Intervju

VEHID ŠEHIĆ: Pokrast će nas i na ovim izborima, samo građani to mogu spriječiti

FOTO: RSE
Razgovarao: Semir Mujkić

Predsjednik Foruma građana Tuzla, bivši tužilac i sudija te bivši član Centralne izborne komisije, vrhunski pravnik i aktivista Vehid Šehić za Žurnal govori o izbornim prevarama, problemima izbornog procesa u Bosni i Hercegovini i daje savjete kako građani mogu spriječiti nepravilnosti na sam dan izbora

ŽURNAL: Manje od mjesec dana do izbora građani Bosne i Hercegovine, kao i ranijih godina, imaju velike sumnje u regularnost izbora, boje se malverzacija i jedan dio glasača zbog toga uopšte ne izlazi na izbore, vjeruju da će izbori biti režirani. Kao neko ko dobro poznaje izborni proces i zakon, imaju li građani osnova za takve sumnje?

ŠEHIĆ: Nažalost, imaju. Naši izborni ciklusi koji su bili do sada građanima daju za pravu da se vrlo često pribojavaju izbornih krađa, nepoštivanja zakona. Nikada još nije utvrđena odgovornost nekoga za izborne prevare i tu su građani u pravu.

Sa druge strane, moram također reći, da i mi kao građani imamo odgovornost jer i mi smo ti koji treba da, posmatrajući izborni proces i predizbornu kampanju, pa i sam dan održavanja izbora, vodimo računa da i mi ne dozvolimo da bilo ko falsifikuje izbornu volju birača jer to je krivično djelo i to je nešto najteže što se u političkom smislu može desiti. Shvatam građane ali ko to može spriječiti?

Možemo imati najbolji zakon, koji će normativno urediti šta se treba raditi da bi se spriječile izborne manipulacije, međutim, sve je do nas jer nikad ne treba zaboraviti da također građani sjede u biračkim odborima i tu je najveći problem jer upravo na biračkim mjestima gdje mi glasamo se dešavaju povrede Izbornog zakona. Njih uglavnom čine članovi biračkog odbora koji su delegirani od određenih političkih stranaka i ja sam to tvrdio i dok sam bio član Izborne komisije i to sam javno rekao u parlamentu da su za sve nepravilnosti tokom održavanja izbora krive političke stranke.

Postavlja se logično pitanje zašto bi neki član biračkog odbora dopisivao glasove određenoj političkoj stranci ako nije dobio nalog od stranke. Imamo taj neki vakuum gdje ne možemo da direktno optužimo političku stranku a ja tvrdim da su one krive, ne sve. Iza izbornih prevara u prvom redu stoje političke stranke, njihovi izvršioci su članovi biračkog odbora i zato u narednom periodu nakon ovih izbora moramo dobro razmisliti kako učiniti da birački odbori rade posao koji im je povjeren i tu će vjerovatno trebati mijenjati nešto u Izbornom zakonu i provedbenim aktima koje donosi Izborna komisija BiH.

ŽURNAL: Doći ćemo i do toga kako građani već na ovim izborima mogu da pomognu ali prije svega, možemo li komentarisati Izborni zakon: da li je on dobar, da li ima dobre temelje, da li je dobro definisan...

ŠEHIĆ: Moram reći da je  u tehničkom smislu zakon dobar. Glavni problem je što je Izborni zakon diskriminatorski prema određenim kategorijama građana BiH, s obzirom da nam je i Ustav BiH takav kakav jeste, pun diskriminatorskih uredbi pa i Izborni zakon mora biti ustavan.

Trebalo bi u narednom periodu omogućiti svim građanima aktivno i pasivno biračko pravo bez obzira gdje žive i kojoj etničkoj ili nekoj drugoj grupi pripadali jer dok se to ne ukloni mi ne možemo govoriti da smo demokratska država. Ja moram također reći da jedna kategorija građana, kojoj ja pripadam i borim se za nju, koja se opredijelila da etnički ne pripada nikome također nema zaštitu u Ustavu pa ni u nekim međunarodnim ugovorima za razliku od nacionalnih manjina jer postoji Evropska konvencija. Čeka nas veliki posao da reformišemo Ustav u tom segmentu a onda će Izborni zakon morati biti usklađen.

