Vanjska trgovina

Domaći izvoznici gube tržišta Hrvatske i Srbije

Izvoz domaćih proizvoda je u drastičnom padu dok uvoz nastavlja rasti. U odnosu na prošlogodišnje prvo tromjesečje, ove godine izvoz je manji za 10,6 posto dok je uvoz porastao za 0,2 posto. Rezultat je deficit od 1,6 milijardi maraka za koliko je vrijednost uvoza nadmašila vrijednost uvoza.

Posebno veliki pad izvoza BiH je zabilježila u trgovini sa susjedima, Hrvatskom, Srbijom, Crnom Gorom.

Tako je izvoz iz BiH u Hrvatsku u prvom tromjesečju ove godine manji za 18,6 posto nego u istom periodu prošle godine, dok je istovremeno uvoz iz Hrvatske smanjen za 2,9 posto, pa je u trgovini sa Hrvatskom u minusu od 242 miliona maraka.

Situacija je utoliko alarmantnija što pravi udar na domaće izvoznike tek slijedi za godinu dana kada Hrvatska i zvanično postane članica EU, 1 jula iduće godine, što će plasman domaćih proizvoda na hrvatsko tržište dodatno otežati.

Bez obzira na mali pad vrijednosti uvoza, Hrvatska i dalje ostaje zemlja iz koje se najviše uvozi u BiH, jer je za prva tri mjeseca ove godine vrijednost uvoza iznosila 480,2 miliona maraka.

Ništa bolja situacija nije ni sa izvozom u Srbiju, gdje je izvoz u prva tri mjeseca ove godine manji za čak za 33 posto nego u istom periodu prošle godine. Istovremeno smanjen je i uvoz iz Srbije, ali za simboličnih 2,3 posto, pa je tako deficit BiH u trgovini sa Srbijom u prva tri ovogodišnja mjeseca dostigao 130 miliona maraka.

Njemačka zamjenila Hrvatsku kao najveći kupac domaćih proizvoda

Do domaći izvoznici ubrzano gube teško osvojena strana tržišta pokazuju i podaci o trgovini sa Crnom Gorom, koja je jedna od rijetkih zemalja sa kojom je BiH u trgovinskom plusu. U prvom kvartalu ove godine BiH je u trgovini sa Crnom Gorom zabilježila plus od 37,7 miliona maraka. Loša vijest je da je u odnosu na isti period prošle godine vrijednost izvoza iz BiH na crnogorsko tržište smanjena za 37,5 posto, dok je istovremeno uvoz iz Crne Gore u BiH porastao za 65,8 posto. Ukoliko se ovaj trend nastavi lako je moguće da se vrlo brzo i dosadašnji suficit BiH u trgovini sa Crnom Gorom drastično smanji ili čak i potpuno istopi.

Zbog naglog pada bh. izvoza, Hrvatska više nije najveći kupac naših proizvoda i usluga, već je to postala Njemačka na čije tržište je u prva tri mjeseca ove godine BiH plasirala roba i usluga u vrijednosti od 306,7 miliona maraka, što je za 93 miliona maraka više od našeg izvoza u Hrvatsku.

Kako je istovremeno uvoz iz Njemačke iznosio 386,8 miliona maraka, BiH je u trgovini sa Njemačkom u minusu od 80 miliona maraka.

U odnosu na prvo tromjesečje prošle godine izvoz u Njemačku porastao je za skromnih 1,3 posto dok je uvoz povećan za 9,1 posto. Tako i u trgovini sa Njemačkom BiH prijeti povećanje vanjskotrgovinskog deficita, jer izvoz stagnira dok uvoz raste.

Gubitak pozicija, čak i na tržištima susjednih zemalja, na kojima su domaći proizvodi bili do sada koliko-toliko konkuretni zloslutan je predznak za domaću proizvodnju. Ukoliko ne uspjevaju očuvati ni stečene pozicije na susjednim tržištima, ničemu dobrom ne mogu se nadati na ostlim tržištima, poput EU ili SAD, gdje je konkurencija daleko jača a zahtjevi u pogledu kvaliteta i cijena puno viši nego u našem okruženju.

{fusionchart id="104" Izvoz BiH I_III 2012}

Manji izvoz, više nezaposlenih

Pad izvoza nije samo puki statistički pokazatelj već i najava novih otpuštanja radnika. Ako malobrojni domaći izvoznici kojima su strana tržišta bila jedini spas više nisu u stanju izvoziti dosadašnje količine, logična posljedica je smanjenje proizvodnje i broja zaposlenih, a to je poslednja stvar koja je potrebna BiH u ovom trenutku.

Sam pad izvoza i nije najveći problem koliko zaglušujuća tišina i ignorancija aktuelnih vlasti koje ne pokazuju niti najmanji interes da ih zanima šta se dešava u proizvodnji a pogotovo sa izvoznicima.

Domaća ekonomija je već u stanju kliničke smrti paralisana okovom nelikvidnosti, gdje svako svakome duguje, a novca nema nigdje. Kako su potencijalni strani investitori odavno prekrižili BiH, izvoznici su jedini koji su omogućavali kakav takav priliv svježeg novca u domaću ekonomiju, održanje proizvodnje i zaposlenosti.

Od SAD do Evrope, gotove sve vlade su fokusirane isključivo na dvije stvari, kresanje budžetske potrošnje i podsticanja izvoza, koristeći sva sredstva koja su im na raspolaganju.

Vlast ne zanima proizvodnja i radna mjesta

Samo u BiH, ova dva pitanja su vladama najmanje bitna, dok se sva domišljatost i energija troši na jeftina politička nadmudrivanja, od kojih na kraju koristi nema niko, osim političkih lidera kojima je jedina mjera vlastitog uspjeha da su "preveslali onog drugog".

Pomoć domaćim izvoznicima je na koncu u direktonom interesu vlasti na svim nivoima, jer ako ni zbog čega drugog onda zbog njihovih plata kao i plata ostalih budžetskih korisnika.

Jednostavno, budžet ne pune firme sa zamrlom proizvodnjom i blokiranim računima, a izvoznici su među rijetkim preostalim kompanijama koje imaju od čega platiti i prispjele dažbine budžetima. Manji izvoz tako istovremeno znači i manje radnih mjesta lai i manje novca u praznim budžetima.

(zurnal.info)