KULTURA

Kazniona u bojama uglja i vrelog čelika

Knjiga Kazniona - knjiga o zeničkom zatvoru, za koju je dizajn i likovno-grafičko oblikovanje uradio Kenan Zekić, a čiji je izdavač IK Vrijeme Zenica, uvrštena je u program Glavne izložbe ovogodišnjeg jedanaestog po redu Zgraf-a, Međunarodne izložbe grafičkog dizajna i vizualnih komunikacija, koja se od 15.3. do 5.4.2012. godine održava u Zagrebu.

Kazniona je dvojezična, bosansko-engleska knjiga koja prikazuje instituciju Kazneno-popravnog zavoda zatvorenog tipa Zenica ne samo kao korektivnu ustanovu, nego i kao dio kolektivnog identiteta i sjećanja grada Zenice:

“Likovno-grafičko rješenje Kenana Zekića prati supkulturni vizualni vokabular grada Zenice koji se veže uz crnu boju uglja i crvenu boju vrelog čelika. U Kaznioni one postaju boje krvi i smrti kao dijela njene svakodnevice”, kaže se u saopštenju Izdavačke kuće Vrijeme.

Zatvor kao granap

Kenan Zekić za Žurnal kaže kako ga je za rad na knjizi inspirisala percepcija Zeničana o zatvoru kao dijelu svakodnevnice:

- Iz Zenice sam, pa mi je nekako kao granap to što imam zatvor prekoputa – kaže kroz smijeh:

- Nemam baš osjećaj zatvora kao strašnog mjesta jer smo se u životu kretali među tim ljudima. Nisam imao osjećaj Alkatraza kao što zatvore prikazuju u filmovima, već više kao neke institucije koja živi svoj svakodnevni život. Mene je više inspirisao način na koji ljudi percipiraju zatvor i prihvataju ga kao “naš zatvor”. Odabrao sam najjednostavnije moguće elemente, a ujedno najdeskriptivnije, da opišu kakvo je stanje unutra.

Zgraf je međunarodna trijenalna manifestacija koja se u organizaciji Hrvatske udruge likovnih umjetnika primijenjenih umjetnosti održava već 37 godina. Žiri je međunarodni.

Kazniona je jedini izložak iz BiH u Zagrebu. Iako kod nas scena u grafičkom dizajnu nije jaka, Zekić smatra kako ima dobrih pojedinačnih slučajeva:

- Individualno možemo biti svugdje, ali nemamo definisanu scenu. Nemamo nekoga ko bi sagledao stanje i rekao šta je trend u BiH, nemamo kritike. Možemo pričati o pojedinačnim slučajevima koji mogu biti jako dobri ali oni nisu pokazatelji trenda.

    U grafičkom dizajnu, inače, kako objašnjava, nema više trendova kao na način što je bilo 80-ih i 90-ih godina prošlog vijeka:

    - Sad se sve to može porediti sa informacijama na internetu – da pojednostavim - sve ide i sve može. Ali ipak postoji neka osnovna linija: tipografija je jako in, mada nikada nije ni bila out, ali je sada baš stavljen akcenat na tipografiju. Ima eksperimenata u formi, i grafičkoj i vizualnoj, ali nema nekog pravila. Trenutno je trend društveno odgovoran dizajn.

    Izložbe na Zgraf-u su proteklih godina okupljale dizajnere, teoretičare i kritičare s namjerom da se propitaju temeljni problemi i položaj dizajna u savremenom društvu

      “Zgraf je tako ukazivao na značaj dizajna kao profesije (Zgraf 1), bavio se odnosima grafičkog dizajna i umjetnosti (Zgraf 3), ukazivao na važnost edukacije zalažući se za osnivanje studija za dizajn (Zgraf 5), istraživao načine širenja digitalne tehnologije u dizajnu – web dizajn i multimedija kao novi segmenti dizajna (Zgraf 8), propitivao ulogu i društvenu odgovornost dizajna i dizjenera na području oglašavanja (Zgraf 09) te bio mjesto susreta raznolikosti kultura, konfrontacija i dijaloga lokalnog i globalnog (Zgraf 10)”, kaže se u zvaničnim materijalima.

      Odabirom selektora i otvorenim konkursom Zgraf prezentuje svjetske primjere grafičkog dizajna kako bi se pružio što širi i kvalitetniji uvid u svjetsku dizajnersku scenu, te kontekstualizirali radovi domaće produkcije. Glavna izložba Zgraf-a redovna je međunarodna izložba s područja grafičkog dizajna i vizualnih komunikacija. Popratna događanja na Zgraf-u uključuju popratne izložbe, predavanja, radionice i izlaganja:

      “Veoma smo počašćeni, ohrabreni i sretni što je jedno naše izdanja uvršteno u glavnu izložbu ovogodišnjeg Zgraf-a i to ne samo zbog činjenice da će lijepo dizajnirane i opremljene knjige uvijek predstavljati izazov za kupce, nego i zbog uvjerenja da promoviranje ideje dizajna znači i afirmiranje njegove socijalne i kulturne uloge, a ne puko svođenje na marketing i oglašavanje”, kažu u IK Vrijeme.

      (zurnal.info)