Ekonomija

BiH ponovo u recesiji

Dok su na početku godine strani ekonomski analitičari predviđali da će BiH ove godine imati ekonomski rast od "nula posto", nakon šest mjeseci pokazalo se da je i ova procjena bila preoptimistična. Naravno, prognoze domaćih zvaničnika koji najavljuju "skroman rast" u ovoj godini niko ne shvata baš previše ozbiljno.

Analitičari italijanske bankarske grupacije Unicredit, u svom najnovijem izvještaju i prognozama za zemlje centralne i istočne Evrope, za BiH u ovoj godini predviđaju pad bruto domaćeg proizvoda od 0,9 posto, što znači da domaća ekonomija ponovo ulazi u recesiju.

Istovremeno, očekuje se smanjenje industrijske proizvodnje za 2,5 posto, kao i pad izvoza, koji bi u ovoj godini trebao iznositi 4,3 milijarde eura, što je za jedan posto manje u odnosu na prošlu godinu.

Ovogodišnja stopa inflacije, mjerena kroz rast potrošačkih cijena, trebala bi iznositi oko 2,4 posto što je smanjenje u odnosu na prošlogodišnjih 3,7 posto. Na žalost i očekivano smanjenje inflacije prvenstveno je rezultat drastičnog pada standarda građana i smanjenja njihove kupovne moći, čemu se htjeli to ili ne, prilagođavaju i trgovci koji sve teže nalaze kupce za svoju robu.

Proizvodnja pada, raste uvoz i nezaposlenost

Ne očekuje se da baš svi ekonomski pokazatelji ovu godinu završe u minusu. Tako se predviđa dalji rast nezaposlenosti, sa prošlogodišnjih 43,3 posto na 44,3 posto, što je svakako najlošija vijest.

Rast bi trebao zabilježiti i uvoz, za 2,8 posto, na 8,19 milijardi eura, što u kombinaciji sa smanjenjem izvoza znači dalji rast vanjskotrgovinskog deficita. Ovogodišnji vanjskotrgovinski deficit tako bi porastao za 7,3 posto u odnosu na prošlu godinu i dosegnuo 3,89 milijardi eura.

Uprkos kontinuiranim najavama domaćih zvaničnika, da strani investitori "samo što nisu stigli", analitičari Unicredita za ovu godinu predviđaju tek simboličnih devedesetak miliona eura neto direktnih stranih investicija, što je suma koju je bolje ne pominjati pred potencijalnim investitorima, čisto da se ne brukamo.

Ni naredne godine ne očekuje se baš navala stranih investitora u BiH, pošto bi BiH po ovom osnovu mogla inkasirati oko 146 miliona eura.

Poređenja radi, susjedna Hrvatska, kojoj se u ovoj godini predviđa pad bruto društvenog proizvoda od jedan posto, može očekivati oko 1,1 milijardi eura direktnih stranih investicija. Već naredne godine, nakon ulaska u EU, i očekivanog rasta BDP-a od 1,5 posto, direktne strane investicije bi trebala narasti na 1,6 milijardi eura.

Za razliku od BiH i Hrvatske, Srbija bi se mogla "provući" ove godine i izbjeći recesiju, uz rast simboličan BDP-a od 0,2 posto, dok bi iduće godine ekonomski rast trebao trebao iznositi 1,7 posto. U međuvremenu, Srbija može očekivati milijardu eura stranih investicija u ovoj godini i 1,5 milijardi eura u narednoj godini.

Oporavak iduće godine

Svjetlo na kraju tunela domaća ekonomija bi mogla ugledati tek iduće godine, kada se predviđa da bi BiH mogla zabilježiti rast bruto domaćeg proizvoda od 0,8 posto i porast industrijske proizvodnje od tri posto.

Kao rezultat oživljavanja domaće ekonomije, očekuje se i pad nezaposlenosti na "samo" 44 posto, što bi, iako predstavlja smanjenje u odnosu na ovu godinu, još uvijek značilo da će broj nezaposlenih biti veći nego što je bio u 2011. godini.

Očekivani ekonomski oporavak u idućoj godini ipak je pod upitnikom. Dijelom zbog upitne spremnosti i sposbnosti domaćih političara na značajnije reforme koje bi pomogle domaćoj ekonomiji, ali također i zbog neizvjesnosti oko ekonomskog zdravlja zemalja EU, koje su i glavno tržište za naše izvoznike.

Iako se u narednoj godini predviđa rast izvoza za 434 miliona eura, na 4,73 milijarde eura, uvoz će porasti još više, za738 miliona eura, i dosegnuće vrijednost od 8,93 milijarde eura.

Time će i naš vanjskotrgovinski deficit, bez obzira na mršav ekonomski rast, postati još veći. Jednostavno rečeno, i dalje će više novca odlaziti iz BiH nego što je BiH u stanju da zaradi izvozom vlastitih proizvoda.

{fusionchart id="107" GDP 2012_2013}

Mrze li nas strani investitori

Uz zadržavanje rekordno visoke stope nezaposlenosti i u narednoj godini, najporazniji podatak za BiH je da će, u najboljem slučaju, tokom ove i naredne godine, privući stranih investicija ukupne vrijednosti od oko 250 miliona eura. Istovremeno, i u Srbiju i Hrvatsku, strani investitori će uložiti po 2,5 milijardi eura, odnosno 10 puta više nego u BiH.

Kao odgovor na pitanje, zašto investitori u širokom luku zaobilaze BiH i rađe odlaze kod komšija, domaći zvaničnici će krivca tražiti u svemu drugome, od globalnog zagrijevanja, sunčevih pjega pa do cijene prepeličijih jaja na pijaci u Šangaju.

Krivice jedino nema u onome što je njihov posao, stvaranje poslovnog okruženja u kome svaki investitor, domaći ili strani, veliki ili mali, može normalno poslovati, a da ne izdahne pod teretom različitih nameta i neumoljivog birokratskog pritiska.

Kao što loš đak ima univerzalno opravdanje za loše ocjene, jer "mrzi ga učiteljica", tako izgleda i nas "mrze strani investitori". Drugog objašnjenja nema, jer sigurno problem nije u nama.

(zurnal.info)

Pročitajte više tekstova sa pojmovima:

BiH, Ekonomija, Recesija, MMF, Dražen Simić