Bezobrazluk

DOK DRŽAVU GUŠI SIROMAŠTVO: Budžetske rezerve trošene na autobiografije, monografije, šamije, računare i nagradne igre

Radmanović i Putin, jedna od fotografija iz knjige koju smo mi finansirali
FOTO: nebojsaradmanovic.com
Odabrao: Semir Mujkić

Žurnal donosi listu najbezobraznijih isplata iz budžetskih rezervi

Vlada Republike Srpske je 2010. godine iz svoje budžetske rezerve izdvojila 1.500 maraka za drugo izdanje knjige člana Predsjedništva Nebojše Radmanovića.

Novac je uplaćen Fondaciji Nenad Baštinac sa svrhom uplate - Donacija za drugo izdanje knjige Nebojše Radmanovića "Mandat naroda: Četiri godine u Predsjedništvu BiH (2006 – 2010)". Iako je budžetska rezerva namijenjena nepredviđenim i hitnim situacijama, u ovom slučaju je novac namijenjen za knjigu koja ima svoje drugo izdanje autora koji nema finansijskih problema.Radmanović je knjigu promovirao 2010. godine uz besplatne primjerke svim novinarima.

U crticama o knjizi na zvaničnoj stranici Predsjedništva Bosne i Hercegovine opisuje se da je ovo dokumentovan prikaz rada i aktivnosti Nebojše Radmanovića.

“Knjiga sadrži brojne fotografije susreta sa državnicima i pregled svih susreta sa zvaničnicima u BiH i inostranstvu. Također, knjiga donosi kratak životopis Nebojše Radmanovića i druge pojedinosti iz privatnog života”, piše na stranici Predsjedništva.

Fondacija Nenad Baštinac je izdavač knjige a urednik je Đorđe Latinović, dugogodišnji Radmanovićev savjetnik.

Budžetski mitovi

Ovo nije jedina knjiga finansirana iz budžetskih rezervi. Dok je bio premijer BiH Nikola Špirić je 2010. godine odobrio gotovo pet i po hiljada maraka Grafičko-trgovačkom preduzeću Grafomark iz Laktaša za pripremu i štampanje monografije "Kosovo i Metohija, prošlost, pamćenje i stvarnost".


Ova knjiga je inače dio projekta Ministarstva nauke i zaštite životne sredine Republike Srbije.

Dvije godine poslije, ovaj put kao zamjenik premijera, Špirić je firmi Art print in Banje Luke iz budžetskih rezervi uplatio 1.755 maraka za štampanje knjige Slaviše Sabljića "Drvar između krsta i petokrake".

O Špirićevoj sklonosti da iz budžetskih rezervi finansira rodno mjesto ste već mogli čitati u tekstu: KAD NIKOLA ŠPIRIĆ RENOVIRA KUĆU: Majstore plaća novcem iz budžetskih rezervi, koji je predviđen za hitne slučajeve.

Finansiranju knjiga novcem za hitne slučajeve bio je sklon i Dragan Vrankić dok je bio zamjenik predsjedavajućeg Vijeća ministara. Tako je sa tri hiljade maraka 2010. godine sponzorisao knjigu "Petnaest stoljeća hrvatske borbe do slobode".

Folkloru je bio sklon i bivši premijer Federacije Mustafa Mujezinović koji je 2010. godine udruženju Gračaničko keranje uplatio hiljadu maraka. Svrha isplate iz budžetskih rezervi bila je – kupovina tradicionalnih šamija.

Vlada Republike Srpske je 2009. godine odlučila potaknuti stanovnike da traže fiskalne račune ali umjesto iz budžeta, zanimljiva nagradna igra na kraju je plaćena iz budžetskih rezervi godinu dana poslije. Ministarstvu finansija 2010. godine isplaćeno je 177.000 maraka za fond nagradne igre "Najsretniji fiskalni račun".



Maja Stojnić, glasnogovornica ministarstva, izjavila je za Nezavisne novine da je osnovni cilj nagradne igre poboljšanje fiskalne discipline kroz poticaj građana da uzimaju fiskalne račune kod obavljene kupovine.

"Glavni dobitak nagradne igre je stan u Banjoj Luci te tri automobila, najvjerojatnije Fiat Punto iz Kragujevca", izjavila je Stojnićeva.

Među ostalim nagradama su bila zimovanja i ulaznice za skijanje na Jahorini i Igrištima kod Vlasenice i bonovi za gorivo na benzinskim stanicama Petrola.

Revizori su u svom izvještaju kritikovali Ministarstvo jer nikada nije raspisalo tender za organizovanje nagradne igre.

A prije dvije godine Ministarstvu unutrašnjih poslova Republike Srpske se toliko žurilo da nabavi računarsku opremu za zakonito presretanje informacija da je od Vlade zatražilo 400.000 maraka iz budžetskih rezervi. Vlada je također smatrala da je nabavke ove opreme toliko hitna i nepredviđena da je odobrilo isplatu.

