Rast cijena na Sarajevskoj berzi nije potrajao dugo, pa su u februaru ponovo svi indeksi zabilježili pad, dok je pojava američkog investitora podigla cijenu dionica Bosnalijeka.

Iako je promet ma Sarajevskoj berzi (SASE) u odnosu na januar procentualno povećan za 15 posto, ostvarenih 9,8 miliona maraka prometa u februaru tek je simbolična suma.

Tri godine ranije, u doba berzanske euforije, u istom mjesecu na SASE se obrnulo 164 miliona maraka, što dovoljno govori o trenutnom stanju na tržištu na kome ima svega, osim ozbiljnih kupaca.

Čak i u februaru prošle godine, kada je kriza žestoko pogodila berzu, investitori su na na kupovinu dionica na SASE potrošili 21 milion maraka.


Da globalna kriza nije baš jedini uzrok potonuća berzi u BiH dokaz su i dionica Bosnalijeka, koje su u februaru bile izuzetak koji potvrđuje pravilo i čija je cijena za mjesec dana porasla za 9,9 posto.

Razlog za ovaj rast cijena prilično je jednostavan, na sceni se pojavio potencijalni strateški investitor u liku američke farmaceutske kompanije Alvogen group.

Amerikanci čekaju odgovor Vlade FBiH

Amerikanci su još krajem prošle godine postigli načelan dogovor sa International Finance Corporation (IFC), članicom grupacije Svjetske banke, o kupovini njihovih dionica u Bosnalijeku.

IFC je sa 8,4 posto vlasništva u Bosnalijeku treći dioničar po veličini vlasničkog udjela, ali Alvogen ne zanima uloga malog dioničara pa su željeli kupiti veći vlasnički udio.

Tako se u igri našla i Vlada FBiH, s obzirom da je sa 19,6 posto vlasništva država još uvijek pojedinačno najveći dioničar u Bosnalijeku.

Čim su se predstavnici Alvogena sredinom februara pojavili u Sarajevu, naglo je porasla potražnja za Bosnalijekovim dionicama pa im je cijena sa 16 maraka, koliko je iznosila krajem januara, za par dana prešla 19 maraka po dionici, što je spretnim špekulantima moglo donijeti brzopoteznu zaradu od dvadesetak posto.


Investitori su se ipak vrlo brzo “povukli ručnu” jer se postavilo ključno pitanje, da li je Vlada FBiH ozbiljna, odnosno ima li uopšte namjeru da prodaje svojih 19,6 posto dionica, kada, kako i ono najvažnije, po kojoj cijeni.

Vlada FBiH je nepouzdan poslovni partner

Znajući sa kime imaju posla, investitori su sa razlogom postali oprezni. Ista ova Vlada FBiH uspješno je izgradila sebi imidž neozbiljnog i neodlučnog partnera kada je riječ o privatizaciji. Jedan dan se najvljuje prodaja strateških preduzeća, na čelu sa telekomima, da bi drugi dan, ipak, odlučili da ih neće prodavati. Što opet ne znači da sutra ponovo neće krenuti sa najavama prodaje ovih kompanija.

Več raspisani tender za prodaju državnog kapitala u Energoinvestu i Hidrogradnji je par dana prije isteka roka za podnošenje ponuda, jednostavno je poništen bez nekog suvislog objašnjenja i analize.

Podjednako Vlada FBiH je neodlučna i kad se radi o kompanijama u kojima već preovlađuje privatni kapital, poput Fabrike duhana Sarajevo, Sarajevo osiguranja, Bosnalijeka koji se svake godine redovito pojavljuju na listi kompanija u kojima će država privatizovati svoj kapital, ali nekako se ova priča redovno zaboravi da bi ponovo uskrsla u planovima za privatizaciju u narednoj godini.

U slučaju Bosnalijeka, Vlada FBiH još nije dala svoj konačan odgovor američkoj kompaniji Alvogen, što ostale investitore čini pomalo nervoznim. Posljedica je da se cijena dionica Bosnalijeka nakon uzleta lago spustila i kraj februara dočeka na nivou od 17,9 maraka, u očekivanju daljeg razvoja situacije.

Koliko vrijedi Bosnalijek

Drugi razlog za oprez investitora je cijena koju je američki Alvogen spreman da plati za dionice Bosnalijeka. Čak iako uspiju sklopiti posao sa Vladom FBiH i IFC-om, to opet ne bi bilo dovoljno Amerikancima za potpunu kontrolu nad kompanijom, što znači da bi morali nastaviti sa kupnjom dionica od postojećih malih dioničara kako bi skupili barem 51 posto vlasništva.

Kako sada stvari stoje, Alvogen jeste zainteresovan za Bosnalijek ali isto tako nije spreman debelo preplatiti dionice Bosnalijeka.

Sudeći po činjenici da se cijena dionica Bosnalijeka sredinom februara zaustavila pred pragom od 20 maraka, najvjerovatnije je tu negdje i maksimalan iznos koji je Alvogen spreman da plati po dionici Bosnalijeka.

