BiH

Radna mjesta se gase, nezaposlenost raste

Svakog dana tokom prošle godine u FBiH su se u prosjeku gasila tri postojeća radna mjesta dok je istovremeno lista nezaposlenih postajala duža za 17 novih imena. Tako od predizbornih obećanja da će Federacija BiH, u odnosu na RS, biti kao Zapadna Njemačka u odnosu na Istočnu Njemačku, za sada nema ništa, na žalost građana.

Dok je broj prema podacima Agencije za statistiku BiH, u prošloj godinu u našoj zemlji zabilježem simboličan rast ukupnog broja zaposlenih, i ne tako simboličan rast nezaposlenih, brojke Zavoda za statistiku FBiH pokazuju da da nije bilo ni simboličnog povećanja broja zaposlenih.

U većem bh. entitetu na kraju prošle godine ukupan broj zaposlenih je smanjen a lista imena na zavodima za zapošljavanje postala je još duža nego godinu dana ranije.

Broj nezaposlenih sustiže broj zaposlenih

Broj nezaposlenih u BiH u prošloj godini rastao je tri puta brže od broja novih radnih mjesta, pa je razlika između ukupnog broja zaposlenih i nezaposlenih sve manja.

Prema podacima Agencije za statistiku BiH, broj nezaposlenih u BiH na kraju prošle godine dogurao je na 536.728 osoba, dok je istovremeno posao imalo 687.917 osoba.

U odnosu na 2010. godinu, u BiH je broj zaposlenih povećan je za 4.518 osoba dok se istovremeno broj zvanično nezaposlenih povećao za 14.648 osoba.

Podaci Zavoda za statistiku FBiH pokazuju puno sumorniju sliku. Tokom prošle godine u FBiH ukupan broj zaposlenih smanjen je, za 1.022 osobe, pa je ukupan broj zaposlenih bio 439.473 osobe.

Logično, istovremeno je broj nezaposlenih nastavio da raste pa je na kraju prošle godine na posao čekalo 371.090 osoba, što znači da je ukupan broj nezaposlenih tokom 2011 u FBiH povećan za 6.011 osoba.

Kako je radnih mjesta sve manje, tako se dodatno smanjuju i šanse nezaposlenih da dođu do posla koji bi im omogućio da žive od vlastitog rada.

{fusionchart id="102" FBiHnezap2011}

Fotelje važnije od radnih mjesta

Puno veći problem je što galopirajuća nezaposlenost i tiho gašenje i ono malo preostalih radnih mjesta, aktuelnim vlastima izgleda ne znači puno, niti ih previše zabrinjava, za razliku, od recimo, podjele direktorskih fotelja i mjesta u upravnim odborima i sličnih "sudbinskih" pitanja.

Za razliku od većine drugih zemalja, također pogođenih ekonomskom krizom i padom zaposlenosti, od SAD, do Grčke, Španije, Portugala, Irske, gdje su mjesečni podaci o broju nezaposlenih udarna vijest i glavni pokazatelj (ne)uspješnosti vlade, pri čemu se premijeri "polomiše" dokazujujući da su njihove konkretne ekonomske mjere imale za rezultat makar simbolično smanjenje broja nezaposlenih, domaći vlastodršci se i ne zamaraju sa takvim sitnicama.

Da sve bude još gore, nakon prve godine mandata, entitetske vlade, u čijim je rukama i stvarna moć, nisu niti pokušale da izađu sa koliko-toliko suvislim i konkretnim planom za oživljavanje domaće proizvodnje i otvaranje novih radnih mjesta. Iz perspektive vlasti, vjerovatno je riječ o pametnoj strategiji, kako nisu ništa niti obećali, onda ih niko i ne može optužiti da ne ispunjavaju obećanja.

I dok se u privatnom sektoru kontinuirano gase radna mjesta a radnici otpuštaju zbog nedostatka posla, administracija uspješno "drži liniju odbrane" na ranije zauzetim pozicijama opirući se bilo kakvom pokušaju smanjenja broja zaposlenih činovnika. Istine radi, niko ozbiljno nije ni pokušavao da smanji brojno stanje javne administracije, ali to ne umanjuje veličinu njihovog uspjeha, na čemu im njihove kolege od Atine do Londona, mogu samo zavidjeti, pošto njihove vlade nemilosredno režu državni aparat i gdje se rezovi mjere desetinama hiljada otpuštenih uposlenika čija se plata finansira iz budžeta.

{fusionchart id="101" BiH nezapos2011}

Vlast polaže "popravni" kod MMF-a

Loša vijest za administraciju je da ponovo dolazi MMF, jer su nakon dvije godine neuspješnog eksperimentisanja i presipanja iz šupljeg u prazno, domaće vlasti ipak došle do zida i jedinu šansu za spas od finansijskog kolapsa vide u kreditu od MMF-a.

MMF, dobrodušan kakav već jeste, oprostiti će domaćim vlastima prethodni dječije naivan pokušaj da se izigra stand by aranžaman i uzmu pare a da se ne ispoštuju preuzete obaveze, pa će im opet odobriti novi kredit.

Ipak, pare će stići na račun tek kada budu ispunjeni ranije postavljeni uslovi, prije svega smanjenje troškova javne administracije i izdvajanja za demobilisane vojnike po raznim osnovama, kao i smanjenje ukupne javne potrošnje.

Da je manevarskog prostora za poigravanje sa MMF-om nestalo, svjesne su i domaće vlasti, pa u pregovore sa MMF-om ovog puta ulaze u skladu sa tradicionalnim balkanskim pristupom, "pošteno, ako ne može nikako drugačije". A drugačije ne može.

U idealnoj varijanti javna administracija će na kraju proći samo sa kresanjem plata, pri čemu će im brojno stanje ostati nepromjenjeno. U manje idealnoj varijanti, uz smanjenje plata ići će i smanjenje ukupnog broja zaposlenih u javnoj administraciji ,što bi praktično značilo dodatno povećanje broja nezaposlenih.

Manje plate ili otkazi

Niko normalan ne raduje se otpuštanju ljudi iz javne administracije i njihovom prebacivanju na zavode za zapošljavanje. BiH nesporno ima preveliki državni aparat koji jednostavno ne može podnijeti i njegovo smanjenje je neminosvnost, prije ili kasnije.

U normalnim uslovima, višak iz administracije prešao bi u privatni sektor, pa bi se tako popravio omjer između onih koji stvaraju novac i pune budžete i onih koji troše budžetski novac, tako da gubitak zaposlenja u državnoj službi i ne bi bila neka tragedija.

Na žalost, ovaj višak adminstracije privatni sektor neće moći da absorbuje, jer ne samo da nema novih radnih mjesta za nove radnike, već se i postojeća radna mjesta gase. Pri tome vlasti u BiH ne pokazuju ni namjmanje interesa za ono što se dešava u privatnom sektoru, smanjenje broja zaposlenih i rastom nezaposlenosti.

Pri tome niko od premijera i ministara i ne očekuje da oni zapošljavaju ljude i grade fabrike, već da omoguće poduzetnicima, koji su inače na rubu opstanka, da to oni naprave.

Vlast im u tome najbolje može pomoći smanjenjem postojećih nameta i unapređenjem ukupnog poslovnog okruženja kroz uklanjanje birokratskih prepreka, od spore i neefikasne adminsitracije do pokretanja javnih radova koje je u proteklih 17 godina svaka vlada u BiH pompezno najavljivala ali konkretno gotovo ništa nije urađeno.

(zurnal.info)