Rasprodaja

Konačna rasprodaja: Dionice telekoma prodaju se po katastrofalno niskim cijenama

Piše: Dražen Simić

Vlada FBiH sprema se da posegne za prodajom dijela svog kapitala u BH Telecomu i HT Mostar kako bi napunila budžet i udovoljila zahtjevima MMF-a za ubrzanje privatizacije

Vlada FBiH sprema se da posegne za prodajom dijela svog kapitala u BH Telecomu i HT Mostar kako bi napunila budžet i udovoljila  zahtjevima MMF-a za ubrzanje privatizacije.
Iako zvanična odluka još uvijek nije donešena, na stolu je prijedlog o prodaji po pet posto državnog kapitala u svakom od dva telekoma u FBiH, u kojima je država još uvijek većinski vlasnik, i to putem berze. U BH Telecomu u rukama države je 90 posto  kapitala, dok je u slučaju HT Mostar udio države tek 50,1 posto.

Jedini problem je što bi eventualna prodaja manjeg dijela državnog kapitala došla u trenutku kada je tržišna vrijednost dionica oba telekoma na rekordno niskom nivou, pa  se državna kasa ovom prodajom nešto bitnije napunila .

Polovinom februara tržišna vrijednost dionica BH Telecoma na Sarajevskoj berzi iznosila je 20,6 maraka, što znači da je ukupna tržišna vrijednost kompanije 1,3 milijarde maraka dok je tržišna vrijednost državnog kapitala 1,17 milijardi maraka.

Državni kapital spao sa 2,7 na 1,1 milijardu KM

Ako bi se Vlada FBiH odlučila da ponudi na prodaju pet posto kapitala BH Telecoma, to bi joj po trenutnim cijenama moglo donijeti oko 65 miliona maraka, koliko je trenutna tržišna vrijednost pet posto dionica BH Telecoma.

Vlast u FBiH tokom proteklih desetak godina pokazala je da ima nepogrešiv talent da državnu imovinu prodaje u najgorem mogućem trenutku kada su cijene na najnižem nivou.

Poređenja radi, prije šest godina, u aprilu 2007. godine,  cijena dionice BH Telecoma na SASE bila je 69,4 marke, što znači da je tada pet posto kapitala imalo tržišnu vrijednost od 220 miliona maraka, što je nekih 155 miliona maraka više nego danas, dok je vrijednost ukupnog državnog kapitala bila 3,9 milijardi maraka ili 2,7 milijardi maraka više nego danas.  
Naravno, tadašnjoj Vladi FBiH nije padalo na pamet da iskoristi enormnu potražnju i rekordne cijene dionica BH Telecoma i da na taj način unovči dio državnog kapitala.


Istu grešku napravila je i vlast u FBiH 2000. godine kada su se, globalno, telekomi prodavali kao “vruća halva” a kupci nisu pitali za cijenu. Naravno, ubrzo je ovaj globalni “telekom balon” ispuhao, jer se pokazalo da su očekivanja kupaca bila nerealna a cijene koje su plaćali za telekome previsoke. Ali to je bio problem kupaca a ne prodavaca koji su na vrijeme unovčili svoju robu po rekordnim cijenama.

Sada, kada je trgovanje na domaćim berzama praktično zamrlo a cijene dionica pale na najniže grane, pitanje je i da li bi se našlo dovoljno kupaca i za pet posto dionica BH Telecoma po trenutnim tržišnim cijenama.

Za velike, strateške kupce, pet posto vlasništva u BH Telecomu ne znači puno, jer država bi i dalje zadržala u svojim rukama 85 posto vlasništva, što  omogućuje apsolutnu kontrolu bez bilo kakve šanse za manjinske dioničare da imaju bilo kakav realan uticaj na vođenje i poslovanje kompanije.   
Privlačnost BH Telecoma još je manja zbog činjenice da ovaj nekadašnji neprikosnoveni lider na telekomunikacijskom tržištu u BiH, gubi utrku sa konkurencijom, iako poslednjih pet godina, prema finansijskim izvještajima konstantno ima neto dobit u rasponu od 137 do 149 miliona maraka.

Za tačnost podataka garantuju revizori iz Cazina

Naravno, tačnost ovih finansijskih izvještaja niko nema namjeru osporavati, jer ih potpisuju svjetski poznate revizorske kuće iz Cazina i Sarajeva.

Prodaja pet posto dionica u HT Mostar , državi bi donijela tek simboličnu sumu koja je u poređenju sa ukupnim godišnjim budžetom FBiH praktično zanemarljiva.

Polovinom februara, tržišna cijene dionice HT Mostar bila je rekordno niskih 6,2 KM, što je ispod i njihove nominalne vrijednosti, što znači da je u tom trenutku tržišna vrijednost čitave kompanije bila 198 miliona maraka, a vrijednost 50,1 posto kapitala koji je u rukama države, 99,2 miliona maraka. Po ovoj računici, pet posto kapitala koji bi Vlada FBiH ponudila na prodaju vrijedilo bi tek oko 10 miliona maraka.