Ono što bih ja razmišljao u budućem periodu, je da se izborni prag sa tri poveća na pet posto iz prostog razloga jer mi imamo još uvijek hiperprodukciju političkih subjekata. Jeste to svojstveno svim zemljama u tranziciji ali naš period tranzicije je jako dug. Politički ambijent bi trebalo okrupniti i time političke stranke koje danas egzistiraju natjerati da se ujedinjuju, da prave određene koalicije ako su na ideološkoj matrici slični ili programskoj. To bi olakšalo građanima u BiH opredjeljenje za koga će glasati. Nije dovoljno imati puno političkih stranaka. Kad dobijete jelovnik od 300 jela vi se opet opredjeljujete za njih desetak. Na političkoj jelovniku je jako puno toga ali građani ne biraju mnogo njih i onda treba povećati prag a to će najterati političke partije da razmišljaju na drugi način.

Izborni zakon također treba mijenjati i oko načina imenovanja članova biračkih odbora jer to je ključ svih problema i pokušati na jedan drugi način to regulisati kako bi se spriječila činjenica da građani nemaju povjerenja u izborne rezultate. To su temeljne stvari koje bi u ovom trenutku trebalo mijenjati, više tehničke prirode uz poštivanje svih procedura, transparentnost čitavog procesa i odgovornost prema građaninu biraču i njegovoj izbornoj volji.

KORUPCIJA U BIRAČKIM ODBORIMA

ŽURNAL: Postoje li rupe u Izbornom zakonu koje političke stranke koriste?

ŠEHIĆ: Ne bih rekao da su to rupe nego je činjenica da mi imamo zakone koji nikada nisu do kraja završeni i uvijek se ostavi ta mogućnost da može ovako i onako i to stvara atmosferu nepovjerenja.

Smatralo se da će članovi biračkog odbora, koji su iz različitih političkih stranaka ili su ih delegirale različite političke stranke, biti najveći kontrolori ispravnosti ili neispravnosti izbora. To se uvijek u ovoj državi pretvori u neku drugu suprotnost. Svjedoci smo činjenice da se mijenjaju članovi biračkih odbora između političkih stranaka, čak se kupuju mjesta u biračkim odborima što mene kao građanina dovodi u sumnju da se pitam zašto to rade političke stranke. Zašto im je stalo da oni imaju dva ili sve članove biračkog odbora? Da li to razmišlja neko o izbornoj prevari ili kontroli izbornog procesa? To se danas dešava.

To je politička korupcija. Istovremeno ćemo čuti sve političke stranke kako tvrde da će se boriti protiv korupcije. Pitam se gdje je tu vjerodostojnost, pošten odnos prema građanima. U tom segmentu se mora hitno naći novo rješenje da bi se spriječila trgovina mjestima u biračkom odboru. Ja ponovo tvrdim da ako postoje nepravilnosti, a postoje, 98 posto je u okviru biračkog odbora.

ŽURNAL: Vidite li neki način da se poboljša izborni proces odnosno dio o biračkim odborima i zbog čega se te stvari ne poboljšavaju?

ŠEHIĆ: Političkim strankama odgovara. Da bi nešto promijenili morate promijeniti zakon. Svjesni smo političke, ekonomske i socijalne situacije u BiH koja dugo traje. Postavlja se pitanje zašto se to ne mijenja? Zašto bi to mijenjali oni kojima ovakav sistem odgovara? Uvijek imate one za i protiv, koji će deklarativno biti da se nešto promijeni jer svi su oni govorili da treba napraviti depolitizaciju javnih preduzeća i ustanova. To su predizborna obećanja. Kada dođu izbori od toga nema ništa. To je najveći problem.

Ova koalicija Pod lupom koju čini sedam organizacija iz BiH će pratiti izbore, predizbornu kampanju, predizbornu šutnju, posebno na dan izbora prebrojavanje izbornih rezultata i mi ćemo napisati svoje izvještaje sa preporukama šta bi trebalo mijenjati. To je period nakon izbora jer u ovom trenutku se apsolutno ništa ne može mijenjati.

ŽURNAL: Kada govorimo o promjenama zakona i procesa, koji trend vidite posljednjih godina, da li ide na bolje ili gore i kako komentirate nastojanja da se izborne liste zatvore i građani svedu na birače partije bez izbora svojih predstavnika?

