Revolucija u Egiptu: Vojska je ponovo ispunila obećanje

Pripremio: D.T.

Vojska je glavni akter u političkoj igri u Egiptu već 60 godina. Prije nekoliko mjeseci, tačnije u martu, veliki broj Egipćana je ponovo zatražio vraćanje vojske na vlast

Abdul Fatah al Sisi, načelnik Generalštaba egipatske vojske objavio je da je suspendovan ustav, i da je predsjednik države Muhamed Mursi smijenjen je sa te funkcije.
Zemlju će do izbora, koji će naknadno biti raspisani, voditi predsjednik Ustavnog suda Adli Mansur.
Nakon što je Al Sisi objavio ovu vijest, na čuvenom Trgu Tahrir u Kairu počelo je veliko slavlje. Više stotina hiljada ljudi je uzvikivalo: Egipat, Egipat!

ROK OD 48 SATI

Prije same smjene Muhameda Mursija, vojska je dala rok od 48 sati da pronađe riješenje krizu u Egiptu. Međutim, Mursi je odbio da pregovara sa predstavnicima opozicije.
Uoči samog udara, vojska je polako u popodnevnim časovima rasporedila tenkove na mjestima gde se održavaju protesti.
Prije svega u blizini predsjedničke palate i na Trgovima Tahrir i Nahda.

Nakon što je rok od 48 sati istekao, vojska je ispunila obećanje i preuzela vlast u zemlji.
Jedna od prvih stvari koja je urađena nakon saopćenja generala Al Sisija je da su ugašene televizijske stanice koje su bile pod kontrolom Muslimanskog bratstva.

Ono što se moglo očekivati nakon svrgavanja s vlasti Mohameda Mursija je žestoka reakcija njegovih pristalica.
Njegove brojne pristalice okupljene u predgrađu Kaira, uzvikivali su: Al-Sisi je nevažeći! Islam dolazi! Nećemo otići!
A jedna od poslednjih reakcija Mohameda Mursija nakon vojnog saopćenja bila je poruka koju je poslao preko Twittera u kojoj je događaje nazvao “pravim prevratom”, a na facebook stranci predsjedništva, ostavljena je poruka: “Kao predsjednik pozivam sve Egipćane da se mirno suprotstave vojnom prevratu”.

U međuvremenu, egipatske snage bezbjednosti, uhapsile su šefa partije Sloboda i pravda, političkog krila pokreta Muslimanska braća, i još jednog od vođa tog pokreta.

VELIKA ULOGA VOJSKE

Po preuzimanju dužnosti privremenog predsjednika države Adil Musri je rekao da će biti organizovani novi izbori, ali nije dao tačan datum njihovog održavanja.
“Masovnim protestima, Egipat je ispravio smjer svoje revolucije, konačno je dovela do konačnog svrgavanja Mohameda Mursija”, dodao je između ostalog.
Mnogo prije nego što je Mursi konačno smijenjen s vlasti, Egipćani su tražili podršku vojske.

Vojska je glavni akter u političkoj igri u Egiptu već 60 godina. Prije nekoliko mjeseci, tačnije u martu, veliki broj Egipćana je ponovo zatražio vraćanje vojske na vlast.
Očito da zemlja nikada nije preživjela užasnu političku tranziciju, čak ni dvije godine nakon pada Mubaraka.
Demonstracije koje su se u martu odvijale u Kairu, započele su na poziv grupe vojnika u penziji i grupa koje su protiv Muslimanske braće.

Pad Hosnija Mubaraka u februaru 2011. godine doveo je Vrhovno vijeće oružanih snaga, koje je predvodio maršal Husein Tantavi. Nakon što je Mursi krajem juna 2012. godine preuzeo vođstvo zemlje, vojska se povukla. Nije bilo nikakvih reakcija, niti se uplitala u politiku novog predsjednika.
Međutim, nakon usvajanja kontroverznog nacrta ustava u decembru 2012., vojska je samo podsjetila na svoju ulogu garanta stabilnosti u zemlji.

