BiH i u ovoj godini očekuje pad bruto društvenog proizvoda i rast nezaposlenosti, pokazuje najnovija analiza Bečkog instituta za za međunarodne ekonomske studije.

Najžešći udar ekonomske krize je prošao a cijena koju je platila BiH je pad brudo društvenog proizvoda (BDP) u prošloj godini od tri posto. U odnosu na prve komšije, ekonomija BiH je još i dobro prošla, imajući u vidu pad BDP od šest posto u Hrvatskoj, pet posto u Crnoj Gori i 2,9 posto u Srbiji.

Loša vijest je da bi pad mogao biti nastavljen i ove godine.

Dok u Centralnoj banci BiH barataju sa procjenom o simboličnom rastu BDP u ovoj godini od 0,5 posto, najnovija analiza Bečkog instituta za međunarodne ekonomske studije (WIIW) i u ovoj godini predviđa pad BDP-a od jedan posto, kako u BiH tako i u Hrvatskoj i Crnoj Gori, dok bi jedino ekonomija Srbije mogla ovu godinu završiti na nuli, bez daljnjeg pada ali i bez rasta.

Ekonomski oporavak tek iduće godine

Prema analitičarima Bečkog instituta za međunarodne ekonomske studije, ekonomija BiH bi mogla zabilježiti rast tek u 2011. godini, i to od skromnih jedan posto, dok bi oporavak kod naših susjeda tekao znatno brže uz godišnju stopu rasta od dva posto u Srbiji, Hrvatskoj i Crnoj Gori.

Korak sa susjedima BiH bi mogla uhvatiti tek 2012 godine kada se očekuje rast BDP-a od tri posto, kao i u Srbiji, Hrvatskoj i Crnoj Gori.

- U BiH posljedice krize nisu više izražene nego u ostalim sličnim državama. Trenutno, trgovinski deficit i deficit platnog bilansa BiH su relativno niski, ali je još uvijek nepoznanica da li će se BiH ponovo suočiti sa visokim deficitima kao što je bio slučaj ranije. To znači da bi stanovništvo ponovo trošilo na nabavku roba i usluga više novca nego što se stvara u samoj zemlji, zahvaljujući pozajmicama, doznakama iz inostranstva i prilivu od direktnih stranih investicija, kaže za “Žurnal”, Josef Poeschl, analitičar Bečkog instituta za međunarodne ekonomske studije.

Brzina kojom bi se ekonomija BiH mogla oporaviti dobrim dijelom zavisi od tempa oporavka u ostatku svijeta prije svega Evropskoj uniji.

Sa jedne strane, u EU su glavni kupci domaćih proizvoda prije svega čelika i aluminija, te naručioci lohn poslova od kojih žive domaći proizvođači tekstila i obuće. S druge strane, korist od ekonomskog oporavka EU, SAD i ostatka svijeta BiH bi direktno osjetila i kroz povećani priliv doznaka iz inostranstva od dijaspore, što je u slučaju BiH jedan od bitnijih izvora novca.

Koliko para, toliko administracije

Zasluga” za relativno blaže posljedice globalne krize u BiH nego u ostalim tranzicijskim zemljama, pripada izuzetno velikom udjelu javne potrošnje u BDP-u.

Velika javna potrošnja poslužila je kao "amortizer", ne zbog toga što su političari i brojna administracija preduzeli sve da domaći proizvođači i izvoznici lakše podnesu pad narudžbi i proizvodnje, već jednostavno zbog činjenice da u BiH lavovski dio, više od 40 posto BDP-a, proguta javna potrošnja koja ne zavisi direktno od stanja na svjetskom tržištu, pa samim im nema ni negativnog uticaja izazvanog padom narudžbi i potražnje za domaćim proizvodima.

Međutim, ono što je kratkoročno spasilo BiH od žešćih posljedica ekonomske krize, dugoročno može uništiti domaću ekonomiju. Vlade u BiH su te koje troše novac a ne stvaraju ga.

Domaći privrednici već upozoravaju da su na samoj ivici opstanka jer je smanjena potražnja njihovih proizvoda na svjetskom tržištu, a zbog manjka novca u džepovima domaćih građana prodaja unutar BiH ne može nadomjestiti gubitak prihoda od izvoza.

Banke su takođe zavrnule slavine i podigle kamate, a obećane javne investicije već godinama ostaju samo mrtvo slovo na papiru i dobar predizborni slogan.

S druge strane, državni aparat ne pokazuje ni najmanju želju i volju da smanji brojne namete privredi pa bi se ubrzo moglo desiti da poslodavci krenu sa još masovnijim otpuštanjima ili jednostavno stavljanjem ključa u bravu.