ŠEHIĆ: Mi imamo te otvorene ili poluotvorene liste i ja sam najveći protivnik pokušaja političkih stranaka da se ponovo vrate na stari sistem gdje ćete imati političku stranku ali nećete odlučivati ko će biti poslanik. Takvih pokušaja bilo je i ranije.

Prva značajnija promjena Izbornog zakona je bila tamo 2005.-2006. godine i tada je bilo pokušaja da se uvedu zatvorene liste. Bio sam aktivni sudionik tog procesa kao član Izborne komisije i radne grupe. Tada su bili većinom poslanici iz nacionalnih stranaka koji su to željeli pod plaštom gender jednakopravnosti.

Sjećam se da sam tada napustio radnu grupu uz prijetnju da ću napustiti Izbornu komisiju ukoliko to urade. Ovo govorim iz prostog razloga što sada isti prijedlozi dolaze od dvije druge stranke a ove se protive. Problem otvorenih ili zatvorenih listi je apsolutno problem političkih stranaka.

Stranke su postale interesne grupe. Nikakva ideologija ljude više ne veže kada ulaze u političku stranku, oni ulaze sa određenim interesom – da će biti članovi odbora, da će se lakše dijete zaposliti, sem onih koji smatraju da će im za četiri godine biti obezbijeđena velika novčana sredstva i to stvara veliki problem samoj političkoj stranci.

To se najbolje vidi kada se kreiraju izborne liste političkih stranaka I kada je odnos unutar jedne političke stranke gori nego između suprotnih političkih stranaka. Sa druge strane, tu se ipak ostavlja biračima da sa liste izaberu one ljude za koje smatraju da će najbolje ispuniti obećanja, vrlo često u parlament ulaze i oni koji nisu možda miljenici vrha političke stranke, to se dešavalo. To je pokušaj samodiscipliniranja svojih kandidata i mislim da se svi zajedno moramo boriti protiv toga a ne smije se dozvoliti, to javno govorim i predstavnicima političkih stranaka, da probleme unutar stranke rješavaju izbornim zakonom.

ŽURNAL: To je pitanje kome građani daju mandat, da li pojedincu ili stranci jer smo imali raspravu o tome gdje su stranke tvrdile da mandat pripada njima.

ŠEHIĆ: Evropski standard je jasan - mandat pripada pojedincima. Sjetite se da je bio problem i u Srbiji kada su se određene političke stranke dijelile na dva bloka, bio je problem kome pripada mandat ali jasno je da mandat pripada pojedincu.

Takva je situacija i u Hrvatskoj. Holy (Mirela Holy, zastupnica u Saboru op.a.) je napustila SDP ali nije mogao SDP uzeti mandat jer je to njen mandat. Poslanik može vratiti mandat stranci ali ne mora. To je temeljno pravo svakog izabranog zvaničnika.

Svjesni smo da se trguje, da se prelazi iz jednog bloka u drugi, isključivo iz materijalnih razloga. To moraju prvo voditi računa političke stranke, koga će staviti na kandidatsku listu, da li su to ljudi koji su ideološki vezani za određenu političku opciju ili je interes pojedinca iznad interesa političke stranke. To je ponašanje i onih koji se zalažu za ukidanje otvorenih listi jer oni su politiku i svoj lični politički stav stavili iznad opšteg interesa svih građana. Zato je politika postala jedno od najomraženijih zanimanja u ovoj državi.

Čeka nas veliki posao da stvorimo pretpostavke za ustavni patriotizam koji podrazumijeva poštivanje zakona, ustava, opštih načela da se vodi politika u interesu svih građana BiH a ne unutar određenih grupacija kako unutar stranaka tako i u bloku određenih političkih grupa.

ZAŠTO GRAĐANI NE PRIJAVLJUJU KRIMINAL

ŽURNAL: Kada govorimo o zatvorenim listama tu imamo i problem da partije već od kandidovanja ne vjeruju svojim kandidatima a traže od građana da im daju povjerenje.

ŠEHIĆ: Sad smo se dotakli onoga što koči čitav politički proces u BiH  - to je apsolutno nepovjerenje koje vlada između političara u BiH.