VELIKI SUKOBI NA GODIŠNJICI REVOLUCIJE

Na drugu godišnjicu revolucije, u januaru ove godine, demonstranti su se sukobili s policijom, negodujući zbog, kako su rekli, zloupotrebe vlasti Mohameda Mursija.
Taj sukob je i definitivno pokazao duboke podjele između islamista i njihovih sekularnih političkih protivnika.
Osjećaj zajedničkog cilaj koji je ujedino Egipat,pretvorio se u duboke unutrašnje podjele koje su se pogoršavale, generišući tako nove krvave sukobe.

Prekretnica i povod za nastavak revolucije, po svemu sudeći, bio je kontroverzni ustav. Opozicija je tvrdila da je najviši zakonski akt previše islamistički i da je suprotan načelima revolucije u kojoj je svrgnut Mosni Mubarak.
S druge strane, zemlja je tonula u sve veću ekonomsku krizu. Ljudi su i s te strane bili nezadovoljni.

Egipatska funta je tada dostigla najniži nivo prema američkom dolaru u posljednjih osam godina.
Novi sukobi bili su na pomolu. Nakon nešto više od 6 mjeseci od donošenja novog ustava u Egiptu, predsjednik Muhamed Mursi je smijenjen. I ovog puta, sve se desilo uz pomoć vojske.

REAKCIJE IZ SVIJETA

Američki predsjednik Barack Obama izrazio je zabrinutost zbog svrgavanja predsjednika Mohameda Mursija i pozvao na hitni povratak demokratski izabranoj civilnoj vlasti, ali se suzdržao od osude egipatske vojne intervencije.

Generalni sekretar Ujedinjenih nacija Ban Ki Mun apelovao je na smirivanje situacije u Egiptu i uzdržavanje od nasilja, kao i na obezbeđivanje osnovnih prava na slobodu govora i okupljanja.

Događaji u Egiptu pokazuju da nema brzog i mirnog prelaska iz autoritarnih u demokratske režime, rekao je Aleksej Puškov, predsednik Komiteta za spoljne poslove ruske Državne dume.

Evropska unija pozvala je da se što prije ponovno uspostavi demokracija u Egiptu, nakon što su oružane snage svrgnule Mursija.

BURNIH 24 SATA

Mansur je položio zakletvu nakon burna  24 sata tokom kojih je vojska svrgnula s vlasti Mursija, što je s oduševljenjem dočekala masa ljudi okupljena na ulicama Kaira i Aleksandrije.
Kako je i predviđeno, on će privremeno biti na čelu države, što je prvi korak, kako vjeruje vojska, na mirnom putu prema predsjedničkim i parlamentarnim izborima.

Službe sigurnosti drže Mursija i nekoliko čelnika njegovog Muslimanskog bratstva na različitim lokacijama nakon što je Mursi odbio pozive da podnese ostavku, ali ga je vojska na kraju svrgnula s vlasti.

Mansur bi do novih izbora zemlju trebao voditi zajedno s vladom nacionalnog jedinstva.

BUDUĆNOST EGIPTA

I dok se vraća mir na ulice egipatskih gradova, islamisti strahuju da će sada biti proganjani kao što su bili u vrijeme režima Hosnija Mubaraka, svrgnutog u narodnoj pobuni 2011.

Pad prvog izabranog čelnika Egipta nakon arapskog ustanka 2011. godine, otvara pitanje o budućnosti političkog islama. Duboko podijeljen egipatski narod ponovo se našao u središtu zabrinutosti u regiji.

Početak kraja Mohameda Mursija naslutio se u nedelju kada su milioni ljudi izašli na ulice I zatražili njegovu ostavku. Oni su optužili njegovo Bratstvo da je zloupotrebio temelje revolucije.

(zurnal.info)

Pročitajte više tekstova sa pojmovima:

Mohamed Mursi, Revolucija, Trg Tahrir, Egipat