Prema tržišnoj cijeni dionica Bosnalijeka na kraju februara Vlada FBiH bi mogla za svoj paket dionica u ovoj kompaniji dobiti 26,7 miliona maraka. Naravno, ukoliko se odluči na prodaju u dogledno vrijeme.

U protivnom i Alvogen bi kao i mnogi drugi investitori prije njih, mogao jednostavno izgubiti živce i potražiti neku drugu metu za preuzimanje, izvan BiH.

Bosnalijek između Libije i Amerike

Među poslednjim dešavanjima oko Bosnalijeka posebno zanimljivo je ono što se nije desilo, a to je oglašavanje Libije, čiji državni fond je sa 8,8 posto vlasništva drugi po veličini dioničar u Bosnalijeku.

Svojevremeno, Libijci su također najavljivali povećanje svog vlasničkog udjela u Bosnalijeku uz najave poslovnog širenja kompanije na tržištu Libije.

Ulaskom američkog Alvogena u igri situacija se drastično mijenja, pa ćutnja Libijaca znači ili da su odustali od svojih planova sa Bosnalijekom ili iza scene pokušavaju ubjediti Vladu FBiH da su oni ipak bolja opcija od Alvogena.

Potonuće HT Mostar

Zahvaljujući pojavi ozbiljnog investitora, dionice Bosnalijeka su, uz dionice BH Telecoma, Hidrogradnje i mostarske Elektroprivrede HZ HB, među favoritima na SASE bile jedine koje su u februaru uknjižile rast.


Dionice BH Telecoma svoj rast mogu dobrim dijelom zahvaliti približavanju ljeta, kada se dioničarima isplaćuje dividenda za prethodnu godinu. Uz trenutnu cijenu ovih dionica, dividenda bi investitorima za pola godine mogla donijeti nešto više nego da su godinu dana držali novac u banci.

Za razliku od dioničara Bosnalijeka, BH Telecoma i mostarske Elektroprivrede koji su tokom februara zaradili između 1,7 i 9,9 posto, dioničari Klasa, HT Mostar i Sarajevo osiguranja mogli su samo rezignirano konstatovati da njihove dionice vrijede manje nego mjesec dana ranije. Najveći gubitnik su dionice HT Mostar koje su u februara pale za 12,4 posto.

Profesionalni optimisti se tješe da kada jednom dodirnete dno onda možete ići samo na više. Jedini problem je što niko sa sigurnošću ne može reći da li je Sarajevska berza već dodirnula dno ili može biti i gore.

(zurnal.info)

 

 

 

 

" />

BERZA: Bosnalijek raste, HT Mostar pada

Rast cijena na Sarajevskoj berzi nije potrajao dugo, pa su u februaru ponovo svi indeksi zabilježili pad, dok je pojava američkog investitora podigla cijenu dionica Bosnalijeka.

Iako je promet ma Sarajevskoj berzi (SASE) u odnosu na januar procentualno povećan za 15 posto, ostvarenih 9,8 miliona maraka prometa u februaru tek je simbolična suma.

Tri godine ranije, u doba berzanske euforije, u istom mjesecu na SASE se obrnulo 164 miliona maraka, što dovoljno govori o trenutnom stanju na tržištu na kome ima svega, osim ozbiljnih kupaca.

Čak i u februaru prošle godine, kada je kriza žestoko pogodila berzu, investitori su na na kupovinu dionica na SASE potrošili 21 milion maraka.


Da globalna kriza nije baš jedini uzrok potonuća berzi u BiH dokaz su i dionica Bosnalijeka, koje su u februaru bile izuzetak koji potvrđuje pravilo i čija je cijena za mjesec dana porasla za 9,9 posto.

Razlog za ovaj rast cijena prilično je jednostavan, na sceni se pojavio potencijalni strateški investitor u liku američke farmaceutske kompanije Alvogen group.

Amerikanci čekaju odgovor Vlade FBiH

Amerikanci su još krajem prošle godine postigli načelan dogovor sa International Finance Corporation (IFC), članicom grupacije Svjetske banke, o kupovini njihovih dionica u Bosnalijeku.

IFC je sa 8,4 posto vlasništva u Bosnalijeku treći dioničar po veličini vlasničkog udjela, ali Alvogen ne zanima uloga malog dioničara pa su željeli kupiti veći vlasnički udio.

Tako se u igri našla i Vlada FBiH, s obzirom da je sa 19,6 posto vlasništva država još uvijek pojedinačno najveći dioničar u Bosnalijeku.

Čim su se predstavnici Alvogena sredinom februara pojavili u Sarajevu, naglo je porasla potražnja za Bosnalijekovim dionicama pa im je cijena sa 16 maraka, koliko je iznosila krajem januara, za par dana prešla 19 maraka po dionici, što je spretnim špekulantima moglo donijeti brzopoteznu zaradu od dvadesetak posto.


Investitori su se ipak vrlo brzo “povukli ručnu” jer se postavilo ključno pitanje, da li je Vlada FBiH ozbiljna, odnosno ima li uopšte namjeru da prodaje svojih 19,6 posto dionica, kada, kako i ono najvažnije, po kojoj cijeni.