Vertikala nepovjerenja ide odozgo. Utvrđujući odgovornost kao ustavnu kategoriju ćemo spriječiti bilo kakve malverzacije i povrede Izbornog zakone i svih drugih zakona. Kada živite u državi koja kaže da neće poštivati odluke Ustavnog suda onda tu nema vladavine zakona i koristi se nešto što nije dorečeno u Ustavu i zakonima. Do sada nikada nismo imali da je utvrđena politička odgovornost i da ta osoba mora napustiti funkciju. Mi upravo kroz reforme Ustava i zakona moramo afirmisati tu političku odgovornost.


ŽURNAL: Spomenuli ste izborne procese i zakone u Hrvatskoj i Srbiji. Možete li napraviti poređenje izbornih zakona u regionu i Evropskoj uniji sa našim?

ŠEHIĆ: Mi moramo biti svjesni činjenice da je ovaj Izborni zakon nametnut od međunarodne zajednice. OSCE je najviše učestvovao u kreiranju zakona i on je usvojen pred same izbore 2002. odnosno 2001. godine. Učestvovao sam u javnim raspravama oko izbornih zakona BiH gdje sam upozoravao na diskriminatorske odredbe ali je on prošao u Parlamentu.

Možemo biti zadovoljni, naš je zakon jako dobar u mnogim segmentima s obzirom na složenost države. Imamo sigurno najuređeniji birački spisak u regionu jer jedan od projekata koji je jako bitan i uspješan, CIPS projekat, tačno je utvrdio civilni registar građana BiH. Po automatizmu svi građani sa napunjenih 18 građana dužni su izvaditi ličnu kartu i idu na centralni birački spisak, automatizmom se prebacuju u izbornu jedinicu u kojoj žive, na biračko mjesto s obzirom na adresu.

Sigurno nije ažuran jer druge institucije ne dostavljaju podatke civilnom registru kako bi sa ovog registra izbrisao sve osobe koje su izgubile državljanstvo i sve osobe koje su umrle ali to se da srediti. Veliki problem je i u Hrvatskoj, Srbiji i Crnoj Gori. Mi smo u tom segmentu daleko iznad njih. Ovaj naš Izborni zakon u segmentu diskriminacija moramo mijenjati kada se promijeni Ustav a u drugim segmentima je naš zakon dobar.

ŽURNAL: Postoji sumnja javnosti da javne kompanije gdje je novac građana finansiraju kampanju stranaka. To ne možemo da dokažemo ali u to sumnjamo.

ŠEHIĆ: Fimi medija u Hrvatskoj je pokazala kako se novac koristi za finansiranje jedne političke partije. To je taj način. To se radi i kod nas. Kao građanin se moram upitati zašto je tolika borba za kontrolu javnih preduzeća u BiH, Elektroprivrede, BH Telecoma, BH Gasa... Najviše se bore za kontrolu preduzeća koja najviše posluju. Pitam se zašto? Šta je motiv? Motiv je svakog građanina BiH da tu budu najsposobiniji ljudi, menadžeri koji će doprinijeti a ne politički podobni ljudi. Djelovanje političkih stranaka stvara opravdanu sumnju da tu nešto nije uredu.

Može biti sve čisto ali mi živimo u vremenu nepovjerenja. O tome političari ne vode računa i ne stvaraju pretpostavke da se polako počne vraćati povjerenje i u stranke i institucije. Mi smo u tom dijelu na dnu evropske ljestvice. Volio bih da se građani ne mire sa tom činjenicom i da na jedan drugi način iskoristimo svoja prava i nešto pokušamo mijenjati preko onih koji istinski žele promjene u BiH.

ŽURNAL: Koliko je Centrala izborna komisija sposobna i voljna da se bavi neregularnostima, da se time istinski pozabavi i to riješi? Kako komentarišete rad CIK-a?

ŠEHIĆ: Sigurno je da postoje mnogi propusti. Ne želim da budem pogrešno shvaćen i vodim o tome računa zato što sam bio u CIK-u. Razlozi zašto nisam želio dalje da apliciram za dalje članstvo su poznati nekim članovima CIK-a.

Izborni zakon je jasno odredio koje su nadležnosti CIK-a kao dijela izborne administracije. Ne bih želio da vjerujem da neke političke stranke imaju utjecaja na pojedine članove CIK-a. To znam. Onda se zaboravi zakon a on je jedini alat za svakog ko ga primjenjuje. Njihov rad ne smije ovisiti o političkoj volji i pritiscima. Oni koji obnašaju takve funkcije ne treba da vode računa o političkoj volji nego treba da poštuju zakon. To je njihov alat. Ne treba da čekaju da neko kaže da rade ono što treba da rade.

