Bunt

SVE ŠTO MORATE ZNATI O PLENUMU GRAĐANA: Kako usmjeriti energiju s protesta?

FOTO: zurnal.info
Piše: Nedžad Ibrahimović

Profesor Nedžad Ibrahimović na društvenim mrežama jednostavno je objasnio šta su plenumi građana. Uz njegovu dozvolu Žurnal prenosi ovo korisno i kratko "uputstvo"

ZAŠTO Plenum?

Da bi se bujica akumulirane društvene energije protesta usmjerila i pretočila u kvalitet društvenih promjena. Svako prelijevanje te energije preko ivica i granica Plenuma, oslabilo bi Plenum, umanjilo njegovu funkcionalnost i obesmislilo ciljeve (a možda i razloge) protesta…

KAKO Plenum?

Plenum je neadministrativna organizacija građana/skupština (za svoje postojanje ne traži dozvolu države) okupljenih oko istoga cilja, uređenja države i društvenog života po novim, drugačijim osnovama od onih protiv koji su građani protestovali.

KOME se Plenum obraća?

Organima vlasti u njihovom “tehničkom mandatu” (referentno i tansparentno) i samim građanima (autoreferentno), onima koji u njegovu radu učestvuju, ili ne učestvuju.

KOJA PITANJA Plenum postavlja ili, započinje da rješava?

Teorijski, SVA! Praktično, ONA koja trenutno omogućuju ponovno uspostavljanje vegetativnih funkcija društvenog organizma, kao što su upute i zahtjevi delegitimiziranim organima vlasti, npr., represivnim aparatima države protiv kriminaliziranja ili proganjanja organizatora i učesnika protesta, zahtjeve za stabiliziranje poljuljanih mehanizama društvenog funkcioniranja (rad državne administracije i sl), te postavlja čitavu paletu zahtjeva koji se tiču ublažavanja katastrofične ekonomske situacije i razvoja društvenih mehanizama (administrativnih mjera) nužnih za trenutno uspostavljanje socijalne solidarnosti (npr. ukidanje finansijskih povlastica političarima, političkim strankama i birokratiziranoj državnoj administraciji), isplate budžetskim korisnicima po različitim osnovama itd.

KOJA PITANJA, odnosno zahtjeve Plenum ne treba da postavlja?

ONA koja će svakako morati doći na stol kao dio tema/problema u agendama tzv. VLADE EKSPERATA. Ne samo zbog toga što za njihovo rješavanje treba više vremena, znanja ili stručnosti, već zbog toga što bi nova VLADA bila prezagušena ispostavljenom količinom “želja” i zahtjeva.

Primjera radi, nepotrebno bi bilo na Plenumu postavljati zahtjeve oduzimanja nelegalno stečene imovine, zahtjeve za hitno, neodložno pokretanje ugaslih ili zatvorenih preduzeća, bespotrebno bi sada bilo postavljati pitanja SIPI, policijskim strukturama, ili birokratiziranoj administraciji, jer se odgovori na njih nalaze u onom vremenu s kojim će se, svakako, poklopiti rad nove VLADE. S mnoštvom zahtjeva od strane Plenuma s kojima bi se VLADA susrela već na samome početku svoga rada, njoj bi jednostavno bile vezane ruke i rad Plenuma bi imao kontra-efekte od početno zacrtanih ciljeva.

S druge strane, samim formiranjem VLADE, dio građanskoga legaliteta se automatski s Plenuma prenosi na nju.

KRAJ DJELOVANJA PLENUMA?

Nastupa onda kada se pitanja ustroja društva i države definiraju i re-konstituiraju u ozračju novih politika socijalne solidarnosti a upravljanje se društvenom budućnošću dovede u nužnu razinu politike (političke re-konstitucije društva) i ideologije (pravaca njegova budućega razvoja). To jeste, onda kada se sva nagomilana i koncentrirana energija protesta prevede i pretvori u energiju novih društvenih vrijednosti.

 

Najčešća pitanja sa Tuzlanskog plenuma

   

KAKO SE PANEL OBRAĆA SVRGNUTOJ VLASTI, AKO NJE PRAKTIČNO NEMA?

Vlast (Vlada, skupštine kantona, ministarstva itd,) nastavlja obavljati poslove iz svoje ustavne nadležnosti; administrativni državni aparat funkcionira na tzv. “suhom režimu” (nije izvršen “državni udar”) i u stanju je jedno vrijeme (do izbora Vlade eksperata) raditi pod preostalom političkom inercijom.

