Zaduživanje

KAKO SMO POTROŠILI KREDIT OD PET MILIJARDI: Vlast progutala pola sume, ostatak otišao u infrastrukturu i privredu

Piše: Dražen Simić

Od 1996. do kraja 2012. godine BiH je pozajmila 5,3 milijardi maraka, ali je privreda dobila samo 679,6 miliona maraka ili 13 posto, dok je sav ostali novac otišao na finansiranje javnog sektora i infrastrukturu. Kada se doda i predratni dug naslijeđen od SFRJ, građani BiH će morati vratiti 7,1 milijardi maraka.

Od 5,3 milijardi maraka, za koliko se BiH zadužila tokom  16 godina, od 1996. do kraja 2012. godine privreda je dobila samo 679,6 miliona maraka ili 13 posto, dok je sav ostali novac otišao na finansiranje javnog sektora i infrastrukturu.

Iako je učešće privrede  samo po sebi mizerno, u stvarnosti je situacija još gora jer se pod “privrednim djelatnostima” vode i krediti potrošeni na troškove vezane za demobilizaciju, tehničku pomoć u privatizaciju banaka i preduzeća, finansiranje projekata u oblasti trgovine i transportnih olakšica. Tako da kada se sve sabere, proizilazi da je domaća privreda dobila tek mrvice.

Za razliku od privrede kojoj je pripalo 13 posto od novca dobijenog zaduživanjem, javni sektor dobio je i potrošio mnogo više, dvije milijarde maraka ili 37 posto, dok je polovica od ukupno pozajmljenog novca ili 2,6 milijardi maraka potrošena na infrastrukturu.

Za četiri godine dug udvostručen

Potonuće BiH u dužničko ropstvo drastično se ubrzalo u periodu između 2009. i 2012. godine. Na kraju 2008. godine ukupan “novi dug” BiH, odnosno krediti koji su uzeti nakon završetka rata, iznosio je 2,49 milijardi maraka, da bi tokom naredne četiri godine taj dug bio udvostručen jer se BiH zadužila za novih 2,8 milijardi maraka.

U ubrzanom zaduživanju BiH tokom poslednje četiri godine najgore je prošla privreda jer je od svježe pozajmljenih 2,8 milijardi maraka privreda dobila tek 136 miliona maraka, što je manje od pet posto.

Dok je privreda ostala kratkih rukava, na javnu potrošnju je otišlo 1,27 milijardi maraka a za infrastrukturu 1,45 milijardi maraka.

Suma od 5,36 milijardi maraka, koliko je BiH pozajmila od 1996. do kraja 2012. godine samo je dio ukupnog dužničkog tereta, jer ovom iznosu treba dodati još 1,76 milijardi maraka “starog duga”, odnosno spoljnjeg duga nekadašnje SFRJ koji je nakon raspada bivše države postao dug BiH.

Time se ukupan iznos spoljnjeg duga koji će  morati vratiti građani BiH povećava na 7,13 milijardi maraka, zaključno sa 31. decembrom 2012. godine.



Svjetska banka najveći kreditor BiH

Najviše novca BiH duguje Svjetskoj banci, 2,4 milijarde maraka od čega je 1,93 milijardi maraka pozajmljeno nakon završetka rata.

Na drugom mjestu liste naših povjerilaca je Evropska investicijska banka (EIB) kojoj BiH duguje 973 miliona maraka, dok je na kraju prošle godine dug MMF-u iznosio 950 miliona maraka a dug prema Evropskoj banci za obnovu i razvoj (EBRD) iznosi 623 miliona maraka.

Kako je BiH i u ovoj godini nastavila da se zadužuje kroz stand by aranžman sa MMF-om, ukupan dug nastavlja da raste, pri čemu lavovski dio novca od MMF-a odlazi na krpljenje trenutnih budžetskih rupa, a domaća ekonomija neće vidjeti puno koristi od ovog novca.

Građani i privreda neće morati da vrate samo dug povjeriocima iz inostranstva već i dodatnih 3,3 milijarde maraka unutrašnjeg duga  koje država duguje po osnovu stare devizne štednje, ratnih potraživanja te pozajmica za pokrivanje  tekućih budžetskih troškova. Tako se dolazi od ukupne cifre od 10,4 milijardi maraka duga na kraju 2012. godine, a ova suma se svakim danom povećava.

Samo zaduživanje u proteklih 18 godina i nije toliki problem ali je sporno da li je dvije milijarde maraka koje je progutao javni sektor moglo biti pametnije utrošeno.

Vlast potrošila, građani vraćaju

Iako je na “privredne djelatnosti” od pozajmljenih para potrošeno samo 679 miliona maraka, na kraju balade upravo će privreda, zajedno sa građanima,  direktno ili indirektno, morati da zaradi novac za vraćanje ovih dugova, kako poslijeratnih tako i prijeratnih.

Povjeroci ne opraštaju i to što smo pozajmljeni novac umjesto ulaganja  u privredu,  spiskali na tekuću potrošnju,  njih previše ne zanima. Kako su pokazala iskustva drugih zemalja, nije toliko bitno koliko si se zadužio već na šta si potrošio pozajmljeni novac.   

(zurnal.info)

Pročitajte više tekstova sa pojmovima:

Dug, budžet, MMF, Svjetska banka