OBRAZOVANJE

Kako djeca uče o toleranciji

U jednoj osnovnoj školi u Sarajevu predmet Društvo/Religija/Kultura pohađa samo jedno dijete iz razreda. Nastavnica kaže kako je to sretna okolnost za učenika jer njena pažnja može cijeli čas biti fokusirana na jednom đaku, pa imaju vremena za razgovor o svim važnim pitanjima koje predmet obrađuje. Teško je procijeniti da li je i učenik oduševljen činjenicom da je pod lupom i da će nastavnica uvijek imati i više nego dovoljno vremena za provjeru znanja.

Kada je na početku školske 2011/2012. uveden novi predmet u škole KS-a (Društvo/Religija/Kultura u osnovnim, Kultura religija u srednjim školama) odlučeno je kako će ga učenicima nižih razreda kao i ostale predmete predavati učitelji a ostalima nastavnici i profesori razredne nastave, kulture življenja i sa završenim nastavničkim fakultetom društvenog smjera.

U većini škola, govore nezvanične i neprecizne procjene, procenat djece koja pohađaju vjeronauku značajno premašuje broj djece koja pohađaju alternativni predmet. U Ministarstvu obrazovanja kažu kako tačnih podataka još uvijek nema, ali ih očekuju nakon evaluacije koja bi trebala započeti u maju.

Edukaciju nastavnika za predavanje alternativnog predmeta provelo je Ministarstvo obrazovanja a trajala je – jedan dan.

Edukacija od jednog dana

Od 1.197 učenika osnovne škole 6. mart u Hadžićima predmet Društvo/Religija/Kultura pohađa 58 učenika. Učenici (veoma mali broj u ovoj školi) koji ne pohađaju nijedan predmet ne mogu izaći van školske zgrade. Borave u biblioteci pod nadzorom bibliotekarke i biraju čime će se baviti. Praksa pokazuje da se roditelji najređe odlučuju za opciju da dijete ne pohađa nijedan predmet jer žele da ipak bude pod nadzorom u razredu. Direktorica škole Dženana Alispahić kaže da je jedan dan edukacije za nastavno osoblje bio dovoljan samo za početak.

-U našoj školi ovaj predmet predaju nastavnici istorije i geografije. Bili su na tom jednom danu edukacije, što je bilo dovoljno za početak ali svakako da nije i za dalje. Doedukacija je neophodna, ali prednost je što sadržaj ovih priručnika nije stran za naše nastavnike, dosta toga već se obrađivalo kroz druge predmete, odjeljensku zajednicu, ima dosta poznatih odgojnih ciljeva. Ipak, slažem se da je potreban jedan ozbiljniji pristup i edukacija za sve nas.

Nihada Čolić, savjetnica u Ministarstvu obrazovanja, potvrđuje kako je obuka nastavnika trajala jedan dan. Kao i izradu priručnika za nastavnike, finansirao ju je OSCE. Nihada Čolić učestvovala je u educiranju nastavnika. Njen modul trajao je šest sati i smatra kako su nastvnici jednodnevnom edukacijom dobili kvalitetne informacije i uputstva o načinu realizacije nastave. U maju se, najavljuje, kreće sa evaluacijom cijelog procesa. Do zvanične potvrde rezultata uvođenja predmeta i načina na koji je ono provedeno, te eventualnih izmjena, prenosi impresije koje pristižu iz škola. Tvrdi kako su nastavnici i djeca koja pohađaju predmet jako zadovoljni:

- Nastavnici nas informišu da su djeca zadovoljna, da se radi o kvalitetnom programu i sadržajima. Sve reakcije sa terena su itekako pozitivne.

Samo pozitivne dojmove ima i Adila Hamzić, nastavnica u osnovnoj školi Aleksa Šantić. I pored početnog opreza kaže kako su dojmovi danas itekako pozitivni:

-Dobili smo školsku odluku da se roditelji izjasne koji će predmet djeca pohađati. Na početku smo bili skeptični – šta znači novi predmet u opterećenom školskom programu? Međutim, kad sam se upoznala sa priručnikom oduševila sam se – predmet je jako lijep i poučan.

U ovoj školi predmet predaju tri nastavnice:

-Imali smo jedan dan edukacije u desetom mjesecu a na njoj smo imali radionice da se upoznamo sa priručnikom i prođemo kroz radionicu po mjesečnom planu i programu. Je li bilo dovoljno – na jedan određeni način jeste za početak jer smo se prvi put upoznali sa takvim načinom rada, sa priručnikom. Rečeno nam je kako je to prva faza obuke i da ćemo imati još edukacije.

Kako djeca uče o toleranciji

U ovoj školskoj godini učenici nisu imali udžbenik za predmet Društvo/Religija/Kultura u osnovnim ili Kultura religija u srednjim školama. Nastavnici su dobili priručnike na kojima su radili domaći i strani stručnjaci. Priručnici se mogu pronaći i na internet stranici Ministarstva obrazovanja tako da se roditelji mogu informisati o predmetu.

Evo jednog od primjera iz priručnika. S učenicima četvrtog razreda obrađuje se nastavna jedinica Tradicija, kultura i suživot naroda u BiH.

Cilj sata je da učenici upoznaju tradiciju i kulturu naroda i nacionalnih manjina u BiH, da uočavaju

sličnosti i razlike u tradiciji i kulturi istih te da razviju pozitivan stav prema pripadnicima

drugih naroda i nacionalnih manjina .

RAD NA SATU:

Učenici sjedaju u krug, a nastavnik stoji unutar kruga. Igra se igra „Vjetar puše“. Nastavnik

izgovara npr.: „Vjetar puše za sve one učenike koji imaju plave oči.“ Tada svi učenici koji

imaju plave oči moraju ustati i promijeniti stolice. Nastavnik također nastoji doći do stolice.

Osoba koja ostane bez stolice nastavlja igru. (Trajanje aktivnosti 5 minuta.)

Nastavnik će s učenicima razgovarati o različitostima, po čemu se to ljudi razlikuju, po čemu

su slični...

U PPT-u pripremiti sadržaje u vezi s nastavnom jedinicom u vidu mape uma. Kroz razgovor,

navoditi učenike do bitnih odrednica tradicije i kulture naroda i nacionalnih manjina BiH

(Srbi, Hrvati, Bošnjaci, Romi, Jevreji...).

Doći do zaključka da su ljudi na prostoru BiH bez obzira na tradiciju i kulturu, dugo vremena

gradili suživot i toleranciju, da i dalje treba graditi i unapređivati odnose među različitim

pripadnicima naroda i nacionalnih manjina.

U završnom dijelu učenici trebaju na veliki hamer papir da otisnu svoje dlanove (iscrtaju

olovkom ili otisnu umačući ih u vodene boje i sl.) i ispišu imena. Istaći da će ih taj plakat

stalno podsjećati na razlike koje predstavljaju bogatstvo i osnovu za suživot i toleranciju.

(zurnal.info)