UKC TUZLA

Sramni spisak institucija koje su znale za šokantni slučaj Senade Alimanović

Piše: Branka Mrkić-Radević

Također navodi da o vrsti i trajanju pruženih zdravstvenih usluga odlučuje isključivo postupajući ljekar, iako je Senadi jasno rečeno kako direktor ne odobrava zahvat bez osiguranja ili plaćanja usluge

Nakon što je u prvom tekstu o Senadi Alimanović (1981.) iz lukavačkog naselja Poljice objavljena njena priča o uskraćivanju ljekarske pomoći u Kliničkom centru u Tuzli, Žurnal u današnjem tekstu donosi i izjavu prof. dr. Elmira Čičkušića, direktora UKC Tuzla:

- Za gospođu Senadu Alimanović nikada me niko nije kontaktirao niti telefonski zvao, niti sam, niti bih, ikada dao izjavu ili nalog koji je naveden u tekstu objavljenom u magazinu Žurnal. U Univerzitetskom kliničkom centru Tuzla se godišnje pruži na hiljade usluga neosiguranim licima. Za samo prvih devet mjeseci ove godine neosiguranim licima je pruženo zdravstvenih usluga u vrijednosti 2.028.100 KM. Iako ova sredstva nisu uplaćena prije pružanja zdravstvene usluge, a gotovo u potpunosti nisu i neće biti refundirana nakon usluge, ove su se zdravstvene usluge u našoj Ustanovi uvijek pružale i pružat će se. Prema tome, ni gospođa Senada Alimanović se nije smjela i ne smije tretirati drugačije, kaže direktor Čičkušić za Žurnal.

O tome da li su tuzlanski ljekari čuli za ovaj tragični slučaj, govori u prilog i dio Senadine priče koji nismo objavili u prvom dijelu teksta:

- Vratila sam se kući i sve je bilo uredu. Kasnije su mi došli na vrata iz Udruženja i bolnice i rekli: Hajde, Senada, idemo da te vodimo, da to riješimo. Vjerovatno su se uplašili jer su čuli za taj slučaj. Došli su da me odvedu ali ja nisam htjela ići jer su me već sredili u Doboju. I šta hoće sad više ovi, drob da mi vade?

Iako direktor Čičkušić tvrdi kako Senada nije imala uputnicu, novinari magazina Žurnal prilikom boravka u Poljicama lično su vidjeli uputnicu koju je 5.5.2011. potpisala doktorica u lukavačkom domu zdravlja Meliha Morankić:

-Podaci iz protokola Prijemne ambulante Klinike za ginekologiju i akušerstvo pokazuju kako je Senada Alimanović iako je došla bez bilo kakve dokumentacije i uputnice, 9. maja ove godine pregledana u prijemnoj ambulanti, urađen joj je ultrazvučni pregled, postavljena dijagnoza Blighted ovum (Bezplodna trudnoća), upućena je na Dnevnu hirurgiju gdje je u skladu sa važećim stavovima struke trebalo izvršiti intervenciju, eksplorativnu kiretažu, dat savjet i navedeno da ukoliko dođe do bilo kakvih tegoba da se odmah javi u Kliniku za ginekologiju i akušerstvo. Za ove usluge nije izvršena nikakva naplata. U protokolima nakon toga ne postoje zapisi o njenom dolasku, pregledu ili intervenciji u bilo kojoj ambulanti Klinike za ginekologiju i akušerstvo Univerzitetskog kliničkog centra Tuzla, objašnjava.

Također navodi da o vrsti i trajanju pruženih zdravstvenih usluga odlučuje isključivo postupajući ljekar, iako je Senadi jasno rečeno kako direktor ne odobrava zahvat bez osiguranja ili plaćanja usluge.

DSC_0714_copy

Za Žurnal prof. dr. Čičkušić potvrđuje kako će biti ispitane “sve okolnosti vezane za tretman gospođe Senade Alimanović u JZU Univerzitetski klinički centar Tuzla, i na osnovu utvrđenih činjenica će se donijeti odgovarajuća odluka o daljem postupanju.” Kompletne odgovore direktora Čičkušića donosimo u izdvojenom dijelu teksta.