JE LI DRŽAVNO-ADMINISTRATIVNA INERCIJA OPASNOST PO REALIZACIJU ZAKLJUČAKA PLENUMA?

Jeste. Ogromna državna mašinerija je armirana nacionalizmom, korupcijom, nepotizmom i oportunizmom i dugo, i vrlo vješto, će se protiviti svakoj vrsti promjena.

MOGU LI SE ZAHTJEVI (S) PLENUMA “HLADNE GLAVE” ARTIKULIRATI I ISPORUČIVATI VLASTIMA?

Mogu, ali teško. Građani (učesnici Panela i ostali) vrlo emotivno iskazuju svoje razočarenje, svoj gnjev višedecenijskom (čak i onom predratnom) pljačkom koju su trpjeli na svojoj koži. Ideje, diskusije i zaključci (s) Plenuma su zato i neka vrsta javnog ostvarivanja društvene katarze.

MOŽE LI GRAĐANIN (NA) PLENUMU UPUĆIVATI PITANJA I ZAHTJEVE “OD NACIONALNOGA INTERESA”? I MOŽE LI PLENUM ISTA TA PITANJA PROSLJEĐIVATI VLASTI (I EKSPERTNOJ VLADI) ?

 Da. Sva pitanja ljudskih prava su na tapetu i biće pretresena.

 ŠTA JE SA KOLEKTIVNIM PRAVIMA?

Kolektivna prava izvode se iz prava individue/građanina. Građanin/individua ima(će) sva prava zagarantovana svim pozitivnim pravnim aktima demokratskih društava, evropskih povelja i povelja Ujedinjenih nacija o slobodi i pravu na rad, zdravstvenu njegu, dom, mirovinu, prava da bira i bude biran itd. U načelu, sva individualna/građanska prava pripadaju svakom građaninu, sva kolektivna prava pripadaju svakom, na različite načine, artikuliranom kolektivu (etničkom, sportskom, interesnom, fahovskom, sindikalnom itd.)

MOGU LI SE NA PLENUMU ISKAZIVATI/PROMOVIRATI IDEJE I ZAHTJEVI POLITIČKIH STRANAKA?

Da. Ali ne u zvaničnoj formi.

MOGU LI POLITIČKE STRANKE INSTRUMENTALIZITI PLENUM ZA SVOJE CILJEVE?

Ne mogu, jer su svojom uskom političkom platformom znatno ispod ciljeva tako širokog skupa građana koji sačinjavaju Plenum.

MOGU LI NA PLENUMU UČESTVOVATI POLITIČARI?

Da. I, kao i svi ostali, imaju jedan glas.

MOGU LI NA PLENUMU TUZLANSKOG KANTONA UČESTVOVATI GRAĐANI KOJI NEMAJU PREBIVALIŠTE U TK?

Da, i imaju pravo na jedan (svoj) glas.

MOŽE LI SE NA PLENUMU FORMIRATI FRAKCIJA?

Ne, jer se sve odluke donose konsenzusom, ili većinom glasova. Plenum je izraz direktne/izravne demokracije i primarni/rudimentarni je oblik općeg, ne samo političkog, organizovanja građana.

MOGU LI POSTOJATI DVA PLENUMA U TK?

Teorijski da, ali nema nikakvoga razloga da se ne udruže u jedan.

KOJA JE ULOGA ORGANIZATORA DEMONSTRACIJA/PROTESTA U RADU PLENUMA?

Kao i svih drugih građana, učesnika ili neučesnika demonstracija/protesta. Onog momenta kada su energije demonstracija pretočene u plenumsku volju građana, organizatori (sindikati, pojedinci, političke organizacije, stranke itd) postaju dio/učesnici Plenuma.

KAKAV JE ODNOS PLENUMA PREMA PITANJU VANREDNIH, ILI REDOVNIH, PARLAMENTARNIH IZBORA?

Plenumu odgovara da se opći parlamentarni i/ili opštinski izbori održe što kasnije. Zato što svrgnute političke elite žele što prije povratiti svoje izgubljene kriminalizirane pozicije. Zato što nije riješeno pitanje Sejdić-Finci, nisu riješena pitanja “ostalih”, zatim ni pitanja temeljnih građanskih, individualnih prava, prava različitih društvenih manjina itd., i zato što novoj, narodnoj (građanskoj) vlasti treba vremena da pokuša “kola koja jure nizbrdo” zakočiti i usmjeriti cjelokupan društveni, državni i politički aparat u drugom smjeru, onom koji je na dobrobit svih građana BiH.

(zurnal.info)