Berza

Vrijednost Elektroprivrede BiH pala za 319 miliona KM

Četvrtu godinu zaredom većina dionica kompanija na Sarajevskoj berzi (SASE) završila je u minusu a investitori su ponovo uknjižili gubitak. Vrijednost indeksa SASX-10, koji čine  deset najlikvidnijih dionica na SASE,  tokom 2011. godine pala je za 16 posto, tako da su u prosjkeu investitori na svakih 100 uloženih KM izgubili 16 KM.

Indeks investicijskih fondova, BIFX ipak je 2011. godinu završio u plusu, sa simboličnim rastom od 1,36 posto, dok je vrijednost indeks SASX-30 na kraju godine bila veća za 2,6 posto u odnosu na početak 2011. godine.

A godina  je počela tako lijepo za investitore. Nakon višegodišnjeg konstantnog pada,  tokom januara i februara dionice su počele rasti i do 60 posto, vraćajući osjećaj zadovoljstva investitorima koji su očekivali da je konačno kraj nizanju gubitaka.

Na žalost, pokazalo se da je radost bila preuranjena. Kako su mjeseci prolazili, januarski i februarski rast postepeno se topio a cijene dionica su ponovo počele kliziti na niže.

Dionica Bosnalijeka pala za 42 posto

Na vrhu liste gubitnika našla se dionica sarajevskog Bosnalijeka  koja je  tokom 2011. godine izgubila 42 posto svoje tržišne vrijednost. Cijena  ove dionicena kraju godine, od  8,16 maraka niža je i od njene nominalne vrijednosti, iako je u 2011. ušla sa  cijenom od 14 maraka.Time je tržišna vrijednost kompanije u prošloj godini smanjena za 45 miliona maraka, sa 107 miliona maraka na početku godine, na 61,9 miliona maraka na kraju godine.

Podsjećanje na cijenu od 73 marke, koliko je iznosila tržišna cijena dionice Bosnalijeka samo četiri godine ranije, u martu 2007. godine, samo je sipanje soli na ranu dioničarima.

Gubitak daleko veći od prosjeka u 2011. godini imala je i dionica sarajevske Elektroprivrede BiH, čija je tržišna vrijednost na kraju decembra bila čak 36 posto manja nego na početku godine. Praktično, to znači da je tržišna vrijednost EP BiH smanjena za 319,6 miliona maraka, sa 880 miliona maraka na početku godine na 560,6 miliona maraka na kraju godine. Kako je  90 posto kapitala državni kapital, najveći gubitnik u ovom slučaju je država.

Proteklu godinu u minusu su završile i dionice mostarske Elektroprivrede HZ HB, čija je cijena tokom godine pala za 11 posto, što je gubitak nešto manji od prosjeka tržišta.

Ni sarajevski BH Telecom nije obradovao dioničare jer je vrijednost dionica ove kompanije u prošloj godini pala za 3,4 posto, što samo pokazuje da su investitori sumnjičavi kada se radi o realnoj cijeni dionica ove kompanije koja je na kraju prošle godine iznosila 18,27 maraka.

Dioničari HT Mostar prošli su tek malo bolje, jer je njihov gubitak bio nešto manji, 0,8 posto, za koliko je cijena ove dionice na kraju decembra bila niža u odnosu na početak godine.

Zarada na dionicama Hidrogradnje

Među rijetkim izuzecima koji potvrđuju pravilo je i dionica sarajevske Hidrogradnje čija je cijena na SASE na kraju decembra prošle godine bila za devet posto veća nego na početku godine. Time je i tržišna vrijednost kompanije u 2011. godini porasla, za skromnih milion maraka, sa 11,3 miliona KM na početku godine, na 12,3 miliona koliko je iznosila na kraju decembra.

Ova dionica pokazala se kao najbolje kratkoročno špekulativno ulaganje u protekloj godini na SASE, pogotovu za investitore koji su se upustili u rizik  kupovinu na kraju 2010  kada je cijena pala na rekorno niske dvije KM po dionici.

Neočekivano, cijena dionica Hidrogradnje tokom prva dva mjeseca 2011. godine zabilježila nevjerovatan rast od 105 posto. Investitori koji su iskoristili ovu priliku i odmah prodali dionice, za manje od dva mjeseca udvostručili su uloženi novac. Oni koji su se nadali da je konačno došlo vrijememe oporavka na SASE, te da` će ova dionica uz povremene oscilacije ipak nastaviti rasti, očigledno su loše procijenili.

U narednim mjesecima cijena dionica Hidrogradnje imala je silazni trend pa se tako rast od 105 posto u prva dva mjeseca, na kraju  na godišnjem nivou sveo na skromnih devet posto.

Uz dionice Hidrogradnje svijetlu tačku investitorima predstavljala je i dionica sarajevskog Energoinvesta koja je u prošloj godini zabilježila rast tržišne cijene od 7,8 posto. Kao i dionice Hidrogradnje, i Energoinvestove dionice su u januaru zabilježile ekstreman rast od 55 posto, ali se tojkom narednih mjeseci obvaj rast postepeno topio. I ovdje su najbolje prošli špekulanti koji su dionice kupljene krajem decembra prodali već mjesec dana kasnije nakon njihovog snažnog skoka.

Za utjehu dioničarima Hidrogradnje i Energoinvesta koji su zadržali ove dionice, svaki rast je bolji od gubitka i dioničari Bosnalijeka ili elektroprivreda bi im to mogli lako potvrditi.

Gubitak dioničarima donijela je i dionica Sarajevo osiguranje, koja je godinu završila sa minusom od šest posto. Povlačenje Sarajevo osiguranja sa službene kotacije SASE očigledno je smanjilo interes investitora pa je više nego upitno kakvu je korist kompanija imala od ovog teško objašnjivog poteza.
     
Pad cijena dionica na SASE u 2011. godini ne pogađa samo postojeće investitore koji su već otupili na gubitke i kontinuiran pada vrijednosti njihovih dionica u poslednje četiri godine.

Pada i vrijednost državnog kapitala

Smanjenje tržišne vrijednosti kompanija koje Vlada FBiH namjerava prodavat,i direktno bi mogao uticati na očekivane prihode od privatizacije. Ovo se posebno odnosi na Bosnalijek, Hidrogradnju ili Sarajevo osiguranje, za koje postoje najave da bi država svoj kapital u ovim preduzećima mogla vrlo brzo ponuditi na prodaju.

Bez obzira na kalkulacije Vlade FBiH o tome koliko vrijedi državni kapital u ovim preduzećima i koliki bi trebao biti očekivani prihod od njihove privatizacije, temeljno pravilo tržišne ekonomije je da roba vrijedi tačno onoliko koliko je kupac spreman da plati  a ne koliko prodavac smatra da njegova roba realno vrijedi.

Iako tržišna vrijednost dionica na malim i nelikvidnim tržištima, poput SASE, nije jedino mjerilo vrijednosti kompanije, sigurno je da potencijalni kupci ne bi bili spremni da plate cijenu koja višestruko nadmašuje tržišnu vrijednost dionica, pogotovu kada je riječ o manjinskim udjelima.
(zurnal.info)