BiH Vs EU

Bez budžeta BiH nema ni 100 miliona eura od EU

Obećanih 100 miliona eura pomoći EU za ovu godinu, BiH će vidjeti samo ako ispuni niz uslova.

-Za dobijanje prvih 50 miliona eura BiH mora usvojiti državni budžet za ovu godinu kao i fiskalni okvir za naredne dvije godine. Osim toga, sve dok je na snazi odluka o privremenom finansiranju BiH ne može računati ni na sredstva IPA fondova, kaže za Žurnal Renzo Daviddi, zamjenik šefa delegacije EU u BiH.

Dok je usvajanje ovogodišnjeg budžeta BiH barem načelno dogovoreno, i to na nivou prošlogodišnje potrošnje od 905 miliona maraka, gdje nije uračunat iznos otplate ino duga, njegovo usvajanje u Parlamentu BiH je još uvijek neizvjesno, pri čemu je otvoreno pitanje da li će takav budžet zadovoljiti uslove EU.

- Potrebno je definisati budžet koji uključuje finansiranje i novih institucija, čije formiranje proizilazi iz obaveza koje je BiH ima prema Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju sa EU, poput Agencije za borbu protiv korupcije, upozorava Daviddi.

Teoretski, moguće je postići da sa ovogodišnjim budžetom BiH "i vuk bude sit i ovce na broju", odnosno da ukupni troškovi ostanu na nivou prošlogodišnjih, ali da se preraspodjelom pojedinih stavki unutar budžeta obezbjede sredstva za funkcionisanje novih institucija.

To bi podrazumjevalo kresanje postojećih troškova, kako bi se namakao novac za finansiranje novih institucija, ali hoće li to biti i praktično izvodljivo znaće se tek kada se pred poslanicima Parlamenta BiH nađe konačan prijedlog ovogodišnjeg budžeta.

"Tanji" budžeti u izbornoj godini

Puno veći problem predstavljaće donošenje fiskalnog okvira BiH za naredne dvije godine koji treba da utvrdi maksimalne iznose budžeta u BiH, državnog, entitetskog i kantonalnih, u 2013. i 2014. godini.

Kako se pokazalo prilikom usvajanja ovogodišnjih entiteskih budžeta, između svođenja budžetske potrošnje u okvire u skladu sa stvarno raspoloživim novcem i ispunjavanja želja budžetskih korisnika, entiteske vlade su se odlučile za kratkoročno bezbolniju varijantu, pokrivanje budžetskog minusa novim zaduživanjima.

Poznajući domaće političare, teško ih je zamisliti kako budžete za 2014. godinu, kada su na redu opšti izbori, kroje prema stvarnim mogućnostima a ne prema željama.

Naravno, niko ih ne sprečava da razliku između želja i realnih mogućnosti budžeta i u naredne dvije godine planiraju krpiti novim zaduživanjima, ali je veliko pitanje koliko bi takvi planovi bili realni i prihvatljivi, kako za EU tako i za MMF, na čija će vrata po svemu sudeći BiH ponovo morati zakucati i zatražiti novi stand by aranžman.

- Važno je da BiH ima aranžman sa MMF-om jer se na taj način mogu reprogramirati i postojeće obaveze vraćanja duga prema MMF-u koje prispjevaju u naredne dvije godine. MMF je spreman da dođe, utoliko prije što BiH realno ne zahtjeva neke velike finansijske resurse, ali na kraju je to ipak pitanje političke volje domaćih političara, kaže Renzo Daviddi.

Prvo reforme, pa onda pare

Za drugu tranšu ovogodišnje makroekeonomske pomoći EU, koja takođe iznosi 50 miliona eura, BiH će se isto tako morati pomučiti. Od BiH će se između ostalog očekivati da uspostavi sistem koji će omogućiti tromjesečno praćenje kretanja bruto društvenog proizvoda, kao i praćenje izvršenja planiranih budžeta.

Jasno je da je vrijeme kada je BiH dobijala novac, "onako", na bazi praznih obećanja o reformama, koja su ekspresno zaboravljana čim bio novac stigao u budžete, definitivno prošlo. Sada su se pravila igre promijenila. Za svaki euro ili dolar međunarodne pomoći ispražnjenim domaćim budžetima trebat će najprije uraditi "domaću zadaću" i tek kada "učitelj" ocijeni da je rad zadovoljavajući slijedi isplata novca.

U svakoj varijanti kresanje enormne javne potrošnje u BiH je neminovno. Ili zato što je to preduslov za dobijanje obećane finansijske pomoći za pokrivanje budžetskih rupa ili zato što bez ove pomoći prije ili kasnije opet slijedi kolaps budžeta pa novca neće biti dovoljno ni za koga.

(zurnal.info)