Nakon polava

OPORAVAK I OBNOVA U BIH: Ukupna šteta 3,98 milijardi KM

Najteže posljedice je pretpio sektor privrede i zapošljavanja – štete i gubici u ovom sektoru su procijenjeni na više od 1,5 milijardi KM, a slijede stambeni sektor sa više od 886 miliona, transport i komunikacije sa oko 680 miliona i poljoprivreda sa 366 miliona maraka

Ukupna šteta koju su u Bosni i Hercegovini prouzrokovale katastrofalne majske polave iznosi 3,98 milijardi konvertibilnih maraka. Ovaj podatak je objavljen u Procjeni za oporavkom i obnovom u Bosni i Hercegovini nakon majskih poplava, dostupnoj na sajtu Ministarstva vanjskih poslova BiH. Prema ovoj Procjeni, većina ovog iznosa odnosi na privatni sektor; domaćinstva, mala, srednja i velika poduzeća, te poljoprivredne proizvođače, uključujući i veliki broj osoba iz ugroženih društvenih kategorija.
Za Federaciju Bosne i Hercegovine ukupne posljedice (štete i gubici) su procjenjene na 2,03 milijardi BAM, za Republiku Srpsku ta cifra je 1,89 milijardi BAM dok je za Brčko Distrikt Bosne i Hercegovine ukupan iznos 57,89 miliona BAM, stoji u Procjeni.
Štetu, gubitke i štetne posljedice po društvo i okoliš je pretrpjela 81 administrativna jedinica, a iz svojih domova je privremeno raseljeno oko 90 hiljada osoba. Više od 40 hiljada ljudi privremeno je smješteno u javne ustanove ili kod rodbine i prijatelja.
Najteže posljedice je pretpio sektor privrede i zapošljavanja – štete i gubici u ovom sektoru su procijenjeni na više od 1,5 milijardi KM, a slijede stambeni sektor sa više od 886 miliona, transport i komunikacije sa oko 680 miliona i poljoprivreda sa 366 miliona maraka.
Procjena također predviđa pad ekonomskih aktivnosti Bosne i Hercegovine za 0,7 posto u 2014. godini, a da će se deficit povećati sa početne vrijednosti 2% povećati na na 4,5% u ovoj godini.
Uprkos identifikaciji dodatnih sredstava iz domaćih i međunarodnih izvora finansiranja (prije poplava), evidentan je nedostatak od 1,7% BDP-a u finansiranju javnog sektora. Vjerovatan je dalji rast trgovinskog deficita na 34% BDP-a, dok se pretpostavlja da će se tekući deficit povećati sa početne vrijednosti od 7,8% na 9,7% BDP-a u 2014. godini, stoji u Procjeni.
Plan za oporavak u svim sektorima koje je obuhvatila Procjena za oporavkom i obnovom u BiH predviđa kratkoročne, srednjoročne i dugoročne aktivnosti.
Okvirnu procjenu potreba za oporavkom i obnovom su provele institucije vlasti na svim nivoima, a stručnu i tehničku pomoć su pružile Evropska unija, Ujedinjene nacije i Svjetska banka.
Za procjenu su korišteni podaci iz svih raspoloživih sekundarnih izvora, izvještaja i evidencije koje su vodile institucije na svim nivoima vlasti te relevantna stručna tijela, kao i informacije iz drugih dostupnih izvora, uključujući i karte pogođenih područja, arhivsku građu te medijske izvještaje.
Kako bi se upotpunili raspoloživi podaci, pristupilo se i izravnom prikupljanju informacija o posljedicama poplava i potrebama za oporavak/sanaciju šteta, uključujući i niz terenskih analiza u oblastima lokalne privrede, stambenog sektora, te funkcionisanja javnih ustanova.
Procjenu za oporavkom i obnovom u Bosni i Hercegovini možete pročitati ovdje.

 (Zurnal)

Pročitajte više tekstova sa pojmovima:

Poplave, Ministarstvo vanjskih poslova, Obnova