Poplava

PREVENCIJA KATASTROFE: Kako se svijet brani od poplava

Pripremila: Branka Mrkić-Radević

Posljedice klimatskih promjena već se osjećaju širom Evrope, ali stručnjaci upozoravaju da je to tek početak te da se Evropa mora postupno prilagoditi promjenama, iako će ta prilagodba koštati jako mnogo

Kako se sa poplavama bore u Evropi i ostatku svijeta? Iako je jasno da se ne mogu u potpunosti spriječiti pokušava se umanjiti šteta koju prouzrokuju. Uglavnom – propisima – i ponekim fizičkim preprekama.


Velika Britanija: Poplave su u januaru ove godine zadesile Veliku Britaniju. U analizi koju je objavio Guardian navodi se kako se britanska vlada pokazala u najgorem svijetlu tokom nepogode:

“Promijenjen je način obračunavanja sa poplavama. Više se ne teži povećanju brzine rijeka, naprotiv – dozvoljeno je da voda prolazi kroz slivna područja i plavne ravnice, najviše kako bi se spasio veliki broj urbanizovanih površina. To podrazumijeva pošumljavanje, uklanjanje riječnih sprudova, pregrađivanje i nasipanje riječnih dolina, a sve kako rijeke ne bi bujale i kako bi se smanjila pojava erozije. Na područjima na kojima je primijenjen, poduhvat se ispostavio uspješnim.
Navedene mjere ne mogu da zaštite svu imovinu od obilnih kiša i talasa plime. Izboriti se sa poplavom, nakon što se desila, druga je star. Veća ulaganja u drenažu vjerovatno bi doprinijela bržem oporavku, no taj je postupak skup.

Ministarstvo finansija izdvojilo je svega 480 hiljada eura za drenažu u Somersetu. Uplata od 12 miliona eura od strane Dauning strita, pomoću kojih se može spasiti još nekoliko desetina imanja, čudna je odluka, s obzirom da je preventiva bila djelotvornije rješenje”, piše Guardian.

Posljedice klimatskih promjena već se osjećaju širom Evrope, ali stručnjaci upozoravaju da je to tek   početak te da se Evropa mora postupno prilagoditi promjenama, iako će ta prilagidba koštati jako mnogo. Kao primjer se navodi izgradnja brane na Temzi 60-ih godina 20. vijeka, nakon poplava 1953. godine, od kojih je život izgubilo oko stotinu ljudi u Velikoj Britaniji ali mnogo više u Holandiji. U Velikoj Britaniji je odlučeno da je rizik od ponavljanja ovakvog događaja prevelik da bi se centar Londona i njegovi stanovnici ostavili bez zaštite. Od tada je brana podizana puno više puta nego što je to bilo predviđano na početku njene gradnje što se dijelom duguje i klimatskim promjenama.

Njemačka: Poplave koje su 2002. godine zadesile Njemačku najviše su pogodile jugoistok zemlje. Mnogo novca uloženo je u sanaciju štete, a uglavnom se radilo o mjerama zaštite – ojačavanja nasipa i povećanje korita rijeka. Širenjem korita rijeke su imale više mjesta prilikom izljevanja. Organizovana je konferencija sa motom “Dati rijekama više prostora”, ali stručnjaci smatraju kako ovaj projekat nije do kraja realizovan.

Na rijeci Labi do sada je napravljeno samo jedno korito. Vinfrid Liking, ekspert za poplave pri Udruženju za zaštitu prirode, medijima je tada rekao kako je najvažnije pitanje kako što više smanjiti opasnost od poplava:

„To se ne može uraditi za deset godina. Čak i samo planiranje takvih projekata je dovoljno komplikovano jer mere zaštite od poplava u koliziji su sa nekim drugim interesima: poljoprivrednici ne žele da se odreknu svojih njiva, vlasnici kuća na obali ne bi da ih napuste, opštine strahuju da bi se to negativno odrazilo na njihov razvoj… Mnogo je toga protiv projekta da se rekama da dovoljno prostora. „Svi kažu: uradite to, ali ne kod nas“, prenosi DW.

Austrija: U Austriji, koju su u prethodnoj deceniji više puta zadesile poplave, odavno se radi i na proširenju riječnih korita, a kao dobar primjer navodi se intervencija na Dravi u Koruškoj. Osim toga, Austrija i neke druge evropske zemlje od poplava se brane postavljanjem mobilnih nasipa – metalne ograde postavljaju se relativno brzo i ne zahtijevaju previše radne snage. Takve ograde postavljene su i u Novom Sadu.

