Zaduživanje

Četvrtina budžeta FBiH za otplatu dugova

Vlada FBiH neodoljivo podsjeća na bankrotiranog milionera koji  troši sve više i više iako mu se prihodi smanjuju. Ovogodišnji budžet FBiH od 1,92 milijarde maraka, u odnosu na  budžet iz prethodne godine, veći je za 188 miliona maraka, iako su ovogodišnji realni budžetski prihodi  od 1,57 milijardi maraka za 12 miliona maraka manji od prošlogodišnjih prihoda.

Spasonosno rješenje za kojim je posegnula Vlada FBiH, kako bi pomirila rastuće apetite budžetskih potrošača i smanjene prihode, svelo se na novo zaduživanje kako bi se pokrila ovogodišnja rupa u budžetu od 349 miliona maraka.
 
Četvrtina ovogodišnjeg budžeta Federacije BiH, odnosno 496 miliona maraka otići će na otplatu dugova, dok je u prethodnoj godini ova stavka iznosila 287 miliona maraka ili 17 posto ukupnog budžeta.

Ogroman rast tereta otplate dugova nije rezultat prispjelih rata za otplatu ranije uzetih inostranih kredita, na koje otpada manje od polovice, odnosno 201 milion maraka ovogodišnje stavke za otplatu dugova.

Iz ovogodišnjeg budžeta FBiH trebaće vratiti  147,4 miliona maraka po koje je vlada FBih pozajmila kroz izdavanje trezorskih zapisa. Da bi se zakrpila budžetska rupa u prošlogodišnjem budžetu, Vlada FBiH je krajem prošle godine pozajmila na slobodnom tržištu 88 miliona maraka koje ove godine treba vraćati.

Prihodi manji, troškovi veći

To što su realni budžetski prihodi ove godinje manji od prošlogodišnjih očigledno nikoga ne zabrinjava previše, a trošenje pozajmljenih para je tako lako i jednostavno.

Ko ne vjeruje ministrima i premijeru Vlade FBiH, neka pita njihove grčke kolege. Grci mogu iz prve ruke posvjedočiti kako je ovaj princip tako lijepo funkcionisao i kod njih proteklih desetak godina, kada se jaz između budžetskih mogućnosti i želja za trošenjem  iz godine u godinu pokrivao novim zaduživanjima.

Istina, ova bajka ima tužan kraj, a ceh, i to žestok, na kraju plate obični smrtnici, dok obično vlada koja na kraju mora da vadi vrelo kestenje iz vatre nije ona koja se tako nonšalantno zaduživala ne brinući ko će, kada i kako da vrati pozajmljeni novac.

Kad je aktuelnu Vladu FBiH tako lijepo krenulo pozajmljivanje u prošloj godini, odlučili su da ove godine podignu ulog. Kad je bal, nek je maskenbal.

Sve je stalo, samo dugovi rastu

Tako je u ovogodišnjem budžetu FBiH planirano ukupno novo zaduženje od 348,6 miliona maraka, od čega bi 58,6 miliona maraka trebalo doći od Evropske komisije.  Preostalih  290 miliona maraka Vlada FBiH namjerava pozajmiti na domaćem tržištu, kroz emisiju trezorskih zapisa u vrijednosti od  60 miliona maraka i  230 miliona maraka kroz emisiju dugoročnih obeznica.

To znači da će ovih 230 miliona biti potrošeno za krpljenje ovogodišnjeg budžeta, ali ćemo ih vraćati nekoliko narednih godina.

Naravno, samo neupućene i neinformisane individue mogu  ustvrditi da zatvranje budžetskih  budžetskih rupa novim zaduženjima, bez ozbiljnijih kresanja troškova i svođenje budžetske potrošnje na nivo koji FBiH može sebi realno priuštiti, ima veze sa lokalnim izborima u oktobru.

Uostalom, dobro je poznato da nikada vlast u FBiH nije ni pomislila ,a kamoli pokušala, da svoje potencijalne birače umiri obećanjem o različitim naknadama i trošenjem budžetskog novca koga realno nema.

Dok vlade širom Evrope nemilice krešu javnu potrošnju, kako bi smanjile potrebu za zaduživanjem i smanjile razliku između budžetskih prihoda i planiranih rashoda, Vlada FBiH ponaša se kao da na raspolaganju ima kineski budžet gdje je jedini problem kako potrošiti višak novca.

Za plate više novca nego prethodne godine

Da su sve najave o smanjenju javne potrošnje samo prazna priča najbolje se vidi iz činjenice da je u ovogodišnjem budžetu za plate i naknade zaposlenih federalnih službenika predviđeno 217,4 miliona maraka, što je za 2,7 miliona maraka više nego u prethodnoj godini.

Stoga i ne čudi da u  budžetu među prihodima nije ni spomenut dio novca od neiskorištenih 800 miliona eura kredita MMF-a. Jednostavno, uslov za korištenje novca MMF-a je smanjenje javne potrošnje, prije svega stavke za  plate federalnih službenika, za 10 posto.

Vladi FBiH se stoga učinilo puno jednostavnijim i bezbolnijim da umjesto smanjenja plata i ostalih troškova, manjak novca nadoknadi zaduživanjem.

Pri tome će sretni kupci obveznica biti javna preduzeća poput telekoma i elektroprivreda  koji na računima još imaju gotovine planirane za nove investicije, a svima je poznato da je puno bolje da novac bude potrošen na plate federalnih službenika nego da onako stoji u bankama u iščekivanju realizacije planiranih investicija.

Jedina nepoznanica ostaje kako vlada namjerava napuniti federalni budžet iduće godine, kada pored  zaduženja iz ove godine, na naplatu stižu i uvećane rate za otplatu ino dugova, a na računima javnih preduzeća više neće biti novca koji bi vlada mogla opet pozajmiti.

Srećom, domaći političari se nikada nisu zamarali razmišljanjima šta će biti za godinu dana, jer je najvažnije da se "preživi do sutra, a prekosutra ćemo vidjeti šta ćemo".    
(zurnal.info)