Korupcija

EFIKASAN METOD ZA IZBORNU POBJEDU: Ja tebi posao, ti meni glas!

Piše: B. Mrkić-Radević

Brojni su primjeri proteklih decenija u BiH koji bi se mogli okarakterisati kao, u najmanju ruku, upitno predizborno zapošljavanje. Kontinuiranog praćenja zapošljavanja pred izbore i statistike nema

U Bosni i Hercegovini još uvijek nema detaljnog i planskog praćenja predizbornog zapošljavanja. Nevladin sektor i međunarodne institucije daju sporadične ocjene o tzv. partijskom zapošljavanju ali konkretnih zakonskih odredbi još uvijek nema. Susjedna Crna Gora zabranila je zapošljavanje nekoliko mjeseci pred izbore, upravo svjesna mogućnosti prostora za manipulaciju.

Brojni su primjeri proteklih decenija u BiH koji bi se mogli okarakterisati kao, u najmanju ruku, upitno predizborno zapošljavanje. Nedavno je portal CAPITAL.ba upozorio kako je u RITE Ugljevik samo u septembru zaposleno 100 novih radnika, od kojih njih 30-ak nije ni bilo na evidenciji biroa za zapošljavanje u Ugljeviku.

Broj zaposlenih u javnoj upravi povećan za 3 posto

Na sličnu praksu već godinama upozoravaju i u Centru za humanu politiku iz Doboja. Momir Dejanović, direktor Centra, za Žurnal kaže da problem partijskog zapošljavanja u BiH postoji od kada postoje političke partije, uz napomenu da je partijsko zapošljavanje u prethodna tri izborna ciklusa sve prisutnije i drskije:

- Prije i poslije lokalnih izbora 2008. godine praćeno je zapošljavanje u lokalnoj administraciji opštine Doboj, kada je utvrđeno da je broj zaposlenih, umjesto da bude smanjen nakon projekta OSCE i usvojene nove sistematizacije, povećan za oko 50% i da je ovo zapošljavanje imalo obilježja partijskog i izborno-koruptivnog.

Nakon ovoga praćeno je zapošljavanje u javnom preduzeću „Željeznice RS“, gdje je u prethodnih desetak godina broj zaposlenih povećan za oko 40% i da je posebno bilo izraženo za izbore 2006. i 2010. godine, kada su generalni direktori, kao kandidati za poslanike u Narodnoj skupštini RS, zapošljavanjem prije i poslije izbora kupovali glasove za sebe.

Kao treći primjer navodi filijale penzionog i zdravstvenog osiguranja i lokalna javna preduzeća, gdje je broj zaposlenih u prethodnih nekoliko godina povećan za blizu dva puta. Četvrti primjer je osnivanje novih paralokalnih javnih institucija, sa ciljem masovnog partijskog zapošljavanja i zbrinjavanja:

- Zbog partokratskog i klijentelističkog karaktera sistema u BiH, zapošljavanje u javnom sektoru dominantno je partijsko, gdje se preko vladajućih partija na lokalnom, kantonalnom, entitetskom i državnom nivou zapošljavaju partijski članovi, aktivisti i glasači.

Po njegovim riječima, statistički podaci pokazuju da je broj zaposlenih u prekobrojnoj javnoj upravi povećan za više od 3% u prethodne četiri godine, uz napomenu, da je ovo povećanje u stvarnosti i veće. Ne postoje precizni podaci o stvarnom broju zaposlenih u javnom sektoru u BiH, koji se kriju i koji nisu poznati ni za javnu upravu, iako je strategijom reforme javne uprave to bilo predviđeno prije više godina.

Za praćenje zapošljavanja pred izbore kaže da je povremeno, selektivno i nedovoljno medijsko, civilno i opoziciono, kada se samo konstatuju nepravilnosti ili se od strane opozicije pristrasno govori o nepravilnostima u Banjaluci, a ne govori o nepravilnostima u Doboju:

- Kao i kod borbe protiv korupcije i izbornih nepravilnosti, sve ostane na identifikaciji i ukazivanju na problem, a stanje je svake godine ili poslije svakih izbora sve gore. Problem je što su građani sve manje osjetljivi na ove nepravilnosti, jer vide da se ništa ne mijenja i sve se više navikavaju ili imaju razumijevanje za ovakvo stanje. Problem je sistemski, jer kada uočite nepravilnosti, potrebno je institucionalno djelovanje, kako bi se problem eliminisao ili umanjio. Inspekcije rada, policija, tužilaštva i drugi umjesto da budu kontrolori, postali su čuvari sistema, u kome je sve masovnije partijsko zapošljavanje i druge nezakonitosti.  

