Strane investicije

Umjesto 1,5 milijardi, jedva 137 miliona KM

Od spektakularno najavljenih 1,5 milijardi maraka direktnih stranih investicija u BiH u ovoj godini definitivno nema ništa. Za prvih devet  mjeseci ove godine strani investitori u BiH uložili su jedva 137 miliona maraka, prema preliminarnim podacima Minsitarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH. Šanse da se ova brojka drastično promijeni do kraja godine su nikakve.

"Za 2011. godinu se očekuje oko 950 miliona‐1,5 milijardu KM direktnih stranih ulaganja" izuzetno optimistično je najavilo Vijeće minstara BiH na početku ove godine u dokumentu "Ekonomski i fiskalni program 2011-2013". Iako bi trebalo da se radi o ozbiljnom dokumentu, u praksi se ovaj papir pokazao više kao utopijski spisak želja bez previše temelja u realnosti.Računica o minimalnih 950 miliona maraka direktnih stranih ulaganja u ovoj godini bazirala se na očekivanom prihodu od privatizacije i ulaganjima u energetski sektor. 

San o 350 miliona KM od privatizacije

Tako je od privatizacije bilo planiran prihod od impresivnih 350 miliona maraka, dobijenih prodajom državnog kapitala u mostarskom Aluminiju, sarajevskom Energoinvestu, Hidrogradnji, Bosnalijeku, UNIS-u, Šipad Export Importu .

Čak ako se na trenutak i zanemari procjena iznosa koji bi država trebala inkasirati od prodaje svog kapitala u ovim kompanijama, jer je računica bazirana na knjigovodstvenoj vrijednosti koja i nema previše veze sa realnom tržišnom vrijednošću u slučaju privatizacije, i dalje ostaje nejasno kako su u Vijeću ministara BiH došli do zaključka da će do  privatizacija ovih kompanija doći u toku 2011. godine .
U stvarnosti još uvijek nije definitivno riješeno ni pitanje da li i koliko država ima vlasništva u mostarskom Aluminiju, o čemu Vlada FBiH i menadžment kompanije imaju dijametralno suprotne stavove, pa je u takvoj situaciji  priča o privatizaciji još neizvjesnija. Ništa bolja situacija nije ni sa privatizacijom Bosnalijeka, Energoinvesta, Hidrogradnje gdje prodaju državnog kapitala u ovim kompanijama Vlada  FBiH više i ne pominje. 

Istinite bajke i ostale fantazije

Najzabavniji dio su najave eksperata Vijeća ministara BiH o ovogodišnjim ulaganjima u energetski sektor. Fantomska termo elektrana u Zenici, čiju gradnju veće godinama najavljuje švajcarska kompanija "KTG" u vlasništvu Brane Crnogorca, po računici Vijeća ministara BiH trebala je samo u ovoj godini za rezultat imati ulaganje od 100 miliona maraka.

Za  sada, ovo ulaganje ostaje u sferi naučne fantastike a koliko su ozbiljni stručnjaci koji su računali na ovo ulaganje vidi se i iz činjenice da se u dokumentu Vijeća ministara kao investitor za ovaj projekat navodi kompanija Kaztransgas iz Kazahstana, iako je odavno jasno da Kazahstanci nemaju blage veze sa ovom investicijom.

Izuzetno optimistično Vijeće ministara BiH bilo je i kod očekivanih ulaganja kompanije Vuka Hamovića, EFT, u izgradnju termoelektrane i rudnika "Stanari" te hidroelektrane Ulog. Po ovoj računici EFT je trebao ove godine uložiti između 200 i 300 miliona maraka.

Kad se već krenulo sa divljim fantazijama, Vijeće ministara BiH je riješilo da ide do kraja pa su optimistično najavili da bi potencijalni strani partneri za gardnju novog bloka u termo elektrani Tuzla i novog  rudnika i termo elektrane  Kongora "u prosjeku godišnje trebali da imaju ulaganja 500‐600 miliona KM". Jeste da je pronalaženje ovih strateških partnera još uvijek neizvjesno, ali 500 miliona maraka stranih investicija godišnje barem lijepo zvuči.

Na našu žalost, od ovih simpatičnih bajki i pustih želja bez pokrića,  ove godine, a po svemu sudeći ni narednih godinu dvije, nema ništa. Šanse za one "prave" investicije, koje bi podrazumjevale gradnju novih proizvodnih pogona i otvaranje novih radnih mjesta još su manje, što i nije neko iznenađenje.

Očekivati da investitori, pored svih drugih mogućnosti za ulaganje izaberu zemlju kojoj i onako nizak kreditni rejting i dalje pada a raste korupcija i politička nesigurnost, dok administrativne barijere za poslovanje ostaju kakve jesu, ipak je previše.

{fusionchart id="97" FDI 2011}

Nova godina, stara obećanja

U međuvremenu ostaje nam da se tješimo kako su ovogodišnje strane investicije u prvih devet mjeseci  "veće za 56 posto nego u istom periodu prošle godine". Procenti lijepo zvuče sve dok se ovogodišnjih 137 miliona maraka stranih investicija ne pretvori u eure, pa se dobije iznos od ponižavajućih  68 miliona eura, što je suma  koju u svijetu firma srednje veličine godišnje  investira.

Loša vijest je da prema podacima Centralne banke BiH stvari stoje malo drugačije. Vrijednost direktnih stranih investicija, po evidenciji CB BiH , u prošloj godini iznosila je 306 miliona maraka, što znači da  ovogodšnji rezultat,  čak ni procentualno, ne bilježi rast već pad u odnosu na ionako lošu prošlu godinu.

Ipak, poražavajuće brojke neće spriječiti domaće vlade da već za mjesec dana ponovo najave "kako u 2012. godini očekujemo oko dvije milijarde maraka stranih investicija", kao što su ih očekivali i ove i prošle godine, ali se ta njihova očekivanja nekako  nisu realizovala, valjda zbog sunčevog zračenja, loše karme ili globalnog zagrijavanja.  
(zurnal.info)