Otvoreno o korupciji

Rektor je priznao da je 10 posto profesora na Univerzitetu korumpirano!

vladimir kovačević

 

Nikola Dronjak, predsjednik Unije studenata Republike Srpske, jedan je od rijetkih predstavnika studenata u ovom entitetu koji smije i hoće da govori o korupciji, nepotizmu i ostalim devijantnim pojavama na ovdašnjim univerzitetima i društvu uopšte.

Mi ne možemo da pristanemo na ovakvu situaciju a da se ne pobunimo, jer svi imamo po dvadesetak godina, očekuje nas život, pred nama je budućnost, a ne vidimo nikakvu perspektivu. Problemi ovog društva nisu zahvatili samo studente, nego i sve ostale. Svi mi kod kuće imamo i borce i penzionere i nezaposlene i invalide ukratko ljude koji ne mogu da se pronađu u ovom sistemu, kaže Dronjak u razgovoru za “Žurnal”. On poručuje da se “ne može mirno posmatrati kako nam neko krade budućnost, kako se pojedinci enormno bogate, dok 95 posto ostalog naroda nema ni za hljeba”.

Zamislite kako se osjeća mlad čovjek u Banja Luci posmatrajući kako djeca funkcionera uživaju sve blagodeti, skupocjenim automobilima dovezu se do fakulteta, prošetaju se kroz njih i dobiju diplomu. Onda ih čeka posao. Za njih nema problema u životu. Za njih postoje drugi kriterijumi. Nevjerovatno je kako se stvorila klasna razlika između takvih studenata i ostalih, navodi Dronjak.

KORUPCIJA VUČE KORIJENE IZ RATA

ŽURNAL: Koliko je Univerzitet u Banjoj Luci zahvaćen nepotizmom?

DSCN0667Javnost je već upoznata o slučajevima nepotizma na fakultetima banjalučkog Univerziteta. Ono što je nas nagnalo da progovorimo o tome jeste to što postoji mnogo naših kolega koji su daleko sposobniji od djece profesora, a nisu oni dobili posao na Univerzitetu, već profesorska djeca. Ti obični studenti ne vide nikakvu perspektivu, ni na Univerzitetu, ali ni na ostalim radnim mjestima od kojih bi mogli da žive.

Korupcija na Univerzitetu vuče korijene još iz rata, uvukla se u djecu raznih službenika, u Vladu, svi oni imaju diplome sa univerziteta. To je jednostavno paukova mreža, za čije razbijanje je potrebna šira akcija. Mi znamo da ne možemo iskorijeniti korupciju, ali makar možemo spriječiti karakteristične primjere koji paraju oči javnosti.

ŽURNAL: Imate li konkretan primjer?

Evo jednog primjera – jedna studentica je završila fakultet sa prosjekom 9,94 na Filološkom fakultetu, nosilac je Jelićeve stipendije. Ona je pet puta konkurisala za mjesto asistenta na banjalučkom Filološkom fakultetu na katedri za italijanski jezik. Uvijek je odbijaju, a na katedru gramatika italijanskog jezika prime studenta koji je završio španski, a na katedru književnost italijanskog jezika nekoga ko je završio ruski jezik. To dovoljno govori o svemu.

ŽURNAL: Postoji čak i procjena o procentu korupcije na Univerzitetu...

Rektor banjalučkog Univerziteta Stanko Stanić je rekao da možda na Univerzitetu ima deset posto korumpiranih profesora.

Ja postavljam pitanje – zašto se onda preostalih devedeset posto profesora ne oglasi i ne podrže nas, da zajedno imamo jedan stav. Kako se niko od tih poštenih profesora nije oglasio i dao nam podršku? Mi uvijek tražimo tih deset posto korumpiranih, ali zašto se nije okupila akademska javnost da kritikuje lošu ekonomsko-socijalnu situaciju u državi, da kritikuje rad Elektroprivrede, rad Šuma Srpske, preduzeća koja, umjesto da su profitabilna, posluju sa debelim minusima. Gdje je ta akademska zajednica po ugledu na ostale zemlje?!

ŽURNAL: Vaši istupi u javnosti izazvali su određene reakcije u vladajućim strukturama. Očekujete li konkretne akcije nadležnih institucija na suzbijanju korupcije na univerzitetima u RS?

Predsjednik RS je izjavio da će se obračunati sa ljudima koje smo mi naveli. Međutim, pitanje je da li će to biti iskreno i da li će se ići na prave ljude, u smislu da li će se rješavati neki sitni marifetluci ili će se pogoditi u glavu. Ministar Anton Kasipović je izrazio želju da se nešto promjeni i na posljednjem sastanku je bio vrlo žustar. Jedan od zaključaka je bio da svake godine, sa svakog fakulteta, najbolji student dobije posao na tom fakultetu. Hoću da poručim da se studenti više ne bore za veću kobasicu u menzi i slične stvari, nego traže suštinske promjene. Mi smo rekli odgovornima šta mislimo i pratićemo situaciju.

IZLOŽBA ODBIJENICA

ŽURNAL: Problem našeg društva je i taj što mladi ljudi nakon završenog fakulteta teško mogu da nađu posao. Kakve su uopšte perspektive mladih ljudi?

Problem je kompleksne prirode i on, osim visokog obrazovanja, zahvata i privredu i sve segmente društva.

Gdje će mladi ljudi da se zaposle nakon što završe fakultet? Mi ćemo pravimo napraviti izložbu odbijenica pojedinih naših kolega koji su stotine puta konkurisali za određene poslove. Mi ne tražimo od Vlade da nas pusti da radimo u kojekakvim zgradama i javnim institucijama, već da počne primjenjivati svoju floskulu o stvaranju boljeg poslovnog ambijenta. Konačno, hoćemo da vidimo gdje su te investicije i koliko je ljudi zaposleno. Ukoliko se nešto konkretno ne desi, mi ćemo maksimalno opstruisati sve projekata u visokom obrazovanju.

ŽURNAL: Plašite li se reakcija na vaše izjave?

Ja se ne plašim, nisam se bojao ni kada sam izbjegao 95-te, pa se ne bojim ni ovih danas. Ako je cijena da meni neko naudi, oni mogu to da urade, ali ja sam pojedinac. Ja sam nebitan sa kapitalom od pet maraka u džepu. Šta je sa ostalima? Svi se sjećamo narodne pjesme ‘Buna protiv dahija’ koja kaže: “Al je rada sirotinja raja, koja zulum više trpiti neće”. Kada naraste zulum, onda duranje više ne može biti mjera koja će sve to da izdrži.

(zurnal.info)