- BiH ima ogroman državni aparat i još uvijek veliki udio preduzeća u državnom vlasništvu. Ukoliko brzo ne dođe do oporavka ovaj bi se sektor mogao naći u problemima. Biće neophodno uskladiti troškove sa smanjenim prihodima, uključujući tu i penzione i zdravstvene fondove. S druge strane, BiH će trebati puno niže doprinose na plate, inače, broj zaposlenih teško da će se povećati. Ali isto tako BiH će trebati mnogo novca da bi pokrila troškove za penzije, nezaposlene i invalide tako da će se za ovaj problem morati naći kreativna rješenja i vidjeti kako su ovakve probleme rješavale druge zemlje, upozorava Josef Poeschl.

Buđenje proizvodnje

U svojoj analizi, analitičari Bečkog instituta za međunarodne ekonomske studije ipak vide tragove optimizma kada je riječ o BiH, prije svega u rastu industrijske proizvodnje u decembru prošle godine u poređenju sa decembrom 2008. godine, naročito kada je riječ o tekstilnoj i drvnoj industriji, preradi kože, rastu proizvodnje u Rafienrtiji nafte u Bosanskom Brodu...

Razlog za zabrinutost je veliki pad u proizvodnji metala, ali se kao ohrabrujuća uzima najava iz mostarskog “Aluminija” o skorom povratku na rad punim kapacitetima usljed rasta potražnje za aluminjem na svjetskom tržištu.

Iako su statistički pokazatelji o rastu industrijske proizvodnje, te o kakvom takvom očekivanom rastu BDP-a BiH u 2011. godini dobra vijest, broj zaposlenih i nezaposlenih je ipak puno važniji jer od toga zavisi hoće li ljudi u BiH moći barem da prežive od novca koji sami zarade. A tu nema dobrih vijesti.

Otkazi tek dolaze

Prema analizama i procjenama ekonomista iz Bečkog instituta za međunarodne ekonomske studije, u odnosu na zemlje regije, BiH je u najgoroj situaciji jer ima najmanji procenat zaposlenih od ukupno radno sposobnog stanovništa i jednu od najviših stopa nezaposlenosti. Prognoze za ovu i naredne godine još su sumornije.

BiH će za godinu - dvije izaći iz krize, barem kada je riječ i makroekonomskim pokazateljima ali tu blagodet neće osjetiti svi građani. U ovoj godini nezaposlenost će sa prošlogodišnjih 24 posto narasti na 27 posto i na tom nivou će ostati i u narednoj i u 2012. godini, smatraju analitičari iz Beča.

Ova zloslutna prognoza ne mora biti tačna, ukoliko se domaćim kompanijama prije svega proizvođačima i izvoznicima onogući da dođu do daha - kroz smanjenje nameta i olakšavanje ukupnih uslova poslovanja, što bi morala uraditi aktuelna vlast.

Naravno, uz istovremeno radikalno smanjenje broja zaposlenih u državnoj administraciji i drastičnom kresanju troškova za javnu administraciju u cjelini.

- Čak iako nakon predstojećih izbora u BiH na vlasti ostane postojeći establišment, to ne znači da se isti ljudi neće početi ponašati drugačije, ukoliko za tim uvide snažnu i neodložnu potrebu. U kontekstu postepene integracije BiH u EU za očekivati je uspostavu i povoljnijeg ukupnog poslovnog okruženja, a da li će unutar BiH političari iz Republike Srpske biti kooperativniji nego do sada zavisiće od buduće političke orijentacije Beograda, smatra Josef Poeschl.

Aktuelna vlast je za radikalne ekonomske reforme na raspolaganju imala prethodne tri godine i praktično nije uradila ništa.

Čak i sada, kada je suočena sa totalnim finansijskim kolapsom budžeta u BiH, na kresanju javne potrošnje radi samo onoliko, koliko ih uz žestoko zavrtanje ruku, natjera MMF, nastojeći da u budžetima obezbjedi dovoljno novca samo za plate administracije i lupovinu glasova na predstojećim izborima.

Za one ozbiljnije reforme, koje bi trebale pokrenuti proizvodnju, izvoz i otvoriti nova radna mjesta, vlast ne pokazuje previše interesa a još manje znanja i sposobnosti kako da to uradi.

(zurnal.info)


 


" />

EKONOMIJA U BIH: Recesija prolazi ali nezaposlenost raste

BiH i u ovoj godini očekuje pad bruto društvenog proizvoda i rast nezaposlenosti, pokazuje najnovija analiza Bečkog instituta za za međunarodne ekonomske studije.