Za Senadin slučaj znala su brojna ministarstva i Gender centar FBiH

Dok traje istraga u UKC Tuzla, treba skrenuti pažnju na još jednu nevjerovatnu činjenicu u ovom slučaju. Za slučaj Senade Alimanović već mjesec dana znaju:

Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice BiH

Ministarstvo zdravstva Federacije BiH

Ministarstvo zdravstva Kantona Sarajevo

Ministarstvo zdravstva Tuzlanskog kantona

Ministarstvo zdravstva Zeničko-dobojskog kantona

Ministarstvo zdravstva Srednjobosanskog kantona

Ministarstvo zdravstva Zapadnohercegovačkog kantona

Ministarstvo zdravstva Unsko-sanskog kantona

Ministarstvo zdravstva Hercegovačko-neretvanskog kantona

Ministarstvo zdravstva Posavskog kantona

Ministarstvo zdravstva Kantona 10

Ministarstvo zdravstva Bosansko-podrinjskog kantona

Gender centar Federacije BiH

Vijeće nacionalnih manjina Bosne i Hercegovine

Odbor za zdravstvo Parlamenta Federacije BiH .

Ovim institucijama je Ured ombudsmena BiH 9.11.2011. uputio izvještaj u kojem se obrazlaže slučaj Senade Alimanović i potvrđuje njena priča. Institucijama je također izdata preporuka da u roku od 90 dana izvijeste o poduzetim mjerama. Činjenica da direktor UKC Tuzla do upita Žurnala “nikada nije čuo za slučaj Senade Alimanović” jasno upućuje na zaključak da niko od nabrojanih institucija nije našao za shodno pozvati kliniku ili posjetiti Senadu. Toliko o poduzetim akcijama.

Institucija Ombudsmena za ljudska prava Bosne i Hercegovine žalbu je primila od udruženja 'Zemlja djece' iz Tuzle, zbog, kako su naveli uskraćivanja zdravstvene zaštite S. A. iz Lukavca, licu slabog imovnog stanja i pripadnici romske nacionalne manjine u toku trudnoće, zbog, kako su naveli, činjenice da nema zdravstveno osiguranje, stoji u preporuci:

“Naime, prema informacijama koje je Institucija ombudsmena dobila od podnosioca žalbe u slučaju S.A. je u toku trudnoće došlo do komplikacija koje su rezultirale smrću fetusa, S.A. se nakon saznanja te činjenice obraćala zdravstvenim ustanovama na području Tuzlanskog kantona u svrhu izvođenja zahvata kojim bi fetus bio uklonjen, kako bi se spriječile dalje zdravstvene komplikacije. Prema informacijama podnosioca žalbe, S.A. je uskraćen taj zahvat, odnosno navedeno joj je da nije zdravstveno osigurana, te da iz tih razloga ne može se pristupiti izvođenju tog zahvata. Podnosioci žalbe naveli su da to predstavlja kršenje prava koja proizlaze iz zakona koji uređuju oblast zdravstvene zaštite i međunarodnih konvencija kojima je Bosna i Hercegovina pristupila. ”

Jasno se u preporuci kaže i:

Ombudsmeni Bosne i Hercegovine smatraju da je u konkretnom slučaju došlo do diskriminacije žena koje pripadaju ranjivim grupama, u ovom slučaju pripadnica romske nacionalne manjine, zbog nemogućnosti da S.A. pravovremeno dobije adekvatnu njegu s obzirom na stanje u kojem se nalazila. Vlasti u Federaciji BiH s obzirom da nisu adekvatno iskoordinirale svoje aktivnosti i omogućile provođenje normativnog okvira koji uređuje oblast zdravstva, dovele su istu u diskriminirajući položaj. ”

 

IZJAVA PROF. DR. ELMIRA ČIČKUŠIĆA, DIREKTORA JZU UKC TUZLA

cickusicZa gospođu Senadu Alimanović nikada me niko nije kontaktirao niti telefonski zvao, niti sam, niti bih, ikada dao izjavu ili nalog koji je naveden u tekstu objavljenom u magazinu Žurnal. U Univerzitetskom kliničkom centru Tuzla se godišnje pruži na hiljade usluga neosiguranim licima. Za samo prvih devet mjeseci ove godine neosiguranim licima je pruženo zdravstvenih usluga u vrijednosti 2.028.100 KM. Iako ova sredstva nisu uplaćena prije pružanja zdravstvene usluge, a gotovo u potpunosti nisu i neće biti refundirana nakon usluge, ove su se zdravstvene usluge u našoj Ustanovi uvijek pružale i pružat će se. Prema tome, ni gospođa Senada Alimanović se nije smjela i ne smije tretirati drugačije.

Određivanje hitnosti pružanja zdravstvenih usluga osiguranim i neosiguranim licima, kao i pružanje zdravstvenih usluga neosiguranim licima je definisano Politikama i procedurama Ustanove koje su donesene 2006. („Razvrstavanje i prijem pacijenata po stupnju hitnosti-trijaža“), odnosno 2009. godine („Pružanje zdravstvenih usluga neosiguranim licima“) u kojima je između ostalog navedeno:

  • Ustanova pruža zdravstvene usluge hitnog zbrinjavanja svim licima, bez obzira da li imaju ili ne zdravstveno osiguranje.

