Analiza Žurnala

PRESUDA SEJDIĆ-FINCI: Da li će iko odgovarati zbog gubitka od 47 miliona eura?

Jakob Finci i Dervo Sejdić
FOTO: Midhat Poturović, RSE
Piše: Semir Mujkić

Tužilaštvo Bosne i Hercegovine provodi istragu zbog nesprovođenja presude Sejdić - Finci što je uzrokovalo gubitak 47 miliona eura IPA fondova. Žurnal je istraživao koji su dometi Tužilaštva u ovoj istrazi

Političari u Bosni i Hercegovini mogu biti osuđeni na šest mjeseci do pet godina zatvora zbog neprovođenja presude Sejdić-Finci ukoliko Tužilaštvo dokaže navode koje trenutno istražuje. Državno tužilaštvo pokrenulo je istragu zbog neprovođenja ove presude Evropskog suda za ljudska prava ali više detalja o istrazi trenutno ne žele dati.

Izmjenama Krivičnog zakona BiH iz 2010. godine, neizvršenje odluke Evropskog suda za ljudska prava postalo je krivično djelo zbog kojeg se ide u zatvor. To je tako u teoriji. Žurnal je istraživao koga Tužilaštvo može istraživati zbog neizvršavanja presude Sejdić-Finci, kakve su šanse za kvalitetan sudski postupak, ko je kriv i ko bi mogao završiti u zatvoru. Dakle...


Ko je kriv?

Tužilaštvo je već počelo saslušavati svjedoke i učesnike neprovođenja presude. Zikreta Ibrahimović, zamjenica zastupnice Vijeća ministara Bosne i Hercegovine pred Europskim sudom za ljudska prava, jedna je od saslušanih osoba.

- Ja sam već saslušavana kao svjedok – kaže Ibrahimovićeva za Žurnal.

Ona je zastupala BiH u slučaju Sejdić-Finci i redovno izvještavala o provođenju ove presude. Za Žurnal pojašnjava ko je odgovoran za provođenje presude i zašto neće biti kažnjen.

- Kada dođe presuda na nacionalni nivo, kada postane konačna, nju zapravo izvršava ovaj ured ali mi nemamo ovlasti da donosimo zakon, mi smo samo državni službenici – objašnjava Ibrahimovićeva i dodaje kako je ured u kome radi preveo presudu i poslao je nadležnim, koje je odredio Ustav: U Ustavu jasno piše ko može pokrenuti amandmanske procedure: Predsjedništvo, Parlament i Vijeće ministara.


Prevod presude Sejdić-Finci poslan je svim ovim institucijama odmah nakon što je prevedena u januaru 2010. godine. Od tada do danas nije urađeno gotovo ništa na provođenju ove važne presude protiv BiH a i ono što je urađeno, rađeno je naopako. Naprimjer, akcioni plan za provođenje presude.

- Mi smo to zatražili – kaže Ibrahimovićeva i objašnjava kako je plan napravljen: U međuvremenu, vaninstitucionalno, gospođa Malić (Mirjana Malić, op.a.), ispred SDP-a je pokrenula to pitanje na parlamentu pa je po zahtjevu parlamenta, van institucije provođenja, urađen od strane Izborne komisije sveobuhvatan akcioni plan, jako dobar i razrađen, a onda je Vijeće ministara nakon ove naše informacije formiralo prvu komisiju.

Vijeće ministara imalo je svoj radni tim za pripremu izmjena zakona kojima bi se izvršila presuda a onda je Parlament BiH u oktobru 2011. godine imenovao svoju komisiju.

- Oni su trebali doći sa nekim prijedlogom pred Vijeće ministara – objašnjava Ibrahimovićeva i dodaje da se o odgovornosti za neprovođenje presude razgovaralo i sa bivšim državnim tužiocem Miloradom Barašinom: Krivična odgovornost postoji do nekog nivoa odlučivanja koje nije političko, do draftanja, to je mišljenje izrazio i tadašnji državni tužilac Barašin - došli smo do zajedničkog zaključka – da teško da bi parlamentarci, sami po sebi, ako ne glasaju za amandmane mogli odgovarati jer se to tiče slobode mišljenja i izražavanja.

Parlamentarci su se, dakle, spasili odgovornosti.

- Međutim, na jednom službeničkom nivou, stručnom nivou, u koji i ja spadam, svako onaj ko nije postupio po svojim službenim dužnostima može da odgovara – kaže Ibrahimovićeva i dodaje da odgovornost može biti i na članovima komisija: Ne bi se mogli izuzeti odgovornosti članovi komisije, osim ako su oni parlamentarna komisija, sastavljena od parlamentaraca.



Da li će Tužilaštvo privoditi parlamentarce?


Krivične odgovornosti ali i one pred Odborom ministara Vijeća Evrope mogli smo se spasiti jednostavnim prijedlogom izmjena zakona koji će provesti presudu, bez obzira bio taj prijedlog usvojen ili ne.

- Oni bi bili prezadovoljni ne da usvojimo zakon, nego barem da imamo draft – kaže Ibrahimovićeva i objašnjava u čemu je problem: Svaki član komisije je došao sa svojim prijedlogom.

Od istrage Tužilaštva ništa ne očekuje ni Dervo Sejdić koji od decembra 2009. godine, kada je dobio presudu protiv BiH, čeka da se ona izvrši.

- Od toga nema ništa – kategoričan je Sejdić: Jedino je Parlament nadležan za sprovođenje presude a može li ih Tužilaštvo privesti i tužiti?

On smatra da ako država već nema drugog mehanizma za provođenje presude onda ni Tužilaštvo tu nema ništa raditi. To je, kaže, jasno i političarima.

- Ono što već čujem u krugovima političara jesu komentari kako je ovo cirkus, oni se smiju ovome - kaže za Žurnal Sejdić.

Ibrahimovićeva na osnovu dosadašnjeg pravnog iskustva smatra da bi istraga Tužilaštva mogla ubrzati sprovođenje presude.

- Nekada su ti pritisci iz Tužilaštva, strah od packe u karijeri pa makar to bila uslovna kazna ili podizanje optužnice, što bi moglo da ugrozi nečiji političku ili poslovnu karijeru, često imali efekta – kaže Ibrahimovićeva koja od istrage više očekuje da napravi pritisak nego da nekoga kazni: Kazna sama po sebi neće izvršiti presudu ali hoće pritisak.

(zurnal.info)

Pročitajte više tekstova sa pojmovima:

Semir Mujkić, Slučaj Sejdić i Finci, Parlament BiH, Dervo Sejdić