Zločin

DAN BIJELIH TRAKA: Sjećanje na krvavi maj

Pripremio: Dalibor Tanić

Ovaj skup je bio zabranjen u Prijedoru prošle godine. Međutim, ove godine, počast civilnim žrtvama su odali aktivisti iz Banje Luke, Prijedora, Mostara, Konjica, Stoca, Sarajeva, Tuzle, Zenice, Travnika i ostalih bh. gradova

Povodom Dana bijelih traka aktivisti inicijative “Jer me se tiče”, organizovali su u Prijedoru mirno okupljanje i odavanje počasti civilnim žrtvama rata.

Ovo je simbolični način podsjećanja na 31. maj 1992. godine, dan kada su ratne vlasti Prijedora izdale naredbu po kojoj su svi nesrbi morali označiti svoje kuće bijelim čaršafima, te su bili obavezni nositi  traku oko ruke ukoliko bi željeli izaći iz kuće.

Ovaj skup je bio zabranjen u Prijedoru prošle godine. Međutim, ove godine, počast civilnim žrtvama su odali aktivisti iz Banje Luke, Prijedora, Mostara, Konjica, Stoca, Sarajeva, Tuzle, Zenice, Travnika i ostalih bh. gradova.

U najavi mirnog skupa, aktivisti Inicijative naglasili su da će iskoristiti okupljanje, koje su prošle godine lokalne vlasti zabranile, za javno iskazivanje neslaganja s politikom lokalnih vlasti, koje uporno negiraju stradanje građana Prijedora nesrpske nacionalnosti i “nepodobnih” Srba koji se nisu pokorili tadašnjoj ratnoj vlasti.

Direktorica Inicijative mladih za ljudska prava BiH Alma Mašić, rekla nam je da je i ove godine bilo zabranjeno okupljanje, ali da je ovaj put bio definisan kao javni skup u pokretu, tako da su aktivisti ipak mogli da obilježe Dan bijelih traka.

Ono što je najvažnije, kako nam je Alma prenijela, jeste da nije bilo nikakvih incidenata.

- Mirno smo prošetali. Građani Prijedora su nas posmatrali kako prolazimo. Neki su ustali i stajali mirno u znak solidarnosti – rekla je Alma.

Pored aktivista iz gotovo svih gradova BiH, na skupu su bili ljudi iz udruženja iz Hrvatske i Srbije. Između ostalih tu je bila organizacija Žene u crnom iz Beograda i aktivisti Inicijative mladih za ljudska prava u Hrvatskoj.

Alma nam je rekla da je skupu prisustvovao i veliki broj stranih novinara, ali i veliki broj građana Prijedora.

Koalicija “Prvi mart” pozdravila je građansku inicijativu “Jer me se tiče” i pohvalila građansku hrabrost i preuzetu odgovornost.

TRAKE U SARAJEVU

Dan bijelih traka je obilježen i u Sarajevu. Umjetnica Elma Selman svojim performansom “I moja bijela traka”, odala je počast stradalim civilima. Selman je rekla da   ovakav zločin ne smije biti zaboravljen i građani Prijedora, porodice žrtava, državljani BiH imaju pravo na sjećanje.

Performans je otvoren u jutarnjim i trajat će do večernjih sati.

- Riječ je o dugotrajnom performansu u kojem ću u Collegium artisticumu staviti bijelu traku pored imena svake od 3.170 civilnih žrtava s područja opštine Prijedor -  kaže Elma Selman ističući da  performansom želi podsjetiti i na veliki broj nestalih za kojima se, 20 godina kasnije, još traga.

Bijele trake nalaze se u zemlji koja asocira na grobnicu iz koje se vade ostaci žrtava da bi im se dao identitet.

U okviru posebnog dokumentarnog programa Al Jazeere Balkans, planirano je prikazivanje   dokumentarno-igranog filma “Prijedor: Dani ubijanja”.