Dobra vijest, za državu kao prodavca, je da bi u slučaju da ponudi na prodaju pet posto dionica HT Mostar, zarada vjerovatno bila veća od njihove trenutne tržišne vrijednosti na SASE.

Za razliku od BH Telecoma, gdje prodaja pet posto dionica ne bi bitno uticala na vlasničku strukturu kompanije, pet posto  vlasništva  u HT Telecomu iz temelja mijenja vlasničku strukturu i omjer snaga.

Kako država trenutno ima tek 50,1 posto vlasništva, prodajom pet posto dionica udio države bi se sveo na 45,1 posto što je nedovoljno za kontrolu nad kompanijom. Najvjerovatniji kupac ovih pet posto bio bi  hrvatski HT Zagreb, odnosno Deutsche Telecom, koji trenutno ima 39 posto vlasništva, pa bi njihov vlasnički udio narastao na 44 posto i praktično se izjednačio sa vlasničkim udjelom države.

Uz dodatnu kupnju dionica na slobodnom tržištu koje su u rukama malih dioničara i investicijskih fondova, HT Zagreb bi brzo mogao preteći državu po visini vlasničkog udjela.

Za 10 miliona KM država gubi kontrolu nad HT Mostar

Loša vijest za državu kao prodavca, je da bi kratkoročna zarada od prodaje  ključnih pet posto dionica, dugoročno smanjila vrijednost preostalog državnog kapitala, jer nije isto kada prodajete većinski paket vlasništva u kompaniji ili manjinski udio.

Za Vladu FBiH u ovom slučaju bi bilo dobro da razmotri alternativnu opciju, da umjesto pet posto, na prodaju ponudi svoj cjelokupni vlasnički udio od 50,1 posto. U tom slučaju moglo bi se računati na prihod od stotinak miliona maraka, što i nije tako loš posao kada se sve uzme u obzir.
Iako su,  teoretski, telekomunikacije visoko profitabilan i unosan biznis za vlasnike, država od svog većinskog vlasništva u HT Mostar i nije vidjela neke koristi.

U proteklim godinama profit HT Mostar kretao se između šest i 10 miliona maraka, od čega je državi pripadala polovina, znači tri do pet miliona maraka, što i nije neka zarada.
Po ovoj računici, državi bi trebalo  20  do 30 godina da kroz udio u godišnjoj dobiti iz HT Mostar inkasira stotinak miliona maraka, koliko iznosi trenutna tržišna vrijednost državnog kapitala u ovoj kompaniji.

Izuzetno niska dobit HT Mostar samo potvrđuje da država, iako nominalno većinski vlasnik, nema efektivnu kontrolu nad kompanijom i njenim poslovanjem, a šanse da bi se to moglo promijeniti u budućnosti nisu velike.

Naravno, i u slučaju HT Mostar, kao i kod BH Telecoma i niza drugih državnih kompanija, prodaja dijela ili cjelokupnog državnog kapitala u ovom trenutku znači minimalnu zaradu zbog predugog oklijevanja i odugovlačenja.

U trenutku kada su se dionice HT Mostar prvi put pojavile na SASE, u junu 2009. godine, njihova cijena iznosila je 17 maraka da bi samo mjesec dana kasnije pala na  12 maraka i potom nastavila sa kontinuiranim padom da bi se srozala na sadašnjih nešto više od šest maraka.  

Praktično, to znači da je prije četiri godine umjesto današnjih 100 miliona maraka tržišna vrijednost državnog  kapitala u HT Mostar iznosila oko 270 miliona maraka, dok je pet posto dionica vrijedilo oko 26 miliona maraka, što je gotovo tri puta više od današnje tržišne vrijednosti.  

Zbog nedostatka vizije država će izgubiti milijarde maraka

Odsustvo jasne vizije u FBiH tokom poslednjih 15 godina, šta se u stvari želi sa telekomima, zadržati u vlasništvu države ili prodati, te kako u tom slučaju iskoristiti novac dobiven od prodaje, za rezultat sada ima najgore moguće rješenje.   

Najpovoljniji momenat za prodaju je davno prošao a prodaja dijela državnog kapitala u ovom trenutku je akt očaja, jer iznos dobijenog novca biće daleko manji nego što je mogao biti prije par godina i  neće biti dovoljan za ozbiljnije investicije već će jednostavno otići za krpljenje budžetskih rupa. Par mjeseci nakon prodaje država više neće imati ni kapital u kompaniji niti novac, a jedini istinski gubitnici biće građani koji ni do sada nisu vidjeli neku korist od državnog vlasništva nad telekomima, a još manje će vidjeti koristi od novca dobijenog prodajom dijela državnog kapitala u ovim kompanijama.

(zurnal.info)

Pročitajte više tekstova sa pojmovima:

Dražen Simić, Vlada FBiH, MMF, HT Mostar, BH Telecom, Privatizacija