Građani moraju prijavljivati nepravilnosti. Zašto je policija u bivšem sistemu bila efikasna? Zato što su građani vjerovali policiji pa se sve javljalo. Policija je mogla efikasno djelovati i sprječavati kriminal. Danas građani ne smiju prijavljivati kriminal.

ŽURNAL: Mi smo radili istraživanje o nepravilnostima podjele humanitarne pomoći i došli smo do zaključka da većina građana koji su svjedočili nepravilnostima i korupciji ne želi o tome da govori niti to prijavljuje.

ŠEHIĆ: Upravo je nedostatak istinske pravne države, nedostatak odgovornosti građane doveo u situaciju da se osjećaju nesigurnima. U svakoj demokratskoj državi imate diktaturu zakona, ne pojedinaca i institucija nego zakona. Ovdje se, nažalost, zakoni prema građanima odnose maćehinski jer ih primjenjuju oni koji čine upravo to čime su građani nezadovoljni i upravo ta nesigurnost građana i nesigurnost u institucije i strah od prijavljivanja izuzetno dobro koriste ovi koji su trenutno na vlasti. To je jedan zadatak – kako čistiti takve institucije, tu mislim i na policiju i institucije za zaštitu zakona. Da ljudi imaju povjerenje oni bi rekli. Ovdje se vrlo često za laž nagrađivalo a za istinu sankcionisalo. Dok imate poremećeni sistem vrijednosti bit će ovako.

Poslije 20 godina moramo pokazati građanske hrabrosti, suprotstaviti se.

Probudila mi se neka nada da je ovaj bosanskohercegovački čovjek ipak onaj čovjek sa mnogo dobrih osobina i vrlina. To treba afirmisati. To su ponašanja ljudi za vrijeme katastrofalnih poplava gdje su zaboravili ko je ko i šta je ko i išli da pomažu jedni drugima. To je prvi put da sam osjetio tu neku pravu solidarnost koja nama nedostaje. Mi moramo podržavati ljude koji su u nevolji.

ŽURNAL: Kada ste već spomenuli poplave, kako komentarišete pravljenje predizborne kampanje na osnovu poplava, nešto što nekoliko partija već radi?

ŠEHIĆ: To je apsolutno nemoralno. Koristeći težak položaj tih ljudi koji su doživjeli strašne posljedice. Ja sam, kada su bile prve poplave, sugerisao mnogima da dio novca koji su namijenili za predizbornu kampanju poklone ugroženim. To nisam vidio da čine. To bi bio taj neki humani odnos prema njima.

Međutim, lakše je trošiti državne resurse, zloupotrebljavati to u svoju predizbornu kampanju. To samo pokazuje nedostatak odgovornosti prema građanima ove države i to je nešto najnemoralnije što se može vidjeti. Uvijek su spremni da pomognu ali tuđim parama. A te tuđe pare su u principu naše pare. One se samo jednim dijelom vraćaju onima kojima su potrebno. Mi bismo se konačno trebali sa njima dogovoriti čije su naše pare. Oni smatraju da su njihove a mi smatramo da su naše pare naše pare. Oni ništa ne čine lično po imenu i prezimenu nego naše pare zloupotrebljavaju u predizbornu kampanju što je zabranjeno.

Mi ćemo pratiti i taj segment, korištenje državnih resursa u predizborne kampanje, to će raditi Transparency International.

ŽURNAL: Da li je koalicija Pod lupom već primijetila neke nepravilnosti i koje zloupotrebe očekujete da ćete vidjeti tokom predizborne kampanje te kako građani mogu pomoći u sprječavanju nepravilnosti?

ŠEHIĆ: Mi pratimo koliko je u našim mogućnostima i ovaj predizborni period. Vidimo da i tu imamo zloupotrebe. Političkim strankama se ne može zabraniti da njihovi organi rade ali vidimo da se glavni odbori održavaju ne u sjedištima stranaka nego po dvoranama i to je dio predizborne kampanje. U tom segmentu će se morati mijenjati Izborni zakon. To je nešto što smo već uočili.