New Orleans: Nakon što je uragan Katrina poharao New Orleans 2005. godine a grad pretprio najveće poplave u istoriji na sistem zaštite od poplava utrošene su milijarde dolara. Podignuta je brana visoka osam metara, obnovljeni su i drugi nasipi i pumpne stanice, a administracija Georgea W. Busha tvrdila je kako je  federalnih fondova za obnovu Lousiane i drugih država regije izdvojeno više od 114 milijardi dolara.

Nakon uragana i poplava trebala su proći dva mjeseca samo za isušivanje tla a žrtve su evidentirane i šest mjeseci nakon nesreće. Poplavljeno je više od 80 posto grada a 70 posto kuća teško je oštećeno. Oporavak je tekao sporo i bio je najteži u siromašnim četvrtima a poređenje iz 2007., dvije godine nakon što je uragan pogodio New Orleans najbolje govori o razmjerama katastrofe.

Godine 2005. u New Orleansu radilo je 128 javnih škola, 2007. - 58, a od 23 bolnice 2005. u 2007. u funkciji ih je  bilo 13. Od 276 dječjih vrtića tada je otvorena trećina.
Šteta povezana s Katrinom procijenjena je na preko 84 milijarde američkih dolara. Registrovano je i povišeno hemijsko zagađenje, nedozvoljena koncentracija arsena i olova, što je predstavljalo veliki rizik za stanovnike koji su se vratili u grad, a posebno djecu.

Danas u New Orleansu živi nešto više od 80 posto stanovništva od prije katastrofe. Grad je tek 2010. značajno oporavljen. Inženjerijski korpus američke vojske, čije su loše održavane brane 2005. popustile pred poplavnim vodama Katrine, obnovio je kritične nasipe i pumpne stanice koje štite dijelove New Orleansa što su ispod razine mora.

Zvaničnici su nakon uragana sredstva ulagali u obnovu brana a pririteti su bili, zbog visoke stope kriminala, bolje provođenje zakona ali i unapređenje obrazovanja. Snimci koje je načinila NASA pomogli su u analizama meteorolozima i naučnicima u razumijevanju svega što se dogodilo.

Transformisani su školski i zdravstveni sistem, a infrastrukturni projekti izvođeni su zahvaljujući pomoći koja je stizala sa svih strana.

Amerikanci su smatrali kako Vlada nije učinila dovoljno na zaštiti grada. Kako je vojska bila zadužeba za zaštitu, nemar specijalnih snaga američke vojske prooglašen je krivim za katastrofalnu poplavu.

Evropski parlament: Evropski parlament je 2007. donio direktivu o procjeni i upravljanju poplavnim rizicima. Njome se zahtijeva izrada planova upravljanja riječnim slivom za svako vodno područje, kako bi se postiglo dobro ekološko i hemijsko stanje čime bi se ublažio učinak poplava:

“Kako bi se rijekama dalo više prostora, u planovima bi se, kad je to moguće, trebalo razmotriti održavanje i/ili obnova poplavnih područja, kao i mjere za sprečavanje i smanjivanje štetnih posljedica za zdravlje ljudi, okoliš, kulturnu baštinu i gospodarsku aktivnost. Elemente planova upravljanja poplavnim rizicima treba periodično revidirati i, prema potrebi, ažurirati, uzimajući u obzir vjerojatne učinke klimatskih promjena na pojavu poplava.

Na temelju raspoloživih ili lako dostupnih informacija, kao što su podaci i studije o dugoročnim promjenama stanja, osobito o učincima klimatskih promjena na javljanje poplava, potrebno je izvršiti preliminarnu procjenu poplavnih rizika kako bi se napravila procjena mogućih rizika.

Najmanje što procjena mora uključivati je sljedeće:

- karte vodnog područja u odgovarajućem mjerilu koje uključuju granice riječnih slivova, podslivova i, ondje gdje postoje, priobalnih područja, s prikazom topografije i korištenja zemljišta

- opis poplava koje su se dogodile u prošlosti i koje su imale značajne štetne učinke na zdravlje ljudi, okoliš, kulturnu baštinu i gospodarsku aktivnost i za koje je vjerojatnost sličnih budućih događaja i dalje relevantna, uključujući njihov prostorni obuhvat i puteve otjecanja poplavnih voda, te procjenu štetnih učinaka koje su prouzrokovale

- opis značajnih poplava u prošlosti, kada se mogu predvidjeti značajne štetne posljedice sličnih budućih događaja.
Države članice EU moraju izraditi karte opasnosti od poplava na osnovu sljedećih scenarija:

- poplave male vjerojatnosti ili scenariji ekstremnih događaja

- poplave srednje vjerojatnosti (povratno razdoblje 100  godina)

- poplave velike vjerojatnosti, gdje je potrebno.

Direktive predviđaju sistem ranog upozoravanja zemalja u istom riječnom toku.
(zurnal.info)

Pročitajte više tekstova sa pojmovima:

Prevencija, Poplave