Vlada FBiH je nepouzdan poslovni partner

Znajući sa kime imaju posla, investitori su sa razlogom postali oprezni. Ista ova Vlada FBiH uspješno je izgradila sebi imidž neozbiljnog i neodlučnog partnera kada je riječ o privatizaciji. Jedan dan se najvljuje prodaja strateških preduzeća, na čelu sa telekomima, da bi drugi dan, ipak, odlučili da ih neće prodavati. Što opet ne znači da sutra ponovo neće krenuti sa najavama prodaje ovih kompanija.

Več raspisani tender za prodaju državnog kapitala u Energoinvestu i Hidrogradnji je par dana prije isteka roka za podnošenje ponuda, jednostavno je poništen bez nekog suvislog objašnjenja i analize.

Podjednako Vlada FBiH je neodlučna i kad se radi o kompanijama u kojima već preovlađuje privatni kapital, poput Fabrike duhana Sarajevo, Sarajevo osiguranja, Bosnalijeka koji se svake godine redovito pojavljuju na listi kompanija u kojima će država privatizovati svoj kapital, ali nekako se ova priča redovno zaboravi da bi ponovo uskrsla u planovima za privatizaciju u narednoj godini.

U slučaju Bosnalijeka, Vlada FBiH još nije dala svoj konačan odgovor američkoj kompaniji Alvogen, što ostale investitore čini pomalo nervoznim. Posljedica je da se cijena dionica Bosnalijeka nakon uzleta lago spustila i kraj februara dočeka na nivou od 17,9 maraka, u očekivanju daljeg razvoja situacije.

Koliko vrijedi Bosnalijek

Drugi razlog za oprez investitora je cijena koju je američki Alvogen spreman da plati za dionice Bosnalijeka. Čak iako uspiju sklopiti posao sa Vladom FBiH i IFC-om, to opet ne bi bilo dovoljno Amerikancima za potpunu kontrolu nad kompanijom, što znači da bi morali nastaviti sa kupnjom dionica od postojećih malih dioničara kako bi skupili barem 51 posto vlasništva.

Kako sada stvari stoje, Alvogen jeste zainteresovan za Bosnalijek ali isto tako nije spreman debelo preplatiti dionice Bosnalijeka.

Sudeći po činjenici da se cijena dionica Bosnalijeka sredinom februara zaustavila pred pragom od 20 maraka, najvjerovatnije je tu negdje i maksimalan iznos koji je Alvogen spreman da plati po dionici Bosnalijeka.

Prema tržišnoj cijeni dionica Bosnalijeka na kraju februara Vlada FBiH bi mogla za svoj paket dionica u ovoj kompaniji dobiti 26,7 miliona maraka. Naravno, ukoliko se odluči na prodaju u dogledno vrijeme.

U protivnom i Alvogen bi kao i mnogi drugi investitori prije njih, mogao jednostavno izgubiti živce i potražiti neku drugu metu za preuzimanje, izvan BiH.

Bosnalijek između Libije i Amerike

Među poslednjim dešavanjima oko Bosnalijeka posebno zanimljivo je ono što se nije desilo, a to je oglašavanje Libije, čiji državni fond je sa 8,8 posto vlasništva drugi po veličini dioničar u Bosnalijeku.

Svojevremeno, Libijci su također najavljivali povećanje svog vlasničkog udjela u Bosnalijeku uz najave poslovnog širenja kompanije na tržištu Libije.

Ulaskom američkog Alvogena u igri situacija se drastično mijenja, pa ćutnja Libijaca znači ili da su odustali od svojih planova sa Bosnalijekom ili iza scene pokušavaju ubjediti Vladu FBiH da su oni ipak bolja opcija od Alvogena.

Potonuće HT Mostar

Zahvaljujući pojavi ozbiljnog investitora, dionice Bosnalijeka su, uz dionice BH Telecoma, Hidrogradnje i mostarske Elektroprivrede HZ HB, među favoritima na SASE bile jedine koje su u februaru uknjižile rast.


Dionice BH Telecoma svoj rast mogu dobrim dijelom zahvaliti približavanju ljeta, kada se dioničarima isplaćuje dividenda za prethodnu godinu. Uz trenutnu cijenu ovih dionica, dividenda bi investitorima za pola godine mogla donijeti nešto više nego da su godinu dana držali novac u banci.

Za razliku od dioničara Bosnalijeka, BH Telecoma i mostarske Elektroprivrede koji su tokom februara zaradili između 1,7 i 9,9 posto, dioničari Klasa, HT Mostar i Sarajevo osiguranja mogli su samo rezignirano konstatovati da njihove dionice vrijede manje nego mjesec dana ranije. Najveći gubitnik su dionice HT Mostar koje su u februara pale za 12,4 posto.

Profesionalni optimisti se tješe da kada jednom dodirnete dno onda možete ići samo na više. Jedini problem je što niko sa sigurnošću ne može reći da li je Sarajevska berza već dodirnula dno ili može biti i gore.

(zurnal.info)

 

 

 

 

Rast cijena na Sarajevskoj berzi nije potrajao dugo, pa su u februaru ponovo svi indeksi zabilježili pad, dok je pojava američkog investitora podigla cijenu dionica Bosnalijeka.