U najavi filma piše da će gledaoci imati priliku prvi put vidjeti snimke Službe javne bezbjednosti Prijedor, snimljene 4. septembra 1992. na Korićanskim stijenama, kao i svjedočenja preživjelih o stradanjima građana Prijedora u maju 1992. godine.

Na snimcima koje objavljuje Al Jazeera vide se lica hladnokrvnih i dobro raspoloženih pripadnika prijedorske policije koji su bili svjedoci ovog događaja.


HRONOLOGIJA ZLOČINA

31. maja 1992. godine vlasti bosanskih Srba u Prijedoru izdale su naredbu putem lokalnog radija kojom se naređuje nesrpskom stanovnistvu da obilježi svoje kuće bijelim zastavama ili čaršafima, i da pri izlasku iz kuća stave bijele trake oko rukava.

Nesrpsko stanovništvo je bilo podijeljeno u dvije grupe: muškarce između 12 i 15 ili 60 do 65 godina, i žene, decu i starce.
Tada su nastali najozloglašeniji logori na teritoriji BiH: Keraterm, Omarska i Trnopolje.
Muškarci su uglavnom odvedeni u logore Keraterm i Omarska, a žene u logor Trnopolje.

U ovim logorima su se dogodili najteži zločini protiv čovječnosti, a ishod je bio uklanjanje 94 odsto Bošnjaka i Hrvata sa teritorije opštine Prijedor.

Početkom augusta 1992.godine poznati američki i britanski novinari Roy Gutman, Penny Marshall, Ed Vulliamy i Ian Williams otkrili su prijedorske logore.

Fotografije logoraša obišle su čitav svet. Usljed velikog pritiska, logori Omarska i Keraterm zatvoreni su 6. augusta 1992.godine

Prema zvaničnim podacima iz udruženja žrtava, u Prijedoru je ubijeno ukupno 3.173 civila, dok je 31.000 ljudi bilo zatočeno u logorima u okolini Prijedora. Istraživačko dokumentacijski centar iz Sarajeva navodi da je u periodu od 1991. do 1995. u direktnim vojnim akcijama ubijeno ili nestalo 5.209 građana Prijedora, od toga 4.093 Bošnjaka, 898 Srba te 182 Hrvata.

KAZNE

Za zločine u Prijedoru, do sada izrečena je presuda u predmetu Zoran Babić i drugi za slučaj Korićanske stijene, a za isti zločin, osuđen je i Ljubiša Četić.

U presudi za predmet Zoran Babić i drugi navodi se da su Zoran Babić, Milorad Škrbić, Željko Stojnić i Dušan Janković proglašeni krivim da su počinili krivično delo zločini protiv čovječnosti.

Optuženi Zoran Babić osuđen je na kaznu zatvora u trajanju od 22 godine, Milorad Škrbić i Dušan Janković na po 21 godinu, dok je Željko Stojnić osuđen na kaznu zatvora od 15 godina.

Optuženi u oba slučaja su 21. augusta 1992. godine provodili konvoj koji se sastojao od najmanje 16 autobusa, šlepera i kamiona s prikolicom. U njma se nalazilo više od 1.200 civila pretežno bošnjačke i hrvatske nacionalnosti iz opštine Prijedor.

Optuženi su iz konvoja izdvojili oko 200 vojno sposobnih civila muškaraca i zatim ih smjestili u dva autobusa.

Civili su dovedeni do mjesta „Korićanske stijene“, a zatim, iz neposredne blizine, u njih je pucano iz automatskog naoružanja. Tijela ubijenih su padala u provaliju, neki su se i sami bacali.

U ovom zločinu ubijeno je najmanje 150 muškaraca, dok je jedan broj uspeo preživeti streljanje.

(zurnal.info)

 

Pročitajte više tekstova sa pojmovima:

Prijedor, Keraterm Omarska i Trnopolje, Dan bijelih traka