Sastavi biračkih odbora se mijenjaju između stranaka. Česte su zloupotrebe sa nezavisnim kandidatima koje su stranke davale novac da se prijave kao nezavisni kandidati koji su ravnopravno učestvovali u raspodjeli biračkih tijela. Od njih šest-sedam, ispostavi se, nisu glasali ni za sebe. Taj segment će se sigurno morati na drugačiji način regulisati. Ne može se očekivati za nezavisnog kandidata da možemo popuniti sva biračka mjesta koja je dobio žrijebanjem. Morat će se neki cenzusi napraviti. To je jedan veliki problem u ovom trenutku.
Štampaju se leci i dijele. U Izbornom zakonu je zabranjeno plaćeno oglašavanje na televizijama pa će se morati dodati i taj dio o lecima.

ŽURNAL: Šta građani mogu uraditi?ŠEHIĆ: Mi smo kao građani dužni da prijavimo svako krivično djelo ako ga vidimo.

ŽURNAL: Na šta građani da obrate pažnju, kako mogu uočiti nepravilnosti?
ŠEHIĆ: Na samom biračkom mjestu i oko njega – da li se skupljaju aktivisti političkih stranaka, da li im je nešto sumnjivo. Da li neko ima glasački listić u svojim rukama. Da li se negdje ljudi skupljaju u određenim prostorima. Tu ne mora biti ništa nečasno ali to treba prijaviti kao sumnjivo. Postoji taj takozvani “bugarski voz”- dođu do određenog broja glasačkih listića i sjede negdje u kafani a drugi agituju prema onima koji idu na glasanje uz ponudu da mogu da zarade 50 maraka. Ima ljudi koji to prihvate. Dobiju popunjen glasački listić, dužni su da ubace taj listić a vrate prazan i tada dobiju novac.

Sve što može biti sumnjivo treba prijaviti jer time ćemo spriječiti da falsifikuju našu izbornu volju.

Mi već imamo svoje besplatne telefone gdje se građani mogu javiti. Očekujemo od građana aktivnije učešće u kontroli zakonitosti i poštenog odvijanja izbornog procesa.

ŽURNAL: Mogu li se spriječiti takozvani sigurni odnosno rezervisani glasovi, glasovi koje stranke obezbijede kroz zapošljavanje, donacije, obećanjima lokalnim zajednicama ustupaka i projekata ako glasaju za njih?

ŠEHIĆ: Oni računaju na sigurne glasove svih koji su dobili zaposlenje preko stranke. Zašto imamo biro za zapošljavanje? Oni su biro preselili u političke stranke. Svi računaju na te glasove koji su sigurni. I to je jedna vrsta korupcije. Nažalost, u njoj učestvuju i ljudi koji su dobili posao i političke stranke.

ŽURNAL: Već postoji nekoliko neformalnih inicijativa izlaska ali neglasanja na izborima, takozvani “bijeli listići”. Šta takvo glasanje može donijeti i da li ima više mana ili prednosti?

ŠEHIĆ: Ja sam za to da plebiscitarno svi izađemo na izbore. Protiv sam bijelih glasačkih listića, da se prazan listić ubaci jer se on može zloupotrijebiti. Ja sam da se plebiscitarno izađe na izbore i da se napiše jasna poruka. Nisam za to da se prekriži listić jer može se i tu dodati križić i zavisi kako će Izborna komisija reagovati na to, možda će ih priznati. Ja sam za to da se napišu poruke “ne želim glasati”, “nemam za koga glasati”, bez uvreda, ne trebamo nikoga vrijeđati nekim vulgarnim jezikom ali to su te poruke i to je taj jako bitan segment koji dovodi u pitanje legitimitet stranaka koje će uči u parlament. Spriječit ćemo da neko bijeli glasački listić zloupotrijebi jer kad se napiše jasna poruka, mogu oni dodavati križić ali se postavlja pitanje zašto bi glasač stavio križić i dodao da neće glasati. Ja sam za to da svi koji nemaju za koga glasati izađu i na takav način izraze svoj politički stav i odnos prema aktuelnim vlastima i političkim strankama u BiH. To agitujem.

(zurnal.info)

Pročitajte više tekstova sa pojmovima:

Izbori 2014., Vehid Šehić