  • Zdravstvene usluge, koje imaju karakter hitnog zbrinjavanja, pružaju se u okviru prijemne amublante/dnevne bolnice/dnevne hirurgije/hospitalizacije, izborom najpogodnijeg i racionalnog načina pružanja zdravstvene usluge.

  • Zdravstvene usluge, koje imaju karakter hitnog zbrinjavanja, pružaju se neosiguranom pacijentu sve dok po procjeni nadležnog ljekara postoji opasnost po život/ozbiljno ugrožavanje zdravlja pacijenta.

  • Ukoliko pacijent nije u mogućnosti platiti troškove zdravstvene usluge, medicinska sestra-tehničar mu daje da potpiše Izjavu da će naknadno izvršiti plaćanje izvršene usluge.

Prema naprijed navedenom vršenje zdravstvene usluge hitnog zbrinjavanja nije uslovljeno plaćanjem prije njenog izvršenja. Također, o potrebi hitnog pružanja zdravstvene usluge isključivo odlučuje nadležni ljekar i sve aktivnosti i odluke u tom dijelu se donose na nivou nadležne klinike. Stepeni hitnosti za djelovanje u navedenoj Proceduri su određeni kao „život ugrožen/jako hitan“ gdje se intervencija pruža odmah, ili najviše u roku 15 minuta; „hitan“ gdje se intervencija pruža što je moguće prije, a najviše u roku 1 sata; i „nije hitan“ gdje se intervencija pruža unutar nekoliko sati. Unutar ovih vremenskih granica moraju se pružiti usluge i u hitnim stanjima u ginekologiji i akušerstvu.

Ukoliko se neosiguran pacijent javi u Ustanovu bez uputnice, prije pružanja usluga ordinirajući/dežurni ljekar otvara uputnicu. Podatak da je usluga (pregled, intervencija, operacija...) pružena neosiguranom pacijentu ordinirajući/dežurni ljekar je obavezan evidentirati u Protokol. Prema podacima iz protokola Prijemne ambulante Klinike za ginekologiju i akušerstvo gospođa Senada Alimanović je, iako je došla bez bilo kakve dokumentacije i uputnice, 9. maja ove godine pregledana u prijemnoj ambulanti, urađen joj je ultrazvučni pregled, postavljena dijagnoza Blighted ovum (Bezplodna trudnoća), upućena je na Dnevnu hirurgiju gdje je u skladu sa važećim stavovima struke trebalo izvršiti intervenciju, eksplorativnu kiretažu, dat savjet i navedeno da ukoliko dođe do bilo kakvih tegoba da se odmah javi u Kliniku za ginekologiju i akušerstvo. Za ove usluge nije izvršena nikakva naplata. U protoklima nakon toga ne postoje zapisi o njenom dolasku, pregledu ili intervenciji u bilo kojoj ambulanti Klinike za ginekologiju i akušerstvo Univerzitetskog kliničkog centra Tuzla.

Prema svemu naprijed navedenom, do Vašeg upita u vezi sa tekstom u magazinu Žurnal, nisam znao za gospođu Senadu Alimanović, niti sam dao, niti bih ikada dao nalog koji je u njemu naveden. Pružanje usluga neosiguranim licima sa hitnim stanjima koja ugrožavaju život i zdravlje je obavezno u Univerzitetskom kliničkom centru Tuzla i ne smije biti uslovljeno ili odloženo plaćanjem. O vrsti i trajanju pružanja zdravstvenih usluga odlučuje isključivo nadležni ljekar. Postupanje u ovim slučajevima je u Ustanovi uređeno odgovarajućim Politikama i procedurama (čiji su dijelovi naprijed navedeni), a koje su odobrene od direktora Ustanove i obavezne su za svo osoblje na koje se procedura odnosi.

U slučaju da je zbog nepostupanja po pravilima struke i važećim propisima Ustanove došlo do neželjene posljedice po zdravlje i život pacijenta, Ustanova bi bila odgovorna u skladu sa važećim Zakonom o zdravstvenoj zaštiti (“Službene novine Federacije BiH”, broj 29/97 i 7/02).

U skladu sa propisima Ustanove, na osnovu navoda u Vašem tekstu objavljenom u online magazinu Žurnal, biti će ispitane sve okolnosti vezane za tretman gospođe Senade Alimanović u JZU Univerzitetski klinički centar Tuzla, i na osnovu utvrđenih činjenica će se donijeti odgovarajuća odluka o daljnjem postupanju.

prof. dr. Elmir Čičkušić, direktor JZU UKC Tuzla

(zurnal.info)

Pročitajte više tekstova sa pojmovima:

Senada Alimanović