(zurnal.info)

 

Iz budžetskih rezervi potrošeno 93 miliona KM


Državna, entitetske i kantonalne vlade su od 2010. godine podijelile nešto više od 93 miliona KM iz budžetskih rezervi.
Iako je zakonom određeno da se ovaj novac troši za hitne i nepredviđene situacije, troškove međunarodnih sporova, finansiranje novih institucija i grantove neprofitnim organizacijama, ministri su ga dijelili i pojedincima, firmama i institucijama koje se već finansiraju iz budžeta.
Revizori za poslovanje javnih institucija svake godine upozoravaju da se ovaj novac dijeli nenamjenski i da se zato moraju donijeti jasna pravila o tome ko i pod kakvim okolnostima može dobiti novac iz rezerve. Državni revizor Miro Galić kaže da se zbog toga svake godine ponavljaju isti problemi prilikom podjele ovog novca: „Jednostavno, nemate pravila igre. Kad nemate pravila igre, nemate kriterij.“ Dodao je i da to znači da se funkcionerima ostavlja na volju da novac dijele kako hoće.
Novinari Centra za istraživačko novinarstvo (CIN) iz Sarajeva su pregledali izvještaje o izvršenjima državnog, entitetskih i kantonalnih budžeta, službene novine i revizorske izvještaje od početka 2010. do oktobra 2013. godine.

Svi pronađeni podaci o trošenju budžetskih rezervi objedinjeni su u bazi podataka iz koje se vidi da je više od polovine ukupnog iznosa – oko 48,2 miliona KM – podijelila Vlada Federacije BiH (FBiH). Najveći dio je dala resornim ministarstvima za koja su već izdvojena sredstva iz budžeta. Novcem iz rezerve su tako refundirana sredstva za Federalni zavod za penzijsko i invalidsko osiguranje (PIO/MIO), isplaćivane plaće zaposlenima u industrijskom preduzeću „Krivaja“ iz Zavidovića te davana pomoć penzionisanim pripadnicima Oružanih snaga BiH. Za neke milionske iznose u izvještajima o izvršenju budžeta FBiH i ne piše tačan razlog dodjele novca iz rezerve.

U istom periodu država je potrošila tri i po puta manje novca iz budžetske rezerve nego Federacija.

Vijeće ministara Bosne i Hercegovine (BiH) je iz rezerve odobravalo isplate plaća Državnoj agenciji za istrage i zaštitu (SIPA) i Tužilaštvu BiH, ali i odobravalo kupovinu opreme za institucije kojima je već obezbijeđen novac iz budžeta.

Republika Srpska (RS) je najveći dio rezerve podijelila vjerskim zajednicama, pa je od 2010. godine više od 7,2 miliona KM otišlo za izgradnje crkava i manastira te izmirenje obaveza u eparhijama, što je skoro polovina novca koji je RS podijelila iz budžetske rezerve.

Pravila o potrošnji

Iznosi rezervi su svake godine drugačiji, ali nikada ne mogu biti veći od tri posto budžetskih prihoda. Dok je od 2010. godine najveću rezervu imala FBiH, Hercegovačko-neretvanski kanton na raspolaganju nije imao ni marke za ovu vrstu potrošnje.

Skromnih budžeta pa i potrošnje rezerve bili su i: Bosansko-podrinjski kanton sa manje od 35 hiljada KM, Tuzlanski sa manje od 580 hiljada KM, dok je Zeničko-dobojski kanton potrošio 50.000 KM – i to za pomoć na terenu pod klizištima.

Srednjobosanski kanton je od 2010. godine dao skoro tri miliona KM kao pomoć za hitne situacije, od kojih je više od 600 hiljada dato za liječenje, školovanje i pomoć socijalno ugroženim pojedincima.

Pravila trošenja novca iz rezerve su slična na svim nivoima vlasti i svuda o raspodjeli najvećeg dijela odlučuje vlada. Na osnovu zahtjeva građana, firmi i institucija, ministri zajedno odlučuju kojem zahtjevu će udovoljiti, pritom se ne rukovodeći nikakvim detaljnim pravilima, dok u ministarstvima finansija ne postoje dokazi da je sav podijeljeni novac utrošen namjenski.

Diskreciono pravo na trošenje manjeg dijela novca iz rezerve imaju premijeri, njihovi zamjenici i ministri finansija. Oni se pri tome ne moraju konsultovati ni s kim, niti svoju odluku moraju ikome objašnjavati. Tako predsjedavajući Vijeća ministara BiH i njegova dva zamjenika imaju pravo da potroše ukupno četiri posto tekuće rezerve, što znači da će ove godine Vjekoslav Bevanda, Nikola Špirić i Zlatko Lagumdžija po sopstvenom izboru moći podijeliti nešto više od 342 hiljade KM, odnosno po trećinu svaki od njih trojice. Ovo pravo je prvi put uvedeno u zakon 2007. godine.

Na drugim nivoima je nešto drugačije: u budžetima se odmah odredi iznos koji svojevoljno mogu podijeliti ministri pojedinačno. U RS-u ovo diskreciono pravo imaju premijer i ministar finansija. Ove godine oni mogu podijeliti 40 hiljada, odnosno 20 hiljada KM rezervnog novca.

Znatno veći novac je na raspolaganju federalnom premijeru i njegovim zamjenicima – oni mogu po sopstvenom nahođenju podijeliti ukupno 230.000 KM iz tekuće rezerve.

Iako revizori godinama upozoravaju da je potrebno odrediti tačne kriterije po kojima bi se odlučivalo o dijeljenju novca iz budžetske rezerve, vlast do danas to nije učinila.

(CIN)