Da su zapošljavanja u javnom sektoru, posebno u predizbornom periodu, itekako povezana sa politikom, smatra i Adis Arapović, menadžer u Centrima civilnih inicijativa. BiH ima tri puta više političara unutar javnog sektora nego što ima političkih funkcija, kaže. Javna je tajna da su to političke funkcije:

- Konkursi su tu samo paravan kada se tobože putem javne objave primi direktor koji onda zapošljava podobne službenike. U predizborno vrijeme ta praksa eskalira, na taj način se kupuju glasovi.

Zbog toga, smatra, nije nezamisliva ideja da se i u BiH, poput Crne Gore, zakonom reguliše zapošljavanje u predizborno vrijeme:

- Tako bi se tri mjeseca ranije stavio veto na zapošljavanje, s obzirom i na to da se zapošljavanja ne vrše samo putem konkursa – ima mnogo preduzeća u kojima uposlenic nisu državni službenici a može se manipulisati tim radnim mjestom.

Ipak, po Momiru Dejanoviću iz Centra za humanu politiku, zakonske zabrane nisu rješenje:

- Zabrana zapošljavanja u javnom sektoru prije izbora nije rješenje ili je rješenje sa izuzetno malim efektima, ako se ima u vidu da je partijsko zapošljavanje najintenzivnije nakon izbora, kada se ispunjavaju obećanja kao protivusluga za partijski aktivizam i glasanje na izborima. Takođe, treba imati u vidu da značajan dio partijskih birača glasa na izborima znajući i očekujući da samo na taj način mogu biti zaposleni, prije ili kasnije.

Problem partijskog zapošljavanja je sistemski i posljedica partijske uzurpacije zapošljavanja u javnom sektoru. Po njemu, pravo rješenje je promjena sistema, kojim bi se političke partije protjerale iz ovog i drugih zabranjenih prostora:

- Određena sistemska rješenja, kao što su precizno utvrđivanje i javno objavljivanje broja stvarno potrebnih radnika u svakoj instituciji javnog sektora, koji bi bio teško promjenjiv, kao i strožije sankcionisanje zapošljavanja viška radnika i povrede prava prilikom zapošljavanja, neka su od rješenja, koja bi mogla zaustaviti ili znatno smanjiti partijsko zapošljavanje u javnom sektoru.

Zloupotreba javnih preduzeća

Federalni zavod za zapošljavanje početkom godine najavio je zapošljavanje 6.500 osoba na period od šest mjeseci u FBiH. Direktor Zavoda Kenan Rešo član je SDP-a, stranke koja se u posljednje vrijeme diči kako je pod njihovom vladavinom došlo do značajnog povećanja broja zaposlenih.

Na stranici Zavoda također se navodi pad nezaposlenosti, što se dijelom pripisuje i radnicima angažovanim na izgradnji autoputa. (U ovom kontekstu zanimljivo je spomenuti još jedno javno preduzeće koje je, kako je Žurnal i ranije pisao, poslužilo kao predizborna reklama SDP-a – Autoceste Federacije).

Adis Arapović smatra da u ovom slućaju nema politike. Za njega, Federalni zavod za zapošljavanje trenutno je “jedina svijetla tačka” kada se radi o zapošljavanju.
Centri civilnih inicijativa (CCI) su u septembru predstavili rezultate višemjesečne analize izbora, imenovanja i zapošljavanja u institucijama vlasti i javnoj upravi, s akcentom na problem politizacije i partizacije rukovodećih i upravljačkih pozicija u javnoj upravi.

Prema njihovim podacima, u BiH ima približno 5.840 formalnih političkih funkcija na svim nivoima političke vlasti, te približno 19.940 upravljačkih i rukovodećih funkcija unutar javne uprave i javnog sektora generalno:

- Javna je tajna da se velika većina ovih funkcija smatraju stranačkim, izbornim plijenom, pri čemu se to više i ne pokušava prikriti. Posljedica jeste to što su profesionalnost, integritet i efikasnost javne uprave i javnih usluga dovedeni do sloma.

(zurnal.info)

Pročitajte više tekstova sa pojmovima:

Izbori 2014, Momir Dejanović, Zapošljavanje, Korupcija