Najžešći udar ekonomske krize je prošao a cijena koju je platila BiH je pad brudo društvenog proizvoda (BDP) u prošloj godini od tri posto. U odnosu na prve komšije, ekonomija BiH je još i dobro prošla, imajući u vidu pad BDP od šest posto u Hrvatskoj, pet posto u Crnoj Gori i 2,9 posto u Srbiji.

Loša vijest je da bi pad mogao biti nastavljen i ove godine.

Dok u Centralnoj banci BiH barataju sa procjenom o simboličnom rastu BDP u ovoj godini od 0,5 posto, najnovija analiza Bečkog instituta za međunarodne ekonomske studije (WIIW) i u ovoj godini predviđa pad BDP-a od jedan posto, kako u BiH tako i u Hrvatskoj i Crnoj Gori, dok bi jedino ekonomija Srbije mogla ovu godinu završiti na nuli, bez daljnjeg pada ali i bez rasta.

Ekonomski oporavak tek iduće godine

Prema analitičarima Bečkog instituta za međunarodne ekonomske studije, ekonomija BiH bi mogla zabilježiti rast tek u 2011. godini, i to od skromnih jedan posto, dok bi oporavak kod naših susjeda tekao znatno brže uz godišnju stopu rasta od dva posto u Srbiji, Hrvatskoj i Crnoj Gori.

Korak sa susjedima BiH bi mogla uhvatiti tek 2012 godine kada se očekuje rast BDP-a od tri posto, kao i u Srbiji, Hrvatskoj i Crnoj Gori.

- U BiH posljedice krize nisu više izražene nego u ostalim sličnim državama. Trenutno, trgovinski deficit i deficit platnog bilansa BiH su relativno niski, ali je još uvijek nepoznanica da li će se BiH ponovo suočiti sa visokim deficitima kao što je bio slučaj ranije. To znači da bi stanovništvo ponovo trošilo na nabavku roba i usluga više novca nego što se stvara u samoj zemlji, zahvaljujući pozajmicama, doznakama iz inostranstva i prilivu od direktnih stranih investicija, kaže za “Žurnal”, Josef Poeschl, analitičar Bečkog instituta za međunarodne ekonomske studije.

Brzina kojom bi se ekonomija BiH mogla oporaviti dobrim dijelom zavisi od tempa oporavka u ostatku svijeta prije svega Evropskoj uniji.

Sa jedne strane, u EU su glavni kupci domaćih proizvoda prije svega čelika i aluminija, te naručioci lohn poslova od kojih žive domaći proizvođači tekstila i obuće. S druge strane, korist od ekonomskog oporavka EU, SAD i ostatka svijeta BiH bi direktno osjetila i kroz povećani priliv doznaka iz inostranstva od dijaspore, što je u slučaju BiH jedan od bitnijih izvora novca.

Koliko para, toliko administracije

Zasluga” za relativno blaže posljedice globalne krize u BiH nego u ostalim tranzicijskim zemljama, pripada izuzetno velikom udjelu javne potrošnje u BDP-u.

Velika javna potrošnja poslužila je kao "amortizer", ne zbog toga što su političari i brojna administracija preduzeli sve da domaći proizvođači i izvoznici lakše podnesu pad narudžbi i proizvodnje, već jednostavno zbog činjenice da u BiH lavovski dio, više od 40 posto BDP-a, proguta javna potrošnja koja ne zavisi direktno od stanja na svjetskom tržištu, pa samim im nema ni negativnog uticaja izazvanog padom narudžbi i potražnje za domaćim proizvodima.

Međutim, ono što je kratkoročno spasilo BiH od žešćih posljedica ekonomske krize, dugoročno može uništiti domaću ekonomiju. Vlade u BiH su te koje troše novac a ne stvaraju ga.

Domaći privrednici već upozoravaju da su na samoj ivici opstanka jer je smanjena potražnja njihovih proizvoda na svjetskom tržištu, a zbog manjka novca u džepovima domaćih građana prodaja unutar BiH ne može nadomjestiti gubitak prihoda od izvoza.

Banke su takođe zavrnule slavine i podigle kamate, a obećane javne investicije već godinama ostaju samo mrtvo slovo na papiru i dobar predizborni slogan.

S druge strane, državni aparat ne pokazuje ni najmanju želju i volju da smanji brojne namete privredi pa bi se ubrzo moglo desiti da poslodavci krenu sa još masovnijim otpuštanjima ili jednostavno stavljanjem ključa u bravu.

- BiH ima ogroman državni aparat i još uvijek veliki udio preduzeća u državnom vlasništvu. Ukoliko brzo ne dođe do oporavka ovaj bi se sektor mogao naći u problemima. Biće neophodno uskladiti troškove sa smanjenim prihodima, uključujući tu i penzione i zdravstvene fondove. S druge strane, BiH će trebati puno niže doprinose na plate, inače, broj zaposlenih teško da će se povećati. Ali isto tako BiH će trebati mnogo novca da bi pokrila troškove za penzije, nezaposlene i invalide tako da će se za ovaj problem morati naći kreativna rješenja i vidjeti kako su ovakve probleme rješavale druge zemlje, upozorava Josef Poeschl.

Buđenje proizvodnje

U svojoj analizi, analitičari Bečkog instituta za međunarodne ekonomske studije ipak vide tragove optimizma kada je riječ o BiH, prije svega u rastu industrijske proizvodnje u decembru prošle godine u poređenju sa decembrom 2008. godine, naročito kada je riječ o tekstilnoj i drvnoj industriji, preradi kože, rastu proizvodnje u Rafienrtiji nafte u Bosanskom Brodu...

Razlog za zabrinutost je veliki pad u proizvodnji metala, ali se kao ohrabrujuća uzima najava iz mostarskog “Aluminija” o skorom povratku na rad punim kapacitetima usljed rasta potražnje za aluminjem na svjetskom tržištu.

Iako su statistički pokazatelji o rastu industrijske proizvodnje, te o kakvom takvom očekivanom rastu BDP-a BiH u 2011. godini dobra vijest, broj zaposlenih i nezaposlenih je ipak puno važniji jer od toga zavisi hoće li ljudi u BiH moći barem da prežive od novca koji sami zarade. A tu nema dobrih vijesti.

Otkazi tek dolaze

Prema analizama i procjenama ekonomista iz Bečkog instituta za međunarodne ekonomske studije, u odnosu na zemlje regije, BiH je u najgoroj situaciji jer ima najmanji procenat zaposlenih od ukupno radno sposobnog stanovništa i jednu od najviših stopa nezaposlenosti. Prognoze za ovu i naredne godine još su sumornije.

BiH će za godinu - dvije izaći iz krize, barem kada je riječ i makroekonomskim pokazateljima ali tu blagodet neće osjetiti svi građani. U ovoj godini nezaposlenost će sa prošlogodišnjih 24 posto narasti na 27 posto i na tom nivou će ostati i u narednoj i u 2012. godini, smatraju analitičari iz Beča.

Ova zloslutna prognoza ne mora biti tačna, ukoliko se domaćim kompanijama prije svega proizvođačima i izvoznicima onogući da dođu do daha - kroz smanjenje nameta i olakšavanje ukupnih uslova poslovanja, što bi morala uraditi aktuelna vlast.

Naravno, uz istovremeno radikalno smanjenje broja zaposlenih u državnoj administraciji i drastičnom kresanju troškova za javnu administraciju u cjelini.

- Čak iako nakon predstojećih izbora u BiH na vlasti ostane postojeći establišment, to ne znači da se isti ljudi neće početi ponašati drugačije, ukoliko za tim uvide snažnu i neodložnu potrebu. U kontekstu postepene integracije BiH u EU za očekivati je uspostavu i povoljnijeg ukupnog poslovnog okruženja, a da li će unutar BiH političari iz Republike Srpske biti kooperativniji nego do sada zavisiće od buduće političke orijentacije Beograda, smatra Josef Poeschl.

Aktuelna vlast je za radikalne ekonomske reforme na raspolaganju imala prethodne tri godine i praktično nije uradila ništa.

Čak i sada, kada je suočena sa totalnim finansijskim kolapsom budžeta u BiH, na kresanju javne potrošnje radi samo onoliko, koliko ih uz žestoko zavrtanje ruku, natjera MMF, nastojeći da u budžetima obezbjedi dovoljno novca samo za plate administracije i lupovinu glasova na predstojećim izborima.

Za one ozbiljnije reforme, koje bi trebale pokrenuti proizvodnju, izvoz i otvoriti nova radna mjesta, vlast ne pokazuje previše interesa a još manje znanja i sposobnosti kako da to uradi.

(zurnal.info)


 


BiH i u ovoj godini očekuje pad bruto društvenog proizvoda i rast nezaposlenosti, pokazuje najnovija analiza Bečkog instituta za za međunarodne ekonomske studije.