Kakva država takva i berza

Oporavka na Sarajevskoj berzi nema ni na vidiku, jer su dionice kompanija i februar završile u minusu, za razliku od svjetskih berzi koje  bilježe rekordne cijene dionica, koje su se vratile na nivo prije globalnog sloma 2008. godine.

Indeks SASX-10, koji čini 10 najlikvidnijih dionica na SASE, nakon simboličnog rasta u januaru, završio je februar sa padom od 4,2 posto, dok je pad indeksa SASX-30 iznosio 2,18 posto.

Pretvoreno u konvertibilne marke, ovaj pad indeksa praktično znači da se tokom februara na SASE "istopilo" 104 miliona maraka, za koliko se smanjila ukupna tržišna vrijednost dionica izlistanih na SASE.

Gubitnike na SASE u februaru predvodi dionica Hidrogradnje, koja je nakon naglog skoka u januaru od 25 posto, u februaru uknjižila pad od 10 posto, pa su vlasnici ovih dionica još uvijek u plusu.
I dok se kod dionica Hidrogradnje februarski pad može smatrati i očekivanom korekcijom, nakon ekstremnog skoka 28 posto u prethodnom mjesecu, pad dionice Sarajevo osiguranja od 6,7 posto dioničarima ne nudi takvu utjehu.
 
Dionica Sarajevo osiguranja  već treći mjesec zaredom bilježi pad pa je njena cijena na kraju februara bila za 19,7 posto niža nego na početku godine, što je jako loša vijest za dioničare ove kompanije.

Dionice HT Mostar u slobodnom padu

U slobodnom padu je i dionica HT Mostar koja već peti mjesec uzastopno bilježi pad, bez vidljivih naznaka da je njena tržišna cijena dotakla dno i da niže ne može ići. Samo u februaru pad je iznosio 5,6 posto a od početka godine dioničari ove kompanije, u kojoj Vlada FBiH ima oko 51 posto vlasništva, izgubili su  5,9 posto vrijednosti svojih dionica, i pri tome su još i dobro prošli, u poređenju sa vlasnicima dionica Sarajevo osiguranja.

Nakon prva dva mjeseca ove godine, impresivan gubitak svojim vlasnicima donijele su i dionice mostarske Elektroprivrede HZ HB, čija je cijena u februaru pala za dodatnih 3,2 posto, pa se tako njihov ovogodišnji minus popeo na  impresivnih 19 posto. I ovdje je najveći gubitnik država koja u vlasništvu učestvuje sa 90 posto.

{fusionchart id="100" SASE0212}

Oporavak dionica Energoinvesta

U februaru se među gubitnicima našla i dionica BH Telecoma, sa padom od 2,3 posto, ali je zahvaljujući januarskom rastu, cijena ovih dionica na kraju februara bila još uvijek za 6,9 posto nego na početku godine.

Među malobrojnim dionicama koje su prošli mjesec završile u plusu, prednjači dionica Energoinvesta čija je cijena porasla za 5,2 posto, što je dobra vijest za dioničare ove kompanije.

Loša vijest je, da je zbog januarskog pada, cijena dionica Energoinvesta na kraju februara ipak bila manja nego na početku godine i to za sedam posto, pa je još uvijek neizvjesno da li je februarski rast najava dolaska boljih dana za dioničare ove kompanije ili je riječ tek o kratkotrajnom prekidu negativnog trenda.

Među dobitnicima u februaru, našla se i dionioca sarajevskog Bosnalijeka sa rastom od 3,1 posto, pa je tako i dvomjesečni saldo ove dionice pozitivan, sa skromnim rastom od 1,1 posto u odnosu na početak godine . Kako je riječ o dionici koja je u protekloj godini izgubila rekordnih 42 posto od svoje tržišne vrijednost, sve što nije daljni pad za dioničare je dobra vijest.

Kriza u Bosnalijeku diže cijene dionica

Na prvi pogled djeluje paradoksalno, ali dok je na svjetskim berzama dovoljna čak i glasina ili bezazlena afera koja uključuje vrh kompanije, pa da cijene dionica takve kompanije trenutno počnu padati, u slučaju Bosnalijeka dešava se obrnuta situacija.

Sa izbijanjem otvorenog sukoba između Vlada FBiH i menadžmenta Bosnalijeka, gdje Vlada FBiH kao pojedinačno najveći dioničar optužuje upravu Bosnalijeka za niz nezakonitosti i ultimativno traži smjenu čelnih ljudi, cijena dionica Bosnalijeka počela je snažno rasti i što sukob više eskalira - cijena raste sve više, tako da se nameće zaključak da se ideja o promjeni menadžementa u Bosnalijeku, investitorima na SASE ipak dopada.

Ključni problem Sarajevske berze i dalje je nedostatak investitora, jer su sve promjene u cijenama dionica, bilo da je riječ o rastu ili padu rezultat jako malog prometa i odsustva svježeg kapitala.

Strani investitori su odavno otišli iz BiH dok domaći investitori ili nemaju novca ili ne vjeruju previše u ulaganje u dionice domaćih kompanija, dok domaćih institucionalnih investitora koji daju stabilnost tržištu, poput privatnih penzionih fondova nema ni na vidiku.

Berza kao ogledalo domaće ekonomije

Podaci o ukupno ostvarenom prometu na SASE poslednjih mjeseci ne odslikavaju pravo stanje, jer je rast prometa dobrim dijelom rezultat zaduživanja države kroz emisije obveznica, dok promet ostvaren dionicama domaćih kompanija i dalje ostaje na simboličnom nivou.
Na žalost, nedostatak investitora nije samo problem berzi u BiH već čitave države, koju već nekoliko godina investitori zaobilaze u širokom luku, pa je teško očekivati da situacija na domaćim berzama bude bolja od stanja čitave domaće ekonomije.
(zurnal.info)