Javne nabavke

Za kancelarije 2.727 činovnika - 14,8 miliona maraka

Zakup kancelarija  u BiH za 2.727 činovnika, zaposlenih u 72 državne institucije,  koštao je državni budžet  samo u 2010. godini 9,9 miliona maraka, pri čemu su barem dva miliona maraka bačene pare, pokazao je izvještaj Ureda za reviziju BiH o "Upravljanje troškovima zakupa  za rad i smještaj institucija BiH" .

Ukoliko se dodaju troškovi zakupa objekata u diplomatskim predstavništvima BiH u svijetu, ukupan trošak  povećava se za  4,9 miliona, na 14,8 miliona maraka.

Za smještaj državnih institucija i njihovih uposlenika iznajmljeno je 41 hiljada kvadratnih metara poslovnih prostora, samo u BiH i još dvadesetak hiljada kvadratnih metara u inostranstvu. Tako svaki službenik u prosjeku ima na raspolaganju impresivnih 17 kvadratnih metara prostora, pa se nikako ne mogu požaliti na skučenost radnog prostora.

Dvoje zaposlenih u 114 kvadrata

Među rekorderima su dvoje zaposlenih u mostarskom uredu Ombudsmena za ljudska prava BiH, od kojih svaki na raspolaganju ima po 57 kvadratnih metara poslovnog prostora, što je veličina pristojnog dvosobnog stana.Za ovaj komoditet se iz državnog budžeta izdvaja 3.027 maraka mjesečno, odnosno 36.320 maraka godišnje.

I dok se za nabavke spajalica i papira, na tenderima vode pravi ratovi među dobavljačima,  ugovori  o zakupu poslovnih prostora vrijedni stotine hiljada maraka godišnje, sklapaju se direktnom pogodbom, i sve je u skladu sa zakonom.

Kako navode revizori u svom izvještaju, "institucije imaju punu slobodu i prilikom izbora procedure pribavljanja zakupa.  Zakon o javnim nabavkama i Direktiva EU su ostavili mogućnost da postupak  kupovine i zakupljivanja bilo koje nepokretne imovine može biti izuzet od  njegove primjene".

Prije zvaničnog potpisivanja ugovora o zakupu on se dostavlja Pravobranilaštvu BiH, ali ono provjerava samo formalnu ispravnost ugovora, ne ulazeći u to da li je dogovorena cijena previsoka. Tako  u praksi čelni ljudi državnih institucija imaju odriješene ruke da iznajmljuju prostor od koga god žele i po bilo kojoj cijeni, i sve je u skladu sa zakonom.

Potpuna sloboda kod dogovaranja cijene zakupa rezultiraju i slučajevima  da dvije institucije koje iznajmljuju prostor u istoj zgradi plaćaju drastično različite cijene.

Ista zgrada, različite cijene

"Kao ilustraciju navodimo primjer da u istom objektu jedna institucija plaća cijenu od 26 KM/m2, a druga 39 KM/m2. Tražeći obrazloženje od predstavnika ovih institucija, naveli su da je razlika u cijeni nastala zbog različitih površina zakupljenog prostora. U prvom slučaju, zakupljeno je 380 m2 po cijeni od 26 KM/m2, a u drugom slučaju, zakupljeno je 48 m2 po cijeni od 39KM/m2", navodi se u revizorskom izvještaju, uz napomenu da bi se zajedničkim pregovaranjem ove dvije institucije mogla postići povoljnija cijena.

Sudeći po cijenama koje za zakup kvadratnog metra poslovnog prostora na 130 lokacija u Sarajevu, Mostaru, Banja Luci, plaćaju državne institucije, čini se da bi bilo jeftinije izmjestit ih u New York, London ili Pariz, jer bi državni budžet to manje koštalo.

Stiče se utisak da čelni ljudi državnih institucija, koji ugovaraju zakup prostora za kancelarije svojih službenika,  žive u nekom paralelnom svijetu i da nisu još čuli  za ekonomsku krizu i njene posljedice na našem tržištu nekretnina. Ponuda poslovnih prostora u većim gradskim centrima u BiH daleko je nadmašila potražnju te  je i cijena zakupa drastično pala u odnosu na stanje od prije par godina. Ali koga briga za cijenu kada država plaća.

Kako uštedjeti dva miliona maraka godišnje

Astronomski troškovi zakupa prostora za državnu administraciju mogli bi se znatno skresati, ukoliko bi čelni ljudi državnih institucija koji ugovaraju zakup prostora  i njihovi uposlenici bili samo malo skromniji u zahtjevima za veličinom radnog prostora.

"Gruba procjena govori da, u idealnim okolnostima i uz uvažavanje specifičnosti institucija BiH, smanjivanjem zakupljene površine sa prosječnih 17 m2 po uposleniku na 12 m2, odnosno 8 m2 po uposleniku, uštede na godišnjem nivou mogu iznositi od jednog do dva miliona KM", navodi se u izvještaju revizora.

Za sada, nema nikakvih naznaka da bi ova preporuka revizora mogla biti dobrovoljno primjenjena u praksi. Još manje ima spremnosti da se izmjeni Zakon o javnim nabvakama BiH, po kome bi i za zakup prostora bio obavezan javni tender, pa makar to i odstupalo od slova evropskih direktiva, jer ono što je predviđeno kao izuzetak,  u našoj praksi je postalo pravilo.
(zurnal.info)