Proizvodnja pada, administracija raste

Piše: Dražen Simić

 “Prognoza o nultoj stopi rasta u 2012. mogla bi se  pokazati preoptimističnom”, zaključila je misija MMF-a, nakon završetka pregovora sa domaćim političarima o novom kredit krajem jula. Prevedeno na svakodnevni jezik, znači da BiH u ovoj godini očekuje pad bruto domaćeg proizvoda (BDP)i povratak recesije. Do istog zaključka sada su došli i u Direkciji za ekonomsko planiranje pri Vijeću ministara BiH.

Nakon što je u prvom kvartalu najvjerovatnije ostvaren negativan ekonomski rast u odnosu na isti period prethodne godine, pad je po svemu sudeći nastavljen i u drugom tromjesečju”, navodi se u "Informaciji o kretanju makroekonomskih pokazatelja za period januar - juni 2012.”, koju je objavila Direkcija za ekonomsko planiranje.

Isti stručnjaci su samo prije šest mjeseci bilo daleko optimističniji, najavljujući da će BiH ove godine zabilježiti ekonomski rast od dva posto, mada je i tada bilo jasno da se više radi o željama nego o prognozi utemeljenoj na realnim ekonomskim pokazateljima.

Da je BiH ponovo zagazila u recesiju, smatraju i u Bečkom institutu za međunarodne ekonomske studije (WIIW), te predviđaju da će BiH ovu godinu završiti sa padom BDP od 0,5 posto.

Čekajući čudo

Domaći političari i vladini ekonomisti još uvijek se nadaju čudu, koje bi pokrenulo domaću ekonomiju do kraja godine, onako, samo od sebe. Šanse da se tako nešto i desi su čisto teoretske, jer se čuda događaju samo u bajkama i predizbornim kampanjama.

Kako su pokazali preliminarni statistički podaci, industrijska proizvodnja u BiH u prvom polugodištu manja je za 6,7 posto u odnosu na isti period prošle godine, dok najveći problem BiH i dalje ostaje rastuća nezaposlenost.

Relativno dobra vijest je da je barem zaustavljen gubitak postojećih radnih mjesta. Problem je što se broj postojećih radnih mjesta i dalje smanjuje u privatnom sektoru, znači tamo gdje se stvara realna nova vrijednost, a najveće žrtve su zaposleni u građevinarstvu i ugostiteljstvu.

Tako je broj zaposlenih u građevinarstvu u maju maja ove godine bio za 7,2 posto manji nego u istom mjesecu prethodne godine, dok je taj pad u ugostiteljstvu iznosio 5,8 posto, a u trgovini tri posto.

Iako se broj postojećih radnih mjesta u privatnom sektoru smanjuje, ukupan broj zaposlenih u BiH ostaje praktično nepromjenjen zahvaljujući nadljudskim naporima vlasti.

Zapošljavanje činovnika lijek protiv nezaposlenosti

Iako je u januaru Direkcija za ekonomsko planiranje u svom dokumentu “Ekonomski i fiskalni program 2012 - 2014” najavljivala kako bi “javni sektor na osnovu važećih budžetskih restrikcija trebao zadržati postojeći broj zaposlenih lica bez mogućnosti upošljavanja novih lica”, pokazali su se kao loši prognozeri.

Samo šest mjeseci kasnije, Direkcija konstatuje nešto sasvim drugo, “rast zaposlenih u javnom sektoru kao i skroman rast zaposlenih u prerađivačkoj industriji imaju veliki doprinos stagnaciji broja zaposlenih “, navodi se u najnovijoj Informaciji Direkcije za ekonomsko planiranje BiH.

Jednostavno, gubitak radnih mjesta u privatnom sektoru, u proizvodnju i uslugama, dijelom je kompenziran kroz povećanje broja zaposlenih u javnom sektoru, što jeste donekle popravilo statističku sliku ali je u suštini loša vijest.

Sada se logično postavlja pitanje, šta se desilo sa obećanjima vlada, na svim nivoima vlasti, i njihovim najavama o smanjenju javne potrošnje, te zaustavljanju prijema novih zaposlenika u javnom sektoru, ako je uprkos svim obećanjima broj zaposlenih u javnom sektoru nastavio rasti.

Tako se BiH našla u situaciji da sve manji broj zaposlenih u privatnom sektoru mora “hraniti” sve veći broj zaposlenih u javnom sektoru .

Time su se sva dosadašnja obećanja vlasti o rasterećenju domaće privrede i privatnog sektora pokazala samo kao jeftina demogogija domaćih političara, koja “dobro zvuči a ništa ne košta”.

Plate i penzije izgubile utrku sa cijenama

BiH i zvanično ponovo ulazi u recesiju, što nije samo apstraktna ekonomska kategorija već direktan udar na ionako nizak životni standard ogromne većine građana BiH.

Čak i vladini ekonomisti to priznaju, navodeći da prosječna neto mjesečna plata u BiH od 836 maraka, koliko je iznosila u maju, “iako je nominalno uvećana,u realnom smislu je stagnirala”. Za zaposlene u sektorima u kojima se ubrzano gase i već postojeća radna mjesta, poput građevinarstva i ugostiteljstva, situacija sa platama je još i gora, jer su njihove plate i nominalno manje u odnosu na isti period prošle godine.

Još gore su prošli penzioneri, jer su u aprilu i maju, čak i nominalno, penzije bile manje za 1,3 posto nego prošle godine u istim mjesecima, dok su cijene i troškovi režija veći nego prošle godine, što građani ionako vrlo dobro znaju i osjete pri svakoj kupovini.

U poređenju sa preraspodjelom fotelja i formiranjem novih vladajućih koalicija, povratak recesije, pad proizvodnje, gašenje radnih mjesta u privatnom sektoru, te kontinuirano smanjenje kupovne moći i životnog standarda ogromne većine građana, za aktuelnu vlast su po svemu sudeći nebitne tričarije. Uostalom, kome se da uopšte razmišljati o tome u sezoni godišnjih odmora nakon koje slijedi bespoštedna borba za fotelje na opštinskom nivou. A možda kriza, kao grip, prođe sama od sebe.

(zurnal.info)

 

Pročitajte više tekstova sa pojmovima:

MMF, Recesija, BDP, Dražen Simić