odnosno pod brojem 300-1/08 od 15. 09. 2008. godine na iznos od 1.306.890,00 KM. Rok izvođenja radova je tri godine.

Urbanistička saglasnost broj: 15-346-325/09 od 7.08.2009. godine na objektu “Trajno rješenje klizišta Čemerno na magistralnom putu M-20, dionica Vrba-Trnova Luka od km 11 + 400 dok km 20+ 200”. Odobrenje za građenje “radi izvođenja radova na dijelu od km 11+375,64 do izlaznog portala tunela “Čemerno” na stacionaži 11+166,00 u dužini od l=3.790,36 m” izdato je pod brojem 15-360-67/09 od 25.02.2010. godine.

Uplata po prvoj privremenoj situaciji na iznos od 2.391.500,32 KM plaćena dana 6.10.2008. godine.

Avans je po osnovu člana 43.1. posebnih uslova Ugovora plaćen u iznosu od 20% ugovorene vrijednosti, odnosno 14.369.352,38 KM dana 18.6. 2008. godine.

Sporazumom o izmjeni ugovora broj: 03-345-2805-2/08 od 22.6. 2009. godine članom 1., a na osnovu saglasnosti Ministarstva finansija broj: 06.10/421-844-1/09 od 19.6.2009. donesen je zaključak Vlade RS broj 04/1-012-2-1199/09 od 29.6. 2009. godine, te su uplaćena sredstva u iznosu od 31.000.000 KM dana 1.07. 2009. i iznos od 20.493.570,25 km dana 3.07. 2009. godine.

Zaključak o dopuni zaključka Vlade RS broj: 04/1-012-2-1199/09 od 29.06. 2009. godine broj: 03/1-012-2-532/10 od 8.04. 2010. godine uplaćen iznos od 3.592.338,05 KM dana 14.04. 2010. godine.

Ukupno uplaćena sredstva u iznosu od 71.846.761,00 KM. Do sada realizovana sredstva kroz pet privremenih situacija u iznosu od 46.846.404,84 KM-, saopštio je Čubrilović.

Na gradilištu se trenutno nalazi nekoliko radnika, malih privatnika- preduzetnika iz Banja Luke i par radnika Integrala – više i nije potrebno, jer su radovi prema ugovoru već odavno trebali biti završeni.

Nastaviće se...